Žene na funkcijama i u javnom životu u prilici da stvaraju društvo jednakih šansi

Žene na funkcijama i u javnom životu u prilici su da utiču na promjene, stvaraju društvo jednakih šansi i prilike za nove djevojčice i djevojke ocijenila je v.d. generalne direktorice Direktorata za strateško planiranje u javnoj upravi, međunarodnu saradnju i IPA projekte Marija Hajduković. 

Ona je govorila danas na panel diskusiji „Uticaj rodno zasnovanih dezinformacija i online nasilja protiv žena u politici na proces demokratizacije i EU integracija u Crnoj Gori”, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).

„Kroz Strategiju reforme javne uprave za period 2022-2026, kao ključni dokument u oblasti javne uprave, prepoznali smo kao horizontalne ciljeve rodnu ravnopravnost, kojoj je posvećeno dosta pažnje i napravljeni su značajni pomaci, a prepoznate aktivnosti prožimaju se kroz sve strateške da doprinesu primjeni i promociiji ovog standarda“, navela je Hajduković.

Prema njenim riječima, kroz Agendu koja se odnosi na dalju digitalizaciju Crne Gore važno je promovisati i pokrenuti inicijative koje će afirmisati žene u javnoj upravi, ICT-u sektoru, platforme za djevojčice koje kodiraju, iskoristiti momenat da digitalizaija svih procesa podjedanko bude rezultat rada i žena i muškaraca.

“Crna Gora je, kao i ostatak svijeta, sa napretkom tehnologije i demokratizacijom medija u posljednjih nekoliko godina suočena sa porastom govora mržnje, propagande i dezinformacija u javnom prostoru. Demokratski deficiti, nepovjerenje u institucije i procese, politička nestabilnost, podijeljena medijska zajednica, ranjivost na strane uticaje – sve su to problemi koji otežavaju borbu sa dezinformacijama i propagandom”, ocijenila je Hajduković.

Ona je podsjetila da je važećim Zakonom o medijima govor mržnje predmet hitnog sudskog postupka, ali samo na zahtjev nadležnog tužioca, navodeći da se to smatra manjkavošću tog akta, jer se u praksi taj mehanizam slabo ili nimalo ne koristi.

„Takođe, govor mržnje nije u Krivičnom zakoniku zastupljen kao posebno krivično djelo. Crna Gora do sada ni u jednom strateškom dokumentu nije se bavila govorom mržnje i dezinformacijama. Izostanak saradnje i komunikacije među crnogorskim medijima, koje već duži niz godina onemogućavaju uspostavljanje efikasne samoregulacije, nepovoljno utiču i na borbu sa dezinformacijama i govorom mržnje“, istakla je Hajduković.

Ukazala je da najbolja evropska praksa pokazuje da se sa ovim problemom nije moguće boriti samo represijom ili regulacijom, već je, kako je kazala, neophodan minimum konsenzusa u novinarskoj zajednici kako bi se dao kredibilan odgovor na ovaj izazovan društveni fenomen.

„Ova i druga važna pitanja koja za predmet imaju dezinormacije, ulogu i značaj medija su tretirana i u prvoj Medijskog strategiji Crne Gore koja je trenutno na javnoj raspravi“, dodala je Hajduković.