Intervju ministra ekonomije dr Vladimira Kavarića dnevnom listu “POBJEDA” 03.1.2013.

Premijer je protekle nedjelje na sastanku sa privrednicima saopštio da se pravi plan da Maoče bude u funkciji Kombinata aluminijuma. Šta predviđa plan, ako ne možete u detalje, molim Vas da ugrubo dobijemo odgovor. U kom aranžmanu investicionom bi se realizovao ovaj projekat i da li već sada ima zainteresovanih i koji su? Izgranja dva bloka termoelektrane po 250 MW uz otvaranje rudnika je veliki investicioni poduhvat. Ukupna investicija tokom vijeka trajanja termoelektrane je procijenjena na više od milijardu €. Poznato je da smo imali dva tendera za valorizaciju ovog potencijala i da nismo imali interesovanja, s obzirom na veličinu investicije kao i realnost globalnog ambijenta koji karakteriše oprez u investiranju. S druge strane, problem koji najviše opterećuje Kombinat aluminijuma Podgorica je snabdijevanje električnom energijom i jedno do rješenja je i da potencijal koji posjedujemo, stavimo u funkciju aluminijumske proizvodnje u Crnoj Gori. Naravno, ponude su još uvijek u fazi formiranja i potrebno je sagledati sva rješenja po ovom pitanju, od tehničkih do finansijskih. 

Dokle se stiglo u planovima za drugi blok TE Pljevlja sa kineskim investitorima i da li ima još interesovanja? Osim kineske kompanije koja je dostavila ponudu za Drugi blok, i jedna češka kompanija je dostavila pismo o namjerama. EPCG vrši ocjenu tehničkog rješenja na osnovu koje će se Vlada Crne Gore odrediti prema ponudi, uz finansijsku konstrukciju. Izuzetno je značajno to što u periodu opreznijeg ulaganja na globalnom nivou, imamo interesovanja za ove projekte. Ipak, treba pažljivo razmotriti sve elemente ponuda i izabrati najbolje rješenje, posebno ako se ima u vidu da se radi o dugoročnim projketima.

Kada bi, po Vašoj procjeni mogao da bude završen, odnosno pušten u funkciju podmorski kabal i da li će Crna Gora u tom periodu biti spremna za njegovo maksimalno korištenje? U toku su aktivnosti koje se odnose na potrebnu tehničku dokumentaciju. Poznato je takođe da je deset prenosnih sistema regiona potpisalo Ugovor o osnivanju aukcijske kuće čije sjedište je u Podgorici, kako bi se maksimalno iskoristili kapaciteti kabla kao najbrže konekcije sa zemljama EU. Takođe, Crna Gora ima 20 odsto prenosnih kapaciteta kabla iako njena ulaganja nisu u kabal, nego u infrastrukturu na svojoj teritoriji, koja je i inače potrebna Crnoj Gori, čime se stvara stabilnost u snabdijevanju električnom energijom. Aktivnosti koje se odnose na eksproprijaciju zemljišta i plaćanje naknada vlasnicima zemljišta, predstavljaju novčanu valorizaciju i korist za građane Crne Gore koji posjeduju zemljište na trasi predviđenoj za izgradnju planiranih energetskih objekata (trafostanica na primorju, priključni dalekovodi i dalekovod do Pljevalja). Procijenjena vrijednosti troška CGES-a po ovom osnovu je oko 6,5 mil €. S druge strane, imajući u vidu da će CGES graditi pomenute objekte, za očekivati je angažovanje građevinskih i transportnih preduzeća sa teritorije Crne Gore u periodu implementacije projekta (2013 – 2016 godina), što bi trebalo da dovede i do zapošljavanja u ovoj oblasti, ili većeg angažovanja postojeće operative (poslovi na ravnanju terena, pripremi terena, kopanju i izlivanju temelja za elektroopremu, izgradnji upravne zgrade, kao i izgradnji pristupnih puteva do svakog stuba, transportu, pomoći pri montaži i drugo). Prema grubim procjenama očekuje se da vrijednost građevinskih radova koje mogu obaviti firme iz Crne Gore za trafostanicu i dalekovod bude oko 40-42 mil €.

