Dame i gospodo,
uvaženi gosti i budući partneri,
Dopustite mi da svoje izlaganje započnem kratkim izvještajem o ekonomskoj situaciji u turizmu u Crnoj Gori, očekivanim rezultatima za 2010. godinu i našim očekivanjima za sljedećih pet godina.
Turizam u Crnoj Gori čini više od 20% BDP-a, a WTTC i „Oxford Economics“ predviđaju porast učešća do 28% u 2020. na osnovu povećanja kapaciteta i sveukupnog prestukturisanja turističkog sektora u visokokvalitetnu destinaciju.
Zadovoljstvo mi je da vas obavijestim da će u 2010. biti zabilježen porast od 5% u broju dolazaka i 6% u broju noćenja, što će nadmašiti rezultate postignute prije krize. Za 2011. predviđamo povećanje od 4% u broju dolazaka i porast od 5% ukupnih prihoda od turizma.
Budući da je povećana potražnja turista iz Evrope, Rusije i cijelog svijeta za smještajem u hotelima sa četiri i pet zvjezdica ograničena trenutnim nedostatkom takvih kapaciteta, očekujemo da će ulaskom na tržište svjetskih hotelskih brendova broj dolazaka turista kao i broj noćenja brzo rasti, zajedno sa povećanjem kapaciteta i svih sadržaja za one turiste koji idu na odmor tokom cijele godine.
Turizam je djelatnost koja je zasnovana na doživljaju neke destinacije. Predviđanja ekonomskog rasta u sektoru turizma u privredi Crne Gore zasnovana su na našoj strategiji da stvorimo konkurentan proizvod koji posjetocima pruža osjećaj jedinstvenog doživljaja destinacije sa nizom luksuznih smještajnih kapaciteta, mogućnostima za zabavu i razne vrste rekreacije, uz zaštitu naše baštine i očuvanje spektakularnih prirodnih pejzaža.
Danas ću se u mom izlaganju fokusirati na strateški značaj koji je Vlada dala izgradnji turističkih kompleksa sa mješovitom upotrebom budući da započinjemo drugu fazu održivog razvoja hotela i rizorta, nakon skoro završene privatizacije hotelske industrije.
Osvrnuću se na pet ključnih tačaka:
1. Naše vidjenje izgradnje turističkih kompleksa sa „mješovitom upotrebom“
2. Koji su faktori neophodni za uspjeh turističkih kompleksa sa „mješovitom upotrebom“
3. Kako se ovi kompleksi uklapaju u Vladinu strategiju razvoja
4. Zašto su turistički rizorti sa mješovitom upotrebom važni za turizam
5. Najvažnije – šta Crna Gora nudi kvalifikovanim strateškim investitorima
Definicija kompleksa sa mješovitom upotrebom može imati različito značenje u različitim privrednim granama. Za nas se turistički kompleks sa mješovitom upotrebom sastoji najmanje iz jednog tradicionalnog hotela, vila, rezidencijalnih objekata „za prodaju“ ili stambenih jedinica etažne svojine, suvlasničkih jedinica kao što su, između ostalog, tajm-šering apartmani, klubovi, spa centri, konferencijski centri, golf igrališta, skijališta i drugi zimski sportski centri, maloprodajni objektii drugo.
Čini se da je na nedavnoj konferenciji Urban Land Institute) postignut konsenzus da je „model razvoja rizorta iz prošlosti mrtav“ – stari metod gradnje rizorta tradicionalnog stila ustupa mjesto rizortima koji naglašavaju društvenu odgovornost kao i odgovornost prema životnoj sredini.
Naša istraživanja pokazuju, takođe, da se trend razvoja pomjera od hotelskih rizorta sa jednom svrhom do rizorta sa mješovitom upotrebom koji obezbjeđuju u kontinuitetu različita iskustva za klijente širom svijeta. Crna Gora namjerava da „uhvati taj talas“.
Po našim predviđanjima budući rizorti u Crnoj Gori će prihvatiti neke od mega trendova koji oblikuju turističku industriju, kao što su: stapanje koncepata smještaja, rekreacije i zabave, prelazak ekstremnih sportova u glavne sportske tokove, sportovi na otvorenom sa verzijama na zatvorenom prostoru (sniježna dvorana u Dubaiju), nove visoko-tehnološke strukture, odmori za više generacija itd.
