Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

ZAŠTITA USJEVA/ZASADA NAKON GRADA

Objavljeno: 24.06.2022. 13:58 Autor: Ministarstvo poljoprivrede,šumarstva i vodoprivrede

Jako nevrijeme i grad oštetili su juče mnoge povrtarske useve i višegodišnje zasade u okolini Podgorice (područje Zete i Malesije). Posebno je šteta velika na plodovima povrtarskih usjeva i voćnih kultura koje su bile spremne za berbu, kao što su lubenica i dinja, kajsija, višnja i sl. Značajne štete grad je nanio i vinovoj lozi koja se nalazi u fazi rasta i početka sazrijevanja bobica.

Vremenske nepogode praćene olujnim vjetrom i gradom nisu rijetkost kod nas u proljećno-ljetnjem periodu. Grad može značajno oštetiti gajeni usjev/zasad. Najčešće budu oštećeni listovi i plodovi, kao i zeljasta stabla i grane, što ostavlja značajne posljedice na prinos i rod, a to se naravno negativno reflektuje i na narednu godinu. Stepen oštećenja na biljkama zavisi od jačine i dužine trajanja grada, od starosti zasada, od fenofaze u kojoj se biljka nalazi i dr.

Biljke prilikom oštećenja doživljajaju stres koji se negativno odražava na njihov dalji rast i plodonošenje. U ovakvim stresnim uslovima biljke svoje aktivnosti usmjeravaju u pravcu oporavka i preživljavanja. Upravo zbog toga, sve mjere koje primjenjujemo nakon grada imaju za cilj da saniraju nastala oštećenja na biljkama i da pomognu biljkama da se što prije oporave i formiraju novi prirast.

Ukoliko grad ošteti višegodišnje zasade i povrtarske usjeve na početku vegetacije, još uvijek imamo vremena da kvalitetnom rezidbom odstranimo oštećene djelove i pomognemo biljkama da donesu novi prirast i rod. Međutim, ako oštećenja nastupe u kasnijim fazama (tokom plodonošenja), tada ne treba vršiti rezidbu, jer nema dovoljno vremena da biljka formira novi prirast. U ovakvim slučajevima potrebno je samo odstraniti oštećene dijelove, a zasad istretirati fungicidom, kako bi izvršili opštu dezinfekciju nastalih rana i spriječili nastanak infekcija. U tu svrhu može se primijeniti neki od preparata na bazi bakra (Bakarni oksihlorid, Funguran, Bordovska čorba i sl), koji imaju dobra dezinfekciona svojstva. Osim bakarnih preparata, možemo primijeniti i neki od fungicida koji se inače primjenjuju za suzbijanje biljnih bolesti, kao npr. Mankogal, Dithane, Ridomil gold i sl.  Ukoliko su na biljkama oštećeni plodovi, tada je važno spriječiti pojavu truleži na njima, primjenom tzv. botriticida (Switch, Teldor i dr.), vodeći računa o karenci (vrijeme od posljednjeg tretiranja do berbe) i tretirajući samo zonu oštećenja.

Biljkama možemo pomoći i primjenom folijarnih đubriva sa dodatkom mikroelemenata (Wuxal, Slavol, Murtonik i sl.), kako bi brzo nadoknadili nedostatak hraniva ili nemogućnost njihovog usvajanja.

Primjena BIOSTIMULATORA takođe se preporučuje nakon oštećenja od grada, ali i u svim drugim stresnim uslovima. Ova jedinjenja sa visokim sadržajem aminokiselina, huminskih kiselina i vitamina, imaju osobinu da se brzo i lako ugrađuju u biljku i već posle par sati nakon primjene uključuju se u metaboličke procese sinteze, stimulišu porast i diobu ćelija, sintezu „zaštitnih“ proteina  i tako pomažu biljkama da se oporave u stresnim situacijama. Ova sredstva mogu se naći u našim poljoprivrednim apotekama, pod različitim trgovačkim nazivima (Cirkon, Epin extra, Tehnokel Amino Mix i sl.). Preporuka je da se primijene što prije nakon nastanka oštećenja, a zatim još dva puta u intervalu od 10-15 dana. Mogu si primijeniti istovremeno sa fungicidima.


  • Savjet pripremila:
  • Dr Dragana Radunović
  • Direkcija za savjetodavne poslove u oblasti biljne proizvodnje
  • Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?