Manja slova Veća slova RSS

Pitajte Vladu

 

Prijava zloupotrebe službenih vozila

 

Saopštenje sa 129. sjednice Vlade Crne Gore

Saopštenje sa 129. sjednice Vlade Crne Gore
Datum objave 11.07.2019 17:52 | Autor SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE

Ispis Štampaj stranicu


Vlada Crne Gore je na 129. sjednici, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović, usvojila Izvještaj o realizaciji Programa rada Vlade Crne Gore za I i II kvartal 2019. godine i Izvještaj o realizaciji zaključaka Vlade Crne Gore za I kvartal 2019. godine koje je dostavio Generalni sekretarijat Vlade.

U ovoj godini zadržan je visok stepen realizacije obaveza iz Programa rada Vlade Crne Gore za I i II kvartal 2019. godine koji za prva dva kvartala iznosi 80,6 odsto.

Realizovane su 54 obaveze iz nadležnosti Komisije za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i to: 48 iz tematskog dijela i 6 tema iz normativnog dijela, kao i 87 tema iz nadležnosti Komisije za ekonomsku politiku i finansijski sistem, i to: 60 iz tematskog dijela, 11 iz normativnog dijela Programa i 16 tema iz oblasti prioritetnih razvojnih projekata.

Pored tema predviđenih Programom rada Vlade Crne Gore za 2019. godinu, Vlada je u I i II kvartalu 2019. godine, razmotrila ukupno 841 temu i to: 9 predloga zakona, 19 uredbi, 117 odluka, 1 strategiju, 206 informacija, 64 izvještaja, 4 ugovora/sporazuma, 98 platformi, dala mišljenje ili saglasnost na 2 predloga zakona, 5 inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, 3 amandmana i razmotrila 313 drugih tema iz nadležnosti Vlade.

U I kvartalu 2019. godine Vlada donijela 399 zaključaka, od kojih je: 265 zaključaka realizovano, 24 zaključka nijesu realizovana, dok za realizaciju nije dospjelo 110 zaključaka, te procenat realizacije zaključaka Vlade Crne Gore za I kvartal 2019. godine iznosi 91,7 odsto.

Predsjedavajući sjednicom, potpredsjednik Vlade Milutin Simović ocijenio je da visok stepen realizacije Programa i posebno zaključaka koje je Vlada sama donijela, pokazuje odgovoran odnos Vlade prema obavezama.

Vlada je Vlada je utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o budžetu Crne Gore za 2019. godinu kao rezultat uspješne ekonomske politike Vlade, a radi stvaranja zakonskih preduslova za refinansiranje postojećeg duga i stvaranje fiskalne rezerve za obaveze koje pristižu na naplatu u narednoj godini.

Donijete su Odluka o otpremnini u slučaju sporazumnog prestanka radnog odnosa zaposlenih u javnom sektoru i Odluka o izmjenama Odluke o zaduživanju Crne Gore za 2019. godinu kojom je omogućeno da Država u 2019. godini zaključi kreditni aranžman sa finansijskim institucijama na domaćem ili međunarodnom tržištu, kroz emisiju obveznica na domaćem ili međunarodnom tržištu, u iznosu do 250 miliona eura, uz garanciju Svjetske banke, kao i kroz emisiju obveznica ili državnih zapisa na međunarodnom i/ili domaćem tržištu u iznosu do 500 miliona eura.


Vlada je utvrdila Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između strana Konvencije o policijskoj saradnji u Jugoistočnoj Evropi o automatizovanoj razmjeni DNK podataka, daktiloskopskih podataka i podataka o registarciji vozila sa Implementacionim sporazumom. Ovim dokumentom se uređuju odnosi između ugovornih strana kada je u pitanju prekogranična saradnja koja se odnosi na borbu protiv terorizma, prekograničnog kriminala i ilegalnih migracija kao i sprovođenje Konvencije o policijskoj saradnji u Jugoistočnoj Evropi, slanje i upoređivanje DNK profila, daktiloskopskih podataka i podataka o registraciji vozila. Na taj način ugovorne strane namjeravaju da ojačaju prekograničnu policijsku saradnju u borbi protiv prijetnji po javnu bezbjednost u smislu spriječavanja, otkrivanja i vođenja istraga krivičnih djela kako to predviđa Konvencija.