Turistički kompleksi za mješovitu upotrebu su dugoročne investicije i nisu šeme za obogaćivanje u kratkom roku, i da se faktor uspjeha sastoji u odgovarajućoj mješavini, imidžu, harmoniji i sinergiji svih komponenti projekta – brendu hotela, rezidencijalnoj komponenti, šopingu i sveukupnoj ponudi rekreativnih aktivnosti.
Naša Vlada pridaje veliku važnost uključivanju međunarodnih luksuznih hotelskih brendova u rizorte sa mješovitom upotrebom ili urbanističke komplekse jer su oni generatori održive potražnje na segmentima tržišta sa visokim prinosom, a istovremeno stvaraju veće prihode od poreza kao i kvalitetna radna mjesta u odnosu na čisto rezidencijalne stambene jedinice.
Značaj i prestiž koji glavni globalni hotelski brendovi imaju za razvoj ekskluzivne destinacije svakako nije potcijenjen. „Individualni gosti visoke neto vrijednosti“, poznati kao imućni putnici, imaju sklonost da posjeduju nekretnine na prestižnim lokacijama, sa uslugama poput hotelskih i luksuznim pogodnostima poput golf igrališta, inovativnih spa centara i bogate restoranske ponude.
Uporedo sa rastom popularnosti „novog modela“ rizorta u našoj Vladi, mi smo spremni da podržimo kvalifikovane investitore i graditelje rizorta, koji imaju istu viziju kao i mi da stvaraju sinergiju i pozitivan ekonomski uticaj kroz razvoj različitih komponenti projekta integrisanog rizorta.
Projekti u razvoju kao što je Porto Montenegro – rizort sa mješovitom upotrebom koji u središtu ima marinu za mega jahte sa vrhunskim standardima u zaštiti životne sredine i, pored toga, maloprodajni centar, luksuzni hotel sa vilama i apartmanima u samom centru grada, treba da posluži kao primjer.
Drugi primjeri projekata turističkih kompleksa sa mješovitom upotrebom koji su u toku su, između ostalog: projekat izgradnje turističkog ekološkog grada Luštica, ostrvo Sveti Marko, Ski-selo na Bjelasici, Velika Plaža, Ada Bojana, Valdanos i Kumbor.
Ova definicija se može primijeniti i na urbanistički kompleks kao što je Atlas Centar u Podgorici. Različite komponente će sinergetskim djelovanjem imati pozitivnog uticaja jedna na drugu, doprinoseći budućoj ekonomskoj stabilnosti ovog projekta.
Mi predviđamo da se model rizorta sa mješovitom upotrebom može isto tako uspješno primijeniti i u Crnoj Gori za obnovu starih turističkih kompleksa i za razvoj niza novih rizorta integrisanih sa prirodom i fokusiranih na različite sportove.
Kao ministar turizma, mogu jasno da kažem da je izgradnja rizorta sa mješovitom upotrebom izuzetno važna za strategiju ukupnog razvoja turizma do 2020. godine, koja je usredsređena na stvaranje odgovarajuće ravnoteže između hotelskih kapaciteta i rezidencijalnih jedinica, kako bi se podstakao privredni razvoj i otvorila kvalitetna radna mjesta.
Po našim predviđanjima kombinacija „rustičnog šarma“ sa luksuznim hotelima, gradjenim po svim standardima zaštite životne sredine, i sa nekretninama rezidencijalnog tipa, integrisanih sa maloprodajom, sportom i zabavom, a podržanim efikasnim bankarskim, telekomunikacionim, saobraćajnim i građevinskim sektorom predstavljaju našu „mapu puta“ prema ekonomskom prosperitetu.
Da rezimiram, Crna Gora ima solidnu ponudu za kvalifikovane investitore i graditelje turističkih kompleksa. Možemo da ponudimo kvalifikovanim investitorima kompletan asortiman rizorta sa mješovitom upotrebom, od malih kompleksa orjentisanih na šoping, rizorta sa mješovitom upotrebom koji su dio projekta očuvanja istorijskih znamenitosti, rizorta koji u fokusu imaju sport i rizorta većih dimenzija.
Crna Gora ima značajan kanal za razvoj turističkih kompleksa, koji se sastoji od grinfild investicija za izgradnju rizorta, privatnog zemljišta ili građevinskih akvizicija za izgradnju bez tendera, istorijskih objekata koji se mogu pretvoriti u butik rizorte, postojeće turističke komplekse sa ili bez zemljišta koji se mogu transformisati u luksuzne rizorte.
