- Vlada Crne Gore
Ministar Brajović učestvovao u radu Ministarskog f...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Ministar Brajović učestvovao u radu Ministarskog foruma EU – Zapadni Balkan u Ohridu

Objavljeno: 03.10.2011. • 22:31 Autor: Biro
Vlada Crne Gore je, period od obnove nezavnosti iskoristila da, uz preuzimanje potpune odgovornosti, uspostavi održiv sistem institucija vlasti, sposoban da upravlja procesima koji predstoje u bliskoj budućnosti, ocijenio je ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović učestvujući u radu Ministarskog foruma EU-Zapadni Balkan, koji se danas i sjutra održava u Ohridu, u okviru poljskog predsjedavanja Savjetom EU, a u saradnji sa Evropskom komisijom i Republikom Makedonijom.
Brajović je istakao da je Vlada, nakon ukidanja viznog režima za građane Crne Gore, kroz preuzetu obavezu praćenja procesa post vizne liberalizacije, nastavila sa unapređenjem zakonodavnog i institucionalnog okvira u oblasti migracione politike, upravljanja granicom, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, rješavanja statusa raseljenih i interno raseljenih lica i dr.
U oblasti migracija i ilegalnih migracija pristup, struktura i koncepti uvedeni u crnogorsko zakonodavstvo su u skladu sa evropskim Acquis-em. Crna Gora efikasno sprovodi Sporazum o readmisiji sa EU, koji predstavlja garant zakonitog postupanja i poštovanja ljudskih prava lica koja nezakonito borave na teritoriji druge države.
Osvrćući se na sistem azila i zakonodavstvo, ministar je istakao da on u velikoj mjeri sadrži ključne elemente EU Direktive o ispunjavanju uslova, procedura i uslova za prijem azilanata, pri čemu su uspostavljene i funkcionišu ključne institucije.
Analizom statističkih podataka o broju tražilaca azila konstatovano je da se radi o malom broju lica sa područja Crne Gore. Ipak, kaže Brajović, intenzivnija saradnja i razmjena informacija o profilu tih tražilaca između nadležnih organa država članica EU i ostalih zemalja regiona Zapadnog Balkana, omogućiće sagledavanje okolnosti i planiranje budućih aktivnosti, kako bi se kreirala održiva rješenja i preduprijedili novi zahtjevi za azil.
Crnogorski ministar je rekao i da primjena standarda EU, u oblastima upravljanja granicom, vizama, azilom i migracijama, kao i borbe protiv prekograničnog kriminala, dovodi do uspostavljanja kontrolisanih i sigurnih granica, koje uz efiksan nadzor graničnih prelaza omogućavaju slobodan protok ljudi i robe, što je od izuzetne važnosti ne samo za region, već za i Evropu u cjelini.
Zakonom o dopunama Zakona o strancima, raseljenim licima iz bivših jugoslovenskih republika i interno raseljenim licima sa Kosova koji borave u Crnoj Gori, omogućeno je dobijanje statusa stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori, dok su Strategijom za trajno rješavanje pitanja ovih lica, predviđene konkretne mjere, pristup socio-ekonomskim pravima iz oblasti socijalne i dječje zaštite, zdravstvene zaštite i osiguranja, obrazovanja, zapošljavanja i osiguranja po osnovu nezaposlenosti i stanovanja. Vlada je formirala Koordinaciono tijelo koje će u saradnji sa UNHCR-om, u narednom periodu pratiti realizaciju aktivnosti predviđenih ovim dokumentima, naglasio je Brajović.
On je zaključio da su evropske integracije kontinuiran proces, tokom kojeg će se Crna Gora, u svom punom kapacitetu, odgovorno suočiti sa svim izazovima i dostići standarde primjerene zemljama članicama EU.
Brajović je istakao da je Vlada, nakon ukidanja viznog režima za građane Crne Gore, kroz preuzetu obavezu praćenja procesa post vizne liberalizacije, nastavila sa unapređenjem zakonodavnog i institucionalnog okvira u oblasti migracione politike, upravljanja granicom, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, rješavanja statusa raseljenih i interno raseljenih lica i dr.
U oblasti migracija i ilegalnih migracija pristup, struktura i koncepti uvedeni u crnogorsko zakonodavstvo su u skladu sa evropskim Acquis-em. Crna Gora efikasno sprovodi Sporazum o readmisiji sa EU, koji predstavlja garant zakonitog postupanja i poštovanja ljudskih prava lica koja nezakonito borave na teritoriji druge države.
Osvrćući se na sistem azila i zakonodavstvo, ministar je istakao da on u velikoj mjeri sadrži ključne elemente EU Direktive o ispunjavanju uslova, procedura i uslova za prijem azilanata, pri čemu su uspostavljene i funkcionišu ključne institucije.
Analizom statističkih podataka o broju tražilaca azila konstatovano je da se radi o malom broju lica sa područja Crne Gore. Ipak, kaže Brajović, intenzivnija saradnja i razmjena informacija o profilu tih tražilaca između nadležnih organa država članica EU i ostalih zemalja regiona Zapadnog Balkana, omogućiće sagledavanje okolnosti i planiranje budućih aktivnosti, kako bi se kreirala održiva rješenja i preduprijedili novi zahtjevi za azil.
Crnogorski ministar je rekao i da primjena standarda EU, u oblastima upravljanja granicom, vizama, azilom i migracijama, kao i borbe protiv prekograničnog kriminala, dovodi do uspostavljanja kontrolisanih i sigurnih granica, koje uz efiksan nadzor graničnih prelaza omogućavaju slobodan protok ljudi i robe, što je od izuzetne važnosti ne samo za region, već za i Evropu u cjelini.
Zakonom o dopunama Zakona o strancima, raseljenim licima iz bivših jugoslovenskih republika i interno raseljenim licima sa Kosova koji borave u Crnoj Gori, omogućeno je dobijanje statusa stranca sa stalnim nastanjenjem u Crnoj Gori, dok su Strategijom za trajno rješavanje pitanja ovih lica, predviđene konkretne mjere, pristup socio-ekonomskim pravima iz oblasti socijalne i dječje zaštite, zdravstvene zaštite i osiguranja, obrazovanja, zapošljavanja i osiguranja po osnovu nezaposlenosti i stanovanja. Vlada je formirala Koordinaciono tijelo koje će u saradnji sa UNHCR-om, u narednom periodu pratiti realizaciju aktivnosti predviđenih ovim dokumentima, naglasio je Brajović.
On je zaključio da su evropske integracije kontinuiran proces, tokom kojeg će se Crna Gora, u svom punom kapacitetu, odgovorno suočiti sa svim izazovima i dostići standarde primjerene zemljama članicama EU.
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?
