Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Spajić: „Evropa sad“ je uspjela!

Objavljeno: 28.02.2022. 16:15 Autor: Ministarstvo finansija i socijalnog staranja

REALNI RAST PROSJEČNE PLATE DALEKO VEĆI OD INFLACIJE

“Evropa sad!” je uspjela, što pokazuju prvi rezultati primjene, uprkos svim opstrukcijama, nepovjerenju i spekulacijama, koje su pratile ovaj reformski program od početka, odnosno od predstavljanja ideje, poručio je ministar finansija i socijalnog staranja, mr Milojko Spajić

Ministar je naglasio da preliminarni podaci o prihodima za januar i februar ove godine, koji su od plana veći za oko 13 miliona eura i za oko 20% od prihoda u tim mjesecima prošle godine, već pokazuju da se dobro i realno planirao budžet te da je program “Evropa sad!” fiskalno održiv.

Prosječna plata sad veća od minimalne potrošačke korpe  

Prosječna neto plata za januar je 686 eura, samo nakon mjesec primjene programa reformi. Mi smo prognozirali da će prosječna zarada da raste na 700 eura do kraja 2022. godine, što već po današnjem podatku Uprave za statitsiku vidimo da je realna procjena. Praktično prvi put u istoriji Crne Gore - minimalna potrošačka korpa za četiri osobe je manja od prosječne zarade u Crnoj Gori. Dakle, minimalna potrošačka korpa iznosi 681 euro, a prosječna zarada je 686 eura. Minimalna cijena rada je 450 eura, što je značajno više nego minimalni dio korpe koje se troši za hranu, a koja je oko 302 eura, rekao je ministar Spajić na današnjoj pres konferenciji.

Ministar je ukazao da je inflacija na nivou evropskog prosjeka. Zvanični podaci pokazuju da su potrošačke cijene u Crnoj Gori u januaru 2022. godine u prosjeku više za 5,7% na godišnjem nivou, što je posljedica visoke uvozne zavisnosti crnogorske ekonomije i eksternih kretanja koja se prelivaju na domaće cijene u Crnoj Gori.

„Čuli smo mnogo puta da je „Evropa sad!“ rezultat inflacije - to je netačno. Vidimo zarade koje su za mjesec, odnosno na mjesečnom nivou porasle 26,1 odsto u realnom smislu, a to znači kad isključimo inflaciju“, istakao je Spajić.

On je ocijenio da je “Evropa sad!“ podstakla privredu, podstakla plaćanje poreza, unijela optimizam i kod privrede, zaposlenih i potrošača.

„Mi sada pričamo i dajemo podatke o onome što su građani već osjetili kroz povećane zarade. Ovo je zapravo statističko konstatovanje onog što se desilo, a građani su već u svojim novčanicima vidjeli ono o čemu danas govorimo“, istakao je ministar.

Odović: Netačno ko god kaže da je program neodrživ

Državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja (MFSS), Janko Odović je dodao da svi podaci ukazuju da “Evropa sad!“ fiskalno održiva, te da su netačne sve suprotne priče opozicije i dijela vlasti.

Plan prihoda je nadmašen već u prva dva mjeseca i to je odličan dokaz da su naši modeli, prognoze i proračuni bili tačni. „Evropa sad!“ - ne samo što je uspjela, nego je i fiskalno održiva. Tako da svaka druga Vlada, odnosno onaj ministar koji preuzme resor finansija, a bude tvrdio drugačije, građani treba da znaju da to nije tačno, da obmanjuju javnost, naglasio je Odović.

Nastavak mjera u korist građana

Ministar Spajić je istakao da se, zbog većih prihoda od plana, odmah reagovalo i da se ponovo pomogne penzionerima sa najnižim primanjima, sa ukupno oko 3,9 miliona eura.

Mjere u korist građana moraju konstantno da se nastavljaju. Za preko 77.000 penzionera smo obezbijedili pomoć od po 50 eura, a to je četvrta podrška za samo godinu rada ove Vlade. U ovoj godini povećavamo i minimalnu penziju sa 147 na 200 eura. Predvidjeli smo i ubrzanu penzionu  reformu sa Svjetskom bankom, kao i da od jula imamo još neke promjene u smislu povećanja i ispravljanja dugogodišnje nepravde prema penzionerima, ukazao je ministar, podsjećajući da su se promijenile političke okolnosti.

Odović je dodao da rast cijena osnovnih životnih namirnica i goriva, koji će uslijediti zbog aktuelnih dešavanja, nijesu posljedica djelovanja ove Vlade, već geopolitičkih prilika.

Odović i državna sekretarka Ministarstva ekonomskog razvoja, Milena Lipovina - Božović su podsjetili na sve mjere koje su odmah preduzete po pitanju zaliha, robnih rezervi, privremene kontrole cijena, iniciranja smanjenja akcije za gorivo...

Već smo razmišljali dva koraka unaprijed za krizu koja dolazi, da je preduprijedimo na najbolji mogući način, naglasio je Odović.

Konferencija za medije Ministarstva finansija i socijalnog staranja
Lipovina - Božović: „Evropa sad!“ nije uzrok rasta cijena 

Lipovina-Božović je dodala da je inflacija u Crnoj Gori uvozna, a da je januarska iznosila oko 5,6 odsto, što je na nivou EU: „Mi smo uvozna ekonomija i osuđeni smo da trpimo posljedice onoga što se dešava na globalnom nivou. Sada je to dodatno izraženo zbog ukrajinske krize“.

Lipovina - Božović je naglasila da je najbrži način da se očuva životni standard bio povećanje plata kroz program „Evropa sad!“, što pokazuju i podaci.

Ne stoji tvrdnja da je „Evropa sad!“ uzrok rasta cijena u Crnoj Gori, već on prati ono što se dešava na globalnom nivou. Međutim, imamo i povećanje marži u posljednjih par mjeseci. Preko deset prehrambenih proizvoda bilježi povećanje maloprodajne cijene, zbog povećanja marže, a za pojedine se kreće preko 50 odsto, rekla je Lipovina-Božović, podsjećajući da je pripremljen nacrt zakona o privremenoj kontroli cijena, koji će ubrzo poslati Skupštini Crne Gore.

Ona je dodala i da pojedini trgovci zloupotrebljavanju situaciju i apelovala da zauzmu društveno odgovoran stav kada je u pitanju obračunavanje marži za proizvode od vitalnog značaja.

Krvavac: Nerealne priče

Državni sekretar MFSS-a, Branko Krvavac kazao je da je bilo dosta spinova, poput podatka da je oko 57.000 zaposlenih primilo manju zaradu ili je otpušteno, poručujući da to nije realno i tačno.

U Crnoj Gori smo u decembru imali oko 210.000 zaposlenih, da imamo 57.000 ljudi koji su ostali bez posla ili su im smanjene zarade, ti ljudi bi protestovali, a ne bi davali podršku ovom programu, ukazao je Krvavac.

On je naglasio da su, između ostalog, prvi put poslodavci počeli da predaju obrasce, odnosno prijave Upravi prihoda i carina čak i za 2012. ili 2013. godinu.

„Imali smo do 17. februara samo u nekoliko dana predat veliki broj prijava, preko 100 i 120 hiljada prijava, a Koordinaciono tijelo za praćanje programa treba 4. marta da dobije realne podatke koliko je obrazaca tačno predato za januar”, naveo je Krvavac.

Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?