Slobodne parcele na veoma atraktivnim lokacijama biće stavljene na raspolaganje za dugoročni zakup ili kupovinu na vladinim tenderima. Namijenjene su izgradnji turističkih kompleksa u skladu sa ekološkim smjernicama i smjernicama za izgradnju mješovitih kompleksa koje čine hoteli i rezidencijalne jedinice.
Zajedno sa investitorima i operaterima mi želimo da stvorimo raznorodnu ponudu rizorta koji će klijentima pružati izuzetan doživljaj tokom cijele godine kako bi osvojili bogata turistička tržišta i podržali prihod od poreza i povećali broj kvalitetnih novih radnih mjesta.
Mi tražimo kvalifikovane investitore i graditelje koji posjeduju vještine i sposobnost da naprave inovativne turističke komplekse sa autentičnim iskustvima. Oni treba da su, isto kao i mi, posvećeni stvaranju ekonomskih mogućnosti za građane Crne Gore, očuvanju i poboljšanju naših prirodnih resursa, da podržavaju ekološku ravnotežu i biodiverzitet, a pri tome su usmjereni ka industriji koja štiti životnu sredinu i istovremeno generišu odgovarajući prihod za sebe.
Jednostavno rečeno mi tražimo investitore i razvojne partnere koji će izgraditi ekonomski i ekološki održive rizorte, uglavnom se radi o turističkim kompleksima sa mješovitom upotrebom sa prestižnim međunarodnim brendovima hotela, luksuznim rezidencijalnim jedinicama, kao i sa dodatnim pogodnostima u vidu maloprodajnih objekata, umjetničkih i zanatskih objekata koji su karakteristični za planinske ili primorske lokalitete. Ukoliko se uzimaju u razmatranje i golf tereni, to moraju biti dizajnerski golf tereni na kojima je moguće organizovati međunarodne turnire Profesionalnog udruženja golf igrača (PGA) kako bi privukli bogatu klijentelu iz cijelog svijeta.
Jasno je da je razumna razmjera dugovanja i kapitala i integrisani master plan razvoja neophodan preduslov za uspjeh i održivost projekta. Sa naše strane, donijet je zakon kako bi se stvorila pravna osnova za projekte izgradnje rizorta sa mješovitom upotrebom, kao i za različite modele vlasništva kao što su tajm-šering i kondo-hotel koji predstavljaju moguće komponente budućih turističkih kompleksa sa mješovitom upotrebom.
Vlada i lokalne vlasti nastavljaju da rade na usklađivanju zakona, pravila i procedura koje imaju za cilj smanjivanje na najmanju moguću mjeru ekonomskih rizika za investitore/graditelje a odnose se na zoniranje, vlasništvo nad zemljištem, prostorno planiranje i izdavanje dozvola za kupovinu ili dugoročni zakup zemljišta, uočavajući da Crna Gora nije usamljena u suočavanju sa ovakvim izazovima. Praktično, svaka zemlja i opština se susreću sa istim izazovima kako bi privukle kvalifikovane investitore.
Sa razvojnim partnerima radimo na svakom projektu ponaosob kako bi stvorili odgovarajući balans u smještajnim kapacitetima u hotelima i rezidencijalnim jedinicama koji proizvode ekonomski život tokom cijele godine i generišu kvalitetna radna mjesta. Sve to ima za cilj da se izbjegne neuspjeh projekta sa djelimičnom prodajom investicija i polovično završenim projektima.
Da rezimiramo sve što je rečeno – Crna Gora je „Otvorena za biznis“ sa značajnim kanalima za grinfild investicije ili pretvaranje postojećih objekata na atraktivnim lokacijama u inovativne turističke komplekse. Ona je otvorena za strateške investitore i graditelje rizorta koji su, kao i mi, posvećeni zaštiti životne sredine i prirodnih resursa. U skladu sa zapažanjima predstavljenim u „Hotelskom godišnjaku za 2009.“ (Hotel Yearbook 2009) mi imamo odgovarajuće mjesto, zemljište, dimenzije, autentično iskustvo i povoljan ambijent za razvoj biznisa koji podržava model izgradnje turističkih kompleksa sa mješovitom upotrebom.
Računamo da će investitori da:
Planiraju projekat i podijele ga na faze kako bi se izbjeglo ometanje sezone i ugođaja postojećih posjetilaca
Sprovode marketinšku strategiju okrenutu ka budućnosti
Pažljivo odaberu brend operatera
U maksimalnoj mjeri integrišu projekat u lokalni ambijent i lokalnu zajednicu
Obezbijede odgovarajuće finansiranje kapitala i duga u skladu sa potrebama i rizicima poslovnog modela!
Hvala!