Gradnja vjetrogeneratora je usporena. Koji je glavni razlog i kada će biti otklonjen? Projekti izgradnje vjetroelektrana realizuju se u skladu sa ugovorima o zakupu zemljišta i izgradnji vjetroelektrana na lokalitetu Krnovo (opštine Nikšić i Šavnik) i na lokalitetu Možura (opštine Ulcinj i Bar) koji su sa investitorima zaključeni 2010. godine. Tokom 2013. godine očekuje se izdavanje građevinskih dozvola za oba objekta, što je završna faza i nakon toga se može početi sa građevinskim i drugim radovima. Imamo određena kašnjena u realizaciji projekta i Ministarstvo ekonomije je upozorilo investitora koji kasni. Međutim, na osnovu značajnih ulaganja koje je investitor imao do ovog perioda, očekujemo realizaciju dogovorenog.

Koliki je stepen izvjesnosti da Toščelik udje u KAP a da Rusi izađu? To će svakako zavisiti od kvaliteta ponude koja bude dostavljena. Poznat je nivo problema koji opterećuju Kombinat aluminijuma Podgorica i naš stav da se suočimo sa njima i, u pregovorima sa zainteresovanim invetsitorima, tražimo najbolja moguća rješenja. Svako od tih pitanja, od snabdijevanja električnom energijom, preko investicija, pokretanja fabrika preprade i glinice, i stavljanje Rudnika boksita u funkciju KAP-a, do ekoloških pitanja, su vrlo kompleksna i zahtijevaju angažovanje različitog nivoa eksperata sa obje strane.

Dokle se stiglo u realizaciji tendera za eksploataciju nafte i gasa u podmorju i koliko je interesovanje, odnosno kada je krajnji rok da ponude budu predate? Tenderska komisija za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u podmorju Crne Gore usaglasila je tekst Obavještenja o pokretanju postupka za dodjelu prava na istraživanje i proizvodnju ugljovodonika (nafte i gasa) u podmorju Crne Gore, što predstavlja finalizaciju u tenderskoj proceduri, tekst Obavještenja je upućen Savjetu za privatizaciju i kapitalne investicije na razmatranje. Rok za predaju ponuda, od dana objavljivanja tendera je devet mjeseci I to je period intenziviranja komunikacija sa ponuđačima. Podsjetiću da je ovo prvi projekat ovakve vrste u Crnoj Gori i da smo pripremili legislativu, od izrade i usvajanja zakona i podzakonskih akata, do usaglašavanja tenderske dokumentacije, po ugledu na najbolje primjere u svijetu u ovoj oblasti.

Kada će biti definitivno da li će g-din Dožić ponovo biti predstavnik države u KAP-u ili će ga zamijeniti neko drugi? Predstavnik Vlade u Odboru direktora u KAP-u, Nebojša Dožić je svoj mandat stavio na raspolaganje Vladi Crne Gore, koja ga predlaže, a bira ga Odbor direktora KAP-a. Dožić je predstavnik Vlade Crne Gore u Odboru direktora i ne vidim nijedan razlog da se to promijeni.

Kakvi su planovi oko gradnje hidroelektrana? Projekti izgradnje mHE realizuju se u skladu sa ugovorima o koncesiji koji su zaključeni na osnovu javnih nadmetanja (u septembru 2008. godine i septembru 2010. godine), kao i na osnovu ugovora o koncesiji koji su zaključeni na osnovu izdatih energetskih dozvola. Tokom 2013. godine se očekuje izgradnja i puštanje u rad prvih malih hidroelektrana. Za projekte valorizacije potencijala na Morači i Komarnici imamo potpisan Memorandum o razumijevanju sa jednom kineskom kompanijom. Takođe, potpisali smo Sporazum o strateškoj saradnji Vlade Crne Gore i Kanadske komercijalne korporacije, gdje su kao projekti u kojima postoji obostrani interes saradnju su navedni HPP Lim, HPP Ćehotina, HPP Risan, I HPP Kruševo.

Da li ima najava iz EPCG o zahtjevima za poskupljenje struje? EPCG zahtjeve za eventulanim korekcijama cijena ne dostavlja Vladi Crne Gore nego Regulatornoj agenciji za energetiku na osnovu bilansa proizvodnje i potrošnje. RAE je uradio trogodišnu Metodologiju o tarifama. Regulator je, shodno definisanoj trajnoj metodologiji, uspostavio moguće promjene tarifa (poskupljenje ili pojeftinjenje) u prvoj tarifnoj godini koja je definisana do 01. avgusta 2013. u drugoj godini do 01. avgusta 2014. I u trećoj godini do 01. avgusta 2015.