Vlada se upoznala sa Usmenom informacijom o ekološkom incidentu u Termoelektrani „Pljevlja”. Ukazano je na potrebu maksimalnog mogućeg skraćivanja rokova za početak radova na ekološkoj rekonstrukciji TE „Pljevlja” kojom su predviđena rješenja za potpunu eliminaciju ovakvih incidenata. Od Elektroprivrede Crne Gore zatraženo je da hitno sanira nastalu štetu i ukazano na neophodnost redovnog nadzora i praćenja eventualnih ispuštanja otpadnih voda i pravovremeno informisanje javnosti o tome.

Vlada je iskazala podršku i poštovanje aktivnostima nadležnih institucija koje su efikasnim radom u veoma kratkom i roku otkrili počinioce i zadužila svoje predstavnike u Odboru direktora Elektroprivrede Crne Gore da hitno sazovu vanrednu sjednicu Odbora koji će se izjasniti o odgovornosti za nastanak i posljedice incidenta.

Donijeta je Strategija za poboljšanje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata za period 2019 – 2023. godine sa Akcionim planom za period 2019-2020, koja je kreirana sa ciljem sprovođenja vizije kontinuiranog unapređenja sistema integrisanog upravljanja kvalitetom i postizanja visoke bezbjednosti zdravstvenih usluga, kroz implementaciju kulture kontinuiranog poboljšanja i sistematske integracije svih partnera. U skladu sa tim, kao ključni prioriteti, pored ostalog, definisani su: neprekidno unapređenje kvaliteta zdravstvenih usluga i bezbjednosti pacijenata; praćenje napretka u zdravstvenoj ustanovi od jednog do drugog perioda akreditacije – hronološko upoređivanje; obezbjeđivanje ujednačeno visokog kvaliteta zdravstvenih usluga i bezbjednosti svih pacijenata u državi i van nje; sticanje većeg povjerenja pacijenata i potpuno praćenje postupaka i evidencija, uz poštovanje načela najbolje stručne prakse.

Vlada je usvojila Nacionalni okvir interoperabilnosti. Ovim aktom su prepoznati postulati interoperabilnosti, kao ključni aspekti ponašanja organa vlasti prilikom pružanja javnih elektronskih usluga koji kreiraju mjere interoperabilnosti. U ovom dokumentu identifikovana su četiri sloja izazova interoperabilnosti - pravni, organizacioni, semantički i tehnički, istovremeno ukazujući na suštinsku ulogu upravljanja kako bi se osigurala koordinacija relevantnih aktivnosti na svim nivoima javne uprave. Nacionalni okvir interoperabilnosti kao konceptualni model za javne usluge obuhvata projektovanje, planiranje, razvoj, rad i održavanje integrisanih javnih usluga na svim nivoima vlasti od lokalnog do nivoa države.

Donijete su Izmjene i dopune Programa gazdovanja šumama za 2019. godinu. Izmjenama se pristupilo usljed izvršene doznake dodatnih količina drvne mase, koje je Uprava za šume realizovala u prvih šest mjeseci tekuće godine, jer su se u međuvremenu riješili imovinsko pravni odnosi koji su bili smetnja da se izvrši doznaka u toku 2018. godine. Takođe, predložene izmjene se odnose i na korišćenje nezaštićenih biljnih vrsta, obzirom da je Uprava za šume u prvoj polovini tekuće godine utvrdila listu nezaštićenih biljnih vrsta i tržišne cijene za nezaštićene biljne vrste sa liste. Izmjenama i dopunama Programa predviđeno je da se u redovnim sječama poveća sječa bruto drvne mase za 21.305 m³, odnosno ukupna redovna sječa se uvećava sa 516.001  na 537.306 m³. Takođe, izmjenama i dopunama dodaju se sanitarne sječe iz Plana sanacije šuma u količini 37.206 m³. Kada se radi o privatnim šumama, plan sječa se povećava za 26.086 m³, odnosno, ukupan plan sječa u privatnim šumama povećava se sa 191.198 m³ na 217.284 m³.

