Uvaženi gosti, poštovane dame i gospodo, drage kolege,
Želim da vas pozdravim i iskažem lično i profesionalno zadovoljstvo povodom organizacije današnjeg skupa posvećenog proslavi Evropskog dana donacije organa.
Razvoj biomedicinske nauke i transplantologije je doprinio da ljudska prava, poput prava na tjelesni integritet, dostojanstvo i privatnost dobiju nove dimenzije, fokusirane na potrebu iznalaženja kompromisa između dva naizgled protivurječna zahtjeva: poštovanja individualne autonomije i principa socijalne solidarnosti. Pojedinac koji odluči da da svoj organ da bi se presadio drugom licu čini nešto što predstavlja korist. Takav akt se smatra poželjnim i legitimnim, ne samo ako je pojedinac iskazao svoju volju da to čini, već i kada su zadovoljeni određeni naučni i etički principi i kada je to zakonom uredjeno. Samožrtvovanje pojedinca ima limite, pa je autonomija oličena u informisanom pristanku, ograničena i zahtjevima koje pojedincu nameće javni poredak. Informisani pristanak u transplantologiji predstavlja važnu barijeru protiv nezakonitog dobijanja ljudskih organa, jer obezbjedjuje poštovanje prava na tjelesni integritet. U oblasti transplanacione medicine, jedno od centralnih pitanja je procjena odnosa rizika i koristi. Rizik po pojedinca za učestvovanje u intervencijima koje su terapeutske za drugo lice, ne smije biti veći od očekivane koristi.
Svi navedeni aspekti su uslovili da, u svijetlu korjenitih političkih i ekonomskih reformi, unutrašnji pravni poredak krajem prošle godine, upotpunimo donošenjem Zakona o uzimanju i presadjivanju djelova ljudskog tijela u svrhu liječenja. Ovaj zakon istovremeno predstavlja segment harmonizacije unutrašnjeg zakonodavstva sa pravnom regulativom Evropske unije.
Prema raspoloživim podacima u Crnoj Gori živi 80 lica sa transplantiranim bubregom, od čega je 12 transplantirano u 2009. godini. Prosječna starost transplantiranih osoba je 44 godine, a skoro 60% svih transplantiranih su bubreg dobili od srodnika, učinjeno je oko 22% nesrodnih, a oko18% kadaveričnih transplantacija.
Polazeći od osnovnog ljudskog prava na život, uvažavajući presađivanje djelova ljudskog tijela kao opšte prihvaćen medicinski, etički, psihički, ekonomski i društveno opravdan način liječenja ustanovili smo normativni okvir za preduzimanje mjera neophodnih za povećanje broja presađivanja djelova tijela, poboljšanje uslova za njihovo sprovođenje, kao i definisanje aktivnosti za porast broja davalaca podsticanjem javnosti i animiranjem zdravstvenih radnika i zdravstvenih ustanova za dobrovoljno davalaštvo organa.
Načelo „da jednaki među jednakima ne budu oštećeni“ podrazumijeva obezbjedjenje dostupnosti postupka presađivanja djelova tijela, pod jednakim uslovima i bez diskriminacije,a što je, izmedju ostalog, prepoznato i zakonskom odredbom koja se odnosi na mogućnost saradnje javnih zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori u kojima se vrši uzimanje i presađivanje djelova tijela sa ovlašćenim zdravstvenim ustanovama u inostranstvu koje se bave navedenom djelatnošću, a u cilju razmjene djelova tijela.
U tom smislu, i današnji skup predstavlja mogućnost unaprjedjenja znanja i iskustva, uspostavljanje i razvijanje regionalne i interinstitucionalne saradnje čiji je cilj liječenje i dobrobit pacijenata kod kojih postoji trajno oštećenje djelova tijela, smanjen kvaliteta života uslovljen takvim oštećenjima, a kod kojih nije moguće preduzeti druge terapijske metode uporedive efikasnosti.
Zahvaljujem se na pažnji i želim vam uspješan i kontstruktivan rad.