Sada je već zvanično. Crna Gora je izašla iz recesije. Podaci iz trećeg kvartala 2010. godine pokazuju da je zaustavljena kontrakcija BDP-a. Iako ima razloga za radovanje, čeka nas još dosta posla. Osvrnuću se na trenutak na ono kroz šta je Crna Gora prošla posljednje dvije godine, a sljedeći na ono što nas očekuje.
Kako mi ekonomisti volimo da dugu i složenu priču prikažemo jednostavnim grafikonom, slijedi prikaz realnog BDP-a za balkanske zemlje, koji je napravljen na osnovu podataka iz posljednjeg izvještaja MMF-a (2006 = 100%).
Grafikon prikazuje dvostranu prirodu rasta: Crna Gora je zabilježila visok rast tokom buma nakon sticanja nezavisnosti i doživjela pad ekonomije nakon eskalacije finansijske krize i na našu zemlju.
Koje sile utiču na oblikovanje ravnoteže? Sile ravnoteže uključuju konkurentnost i stabilno poslovno okruženje, uključujući i konstruktivan stav prema investitorima koji donose dobre ideje. Čini se da Crna Gora u potpunosti razumije ovo pravilo — pogledajte posljednji izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma, izvještaj Svjetske banke o Lakoći poslovanja za 2011. Svjetska banka i MMF su korigovali svoje procjene rasta za 2010. godinu i približili ih našim. Crna Gora je debitovala na tržištu euroobveznica. Sa mnogih adresa je stigla ocjena da je to pozitivna vijest za cijeli region.
Ipak, Crna Gora se trenutno bori sa preprekama koje usporavaju dalji razvoj. Moto Evropske unije je da su korupcija i kriminal glavne prepreke razvoja, što protivrječi izjavama mnogih poslovnih ljudi: samo 8.4% anketiranih stručnjaka u Izvještaju o konkurentnosti, navode korupciju kao jednu od glavnih biznis barijera, dok s druge strane 18.4% njih navode nedovoljno razvijenu infrastrukturu. Oko 12% ispitanika navode da su preglomazna birokratija i nedostatak obučene radne snage glavne prepreke. U međuvremenu, kreditne rejting agencije ne propuštaju priliku da istaknu moguće opasnosti strukturalnog deficita.
Prema ocjenama iz Izvještaja svjetske banke o lakoći posovanja, imamo razloga za zadovoljstvo, аli se nаš regulаtorni sistem i dalje mora unapređivati. Pored toga, još uvijek mnogo togа treba da se uradi po pitanju infrastrukture, energije i svega onoga što može da se podvede pod širokim pojmom „investicija“. Investicije se realizuju uz pomoć investitorа iz cijele Evrope, čime se umnogome proširuju ogrаničene sposobnosti u potrošnji nаše zemlje. Crna Gora, koja se danas u velikoj mjeri oslanja na uvoz električne energije, namjerava da iskoristi čistu energiju vjetra i hidro energiju. Povezujemo Crnu Goru sa evropskom saobraćajnom mrežom. Stranim investicijama modernizujemo preduzeća za pružanje javnih usluga.
Na nama je sada da se usredsredimo na promovisanje komponenti koje će biti pokretači rasta, kada se groznica investiranja u tržišta u razvoju smanji na zapadu. Jednog dana Crna Gora više neće biti ekonomija u tranziciji i moraće sama da se izdržava. Kada se to desi, želimo da osiguramo da investitori vide našu zemlju kao mjesto u kojem mogu da iskoriste sve naučnike, inženjere i kvalifikovane ljude koji su im potrebni za njihove kompanije. Štaviše, biće u prilici da osnuju firmu za samo nedelju dana – i neće smatrati da je to nešto neobično.
Pretpostavimo da je ovo zaključak za danas i da pružimo malu podršku pozitivnim makroekonomskim podacima: ovdje, ovdje i ovdje.