Usvojena je Informacija o pripremi za požarnu sezonu 2019. godine. Prilikom predstavljanja Informacije istaknuto je da se požarna sezona dočekuje spremnije i sa poboljšanim ljudskim i materijalno-tehničkim resursima u odnosu na prethodnu. U tom smislu, organizovanije se pristupilo sprovođenju preventivnih aktivnosti, a svi subjekti u sistemu zaštite i spašavanja su iskazali visok stepen zainteresovanosti i spremnosti da daju doprinos u pripremi požarne sezone. Kroz različite vidove komunikacije lokalnim samoupravama je sugerisano na odgovornost i obaveze koje imaju u prevenciji i operativnim aktivnostima u procesu gašenja požara na svojoj teritoriji. Na kraju rasprave povodom ove tačke dnevnog reda, Vlada je zadužila sve subjekte sistema zaštite i spašavanja da nastave sa aktivnostima na sprovođenju zaštite od požara na otvorenom prostoru i da sve raspoložive ljudske i materijalne resurse u slučaju potrebe stave u funkciju gašenja požara.

Usvojena je i Informacija o značaju održavanja putnih pravaca prema ski centrima u toku zimske sezone. Vlada je zadužila Ministarstvo saobraćaja i pomorstva da prilikom raspisivanja javnog poziva za izbor najpovoljnije ponude za izvođenje radova na održavanju i zaštiti magistralnih i regionalnih puteva kao prioritetne putne pravce koji će biti održavani u zimskom periodu uvrsti i sljedeće: na teritoriji opštine Žabljak putni pravac Žabljak – skijalište ,,Savin kuk'', u dužini od 6 km; na teritoriji opštine Nikšić putni pravac Nikšić – Ski centar Vučje, u dužini od 20 km; na teritoriji opštine Kolašin putni pravac Jadranska magistrala do Ski centara ,,Kolašin 1450'' i „Kolašin 1600'', u dužini od 15 km; na teritoriji prijestonice Cetinje putni pravac Cetinje – Ivanova korita, u dužini od 14 km.

Vlada je donijela Nacionalni plan za implementaciju Stokholmske konvencije s Predlogom akcionog plana za period 2019-2023. godine s Izvještajem s javne rasprave. Kao odgovor međunarodne zajednice za sistemsko globalno rješenje problema POPs hemikalija (dugotrajne organske zagađujuće supstance koje su toksične po ljude i živi svijet, bioakumulativne i perzistentne u životnoj sredini), donijeta je Stokholmska konvencija čiji je osnovni cilj zaštita zdravlja ljudi i životne sredine od POPs hemikalija. Akcionim planom, koji je sastavni dio ovog Nacionalnog plana, planirana je realizacija 53 aktivnosti u periodu 2019-2023. godine, kako bi se unaprijedio sistem upravljanja POPs hemikalijama u Crnoj Gori. Realizacijom planiranih aktivnosti postići će se neophodni uslovi i obezbjediti potrebni kapaciteti da se upotreba i odlaganje ovih hemikalija obavlja na bezbjedan način uz primjenu savremene prakse i principa usklađenih sa EU.

Usvojen je i Drugi polugodišnji izvještaj o realizaciji Akcionog plana Nacionalne strategije za transpoziciju, implementaciju i primjenu pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klimatskih promjena za period 2018-2020. za izvještajni period januar-jun 2019. godine.

