- Vlada Crne Gore
Ministarstvo zdravlja Predstavljen Nacrt Protokola o postupanju, prevenc...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Predstavljen Nacrt Protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici: Na vrijeme prepoznati zlostavljanje i zanemarivanja djece

Objavljeno: 17.09.2018. • 20:15 Autor: Ministarstvo zdravlja
Imajući u vidu da prvi dolaze u kontakt sa zlostavljanom i zanemarenom djecom, zdravstveni radnici moraju biti obučeni da takvo nasilje prepoznaju na vrijeme. Zato je Ministarstvo zdravlja, sa predstavništvom UNICEF-a za Crnu Goru, kancelarijom SZO u Crnoj Gori i SOS linijom za žene i djecu žrtve nasilja, izdradilo Nacrt Protokola o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja u porodici, kao jasne smjernice koje će ljekarima olakšati prepoznavanje nasilja.
Generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja dr Mevlida Gusinjac podsjetila je da brojna istraživanja pokazuju da nasilje ima razarajuće posljedice na fizički, mentalni i socijalni razvoj djeteta, te da je povezano s otežanim psihološkim funkcionisanjem, problemima u ponašanju, depresijom i slabijom socijalnom kompetentnošću.
„Teško je predvidjeti šta će tačno dovesti do zlostavljanja. Zlostavljači često sami sebe uvjeravaju da u njihovom ponašanju nema ničeg lošeg ili da je sve to za djetetovo dobro. No, šta god bio razlog zlostavljanja, ono je uvijek loše i nikada nije greška djeteta! Vrlo je važno zaustaviti zlostavljanje čim se otkrije kako za dobrobit žrtve, tako i zbog zlostavljača, kome bi to mogla postati opasna navika“ poručila je Gusinjac i dodala da iskreno vjeruje da će ovaj dokument doprinijeti boljoj i efikasnijoj zaštiti djece od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja.
„Ali, podsjećam vas, svaki dokument, strategija, protokol je samo mrtvo slovo na papiru bez adekvatnog sprovođenja. I zato je od suštinske važnosti da svi zajedno radimo, da se kontinuirano edukujemo, da poštujemo uspostavljena pravila. Problematika koja je uređena ovim Protokolom je posebno senzibilisana samom činjenicom da su u pitanju Djeca“, istakla je Gusinjac.
Generalni direktor direktorata za javno zdravlje dr Miro Knežević rekao je da se Protokol odnosi na svu djecu u Crnoj Gori, bez obzira na porodični status, etničko porijeklo i sve druge socijalne ili individualne karakteristike djeteta (boju, rasu, pol, jezik, vjeroispovijest, nacionalnost, mentalne, fizičke ili druge specifičnosti) djeteta i njegove porodice.
„Cilj Protokola je da se podstakne uspostavljanje multidisciplinarne saradnje s jasno razrađenim postupanjima svakog u sistemu, a njegovom primjenom se želi postići zaštita djece od svih oblika zlostavljanja, zanemarivanja i iskorišćavanja, tj. svih oblika nasilja, i njihov tretman“, istakao je Knežević.
Ekspert UNICEF-a koja je učestvovala u izradi Protokola, Milica Pejović Milovančević, naglašava su svi oblici nasilja detaljno opisani.
"Od drmusanja, štipanja, sindroma protresenog deteta, znači preko 20 različitih pojavnih oblika, na primer imamo za fizičko zlostavljanje, takođe i za seksualno zlostavljanje. Emocionalno zlostavljanje ima preko 10 različitih oblika“, kazala je ona.
Protokol je namijenjen zdravstvenim radnicima, zdravstvenim saradnicima i drugim pružaocima usluga angažovanim u zdravstvenoj zaštiti, na svim nivoima, u javnom, privatnom i civilnom sektoru, zdravstvenim ustanovama u javnoj i privatnoj svojini, privatnoj praksi, drugim pravnim licima za koje je posebnim zakonom utvrđeno da obavljaju i poslove zdravstvene zaštite, te institucijama, organizacijama, udruženjima i fondovima u oblasti zdravstvene zaštite.
Generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja dr Mevlida Gusinjac podsjetila je da brojna istraživanja pokazuju da nasilje ima razarajuće posljedice na fizički, mentalni i socijalni razvoj djeteta, te da je povezano s otežanim psihološkim funkcionisanjem, problemima u ponašanju, depresijom i slabijom socijalnom kompetentnošću.
„Teško je predvidjeti šta će tačno dovesti do zlostavljanja. Zlostavljači često sami sebe uvjeravaju da u njihovom ponašanju nema ničeg lošeg ili da je sve to za djetetovo dobro. No, šta god bio razlog zlostavljanja, ono je uvijek loše i nikada nije greška djeteta! Vrlo je važno zaustaviti zlostavljanje čim se otkrije kako za dobrobit žrtve, tako i zbog zlostavljača, kome bi to mogla postati opasna navika“ poručila je Gusinjac i dodala da iskreno vjeruje da će ovaj dokument doprinijeti boljoj i efikasnijoj zaštiti djece od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja.
„Ali, podsjećam vas, svaki dokument, strategija, protokol je samo mrtvo slovo na papiru bez adekvatnog sprovođenja. I zato je od suštinske važnosti da svi zajedno radimo, da se kontinuirano edukujemo, da poštujemo uspostavljena pravila. Problematika koja je uređena ovim Protokolom je posebno senzibilisana samom činjenicom da su u pitanju Djeca“, istakla je Gusinjac.
Generalni direktor direktorata za javno zdravlje dr Miro Knežević rekao je da se Protokol odnosi na svu djecu u Crnoj Gori, bez obzira na porodični status, etničko porijeklo i sve druge socijalne ili individualne karakteristike djeteta (boju, rasu, pol, jezik, vjeroispovijest, nacionalnost, mentalne, fizičke ili druge specifičnosti) djeteta i njegove porodice.
„Cilj Protokola je da se podstakne uspostavljanje multidisciplinarne saradnje s jasno razrađenim postupanjima svakog u sistemu, a njegovom primjenom se želi postići zaštita djece od svih oblika zlostavljanja, zanemarivanja i iskorišćavanja, tj. svih oblika nasilja, i njihov tretman“, istakao je Knežević.
Ekspert UNICEF-a koja je učestvovala u izradi Protokola, Milica Pejović Milovančević, naglašava su svi oblici nasilja detaljno opisani.
"Od drmusanja, štipanja, sindroma protresenog deteta, znači preko 20 različitih pojavnih oblika, na primer imamo za fizičko zlostavljanje, takođe i za seksualno zlostavljanje. Emocionalno zlostavljanje ima preko 10 različitih oblika“, kazala je ona.
Protokol je namijenjen zdravstvenim radnicima, zdravstvenim saradnicima i drugim pružaocima usluga angažovanim u zdravstvenoj zaštiti, na svim nivoima, u javnom, privatnom i civilnom sektoru, zdravstvenim ustanovama u javnoj i privatnoj svojini, privatnoj praksi, drugim pravnim licima za koje je posebnim zakonom utvrđeno da obavljaju i poslove zdravstvene zaštite, te institucijama, organizacijama, udruženjima i fondovima u oblasti zdravstvene zaštite.
Vezani članci:
Budućnost telemedicine u Crnoj Gori
19.12.2025. Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?