Radi stvaranja povoljnijeg poslovnog ambijenta za subjekte koji se bave prekograničnom trgovinom, uz usklađivanje carinskog zakonodavstva sa relevantnim propisima Evropske unije, Vlada je donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o uslovima za odobravanje statusa ovlašćenog privrednog subjekta na carinskom području Crne Gore.

Vlada je donijela Uredbu o načinu pretvaranja posebnog i zajedničkog dijela stambene zgrade u poslovnu prostoriju, odnosno poslovne prostorije u posebni ili zajednički dio stambene zgrade. Razlog za donošenje ove Uredbe je promjena pravnog osnova, odnosno normi kojima je propisano ovlašćenje za donošenje ovog propisa. Odredba Zakona o održavanju stambenih zgrada je promijenjena na inicijativu jedinica lokalne samouprave, odnosno Zajednice opština Crne Gore, na način što je osim prenamjene stambenih prostora u poslovne prostorije dato ovlašćenje za promjenu namjene poslovnih prostorija u stambene, ali samo onih čija je namjena promijenjena kroz postupak po važećoj uredbi. Takođe, odredbe Uredbe su usklađene sa novim rješenjima sadržanim u Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata koja se odnose na prenamjenu stambenih u hotelske kapacitete, što je po važećoj Uredbi bilo moguće, iako namjena prostora na kojima su izgrađeni ti kapaciteti u planskom dokumentu nije turizam. Ovom Uredbe se ta mogućnost ukida.

U okviru sprovođenja Zakona o bezbjednosti hrane i kontinuiranog usaglašavanja sa pravnom tekovinom Evropske unije, donijeta je Uredba o izmjeni Uredbe o dodacima hrani za životinje i premiksima koji se mogu stavljati na tržište.

Vlada je usvojila informacije o realizaciji ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana na vodotocima Kutska rijeka i Mojanska rijeka i dala saglasnost za prenošenje po 1 odsto udjela društva „Hidroenergija Montenegro” d.o.o. Berane u koncesionim društvima „Small Hydro Power Plant Kutska” i „Small Hydro Power Plant Mojanska” na društvo „Igma Energy” d.o.o. Andrijevica.

Vlada je usvojila Izvještaj o postupku davanja koncesije na osnovu energetske dozvole za izgradnju male hidroelektrane „Štitska” na dijelu vodotoka Štitske rijeke i donijela Odluku kojom se privrednom društvu „Hidroenergija Andrijevica” doo iz Andrijevice daje koncesija za izgradnju male hidroelektrane instalisane snage 897 kW i planirane godišnje proizvodnje 3 GWh. Vlada je prihvatila i tekst Ugovora o koncesiji. Takođe, usvojen je Izvještaj o postupku davanja koncesije na osnovu energetske dozvole za izgradnju male hidroelektrane „Umska” na dijelu vodotoka Umski potok. Donijeta je Odluka kojom se istom privrednom društvu daje koncesija za izgradnju male hidroelektrane „Umska” instalisane snage 748 kW i planirane godišnje proizvodnje 3,2 GWh, a prihvaćen je i tekst Ugovora o koncesiji.

Ugovori o koncesiji na osnovu energetske dozvole za izgradnju malih hidroelektrana do 1 MW su tipskog karaktera. Koncesija se daje na period od 30 godina, uz koncesionu naknadu koja iznosi 6,1 odsto od planirane godišnje proizvodnje električne energije, a ukoliko je godišnja proizvodnja veća od planirane, naknada iznosi 6,1 odsto od godišnje proizvodnje. Predviđen je i prenos vlasništva nad zemljištem i objektima mHE sa koncesionara na Državu, bez ikakvih tereta i bez prava koncesionara da traži bilo kakvu naknadu.

Vlada se upoznala sa Usmenom informacijom o elementarnim nepogodama na području opštine Ulcinj. Donijeta je odluka o upućivanju opštini Ulcinj hitne interventne pomoći u iznosu od 50 hiljada eura.

SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE