1. Da li će na Ministarskoj konferenciji 17. decembra biti potpisan dokument o pristupanju Crne Gore Svjetskoj trgovinskoj organizaciji?
Preostala nam je samo formalna ceremonija prijema. 17. decembra u Ženevi. Crna Gora je dosadašnim angažovanjem dokazala da joj je mjesto u najeminentnijoj globalnoj porodici slobodne trgovine. Ovo je još jedna potvrda naše otvorenosti i spremnosti da poslujemo po principima razvijenog svijeta i to u relativno kratkom roku, ako se ima u vidu da je Slovenija pregovarala sedam godina a Rusija 18 za prijem u STO…
Podsjetiću da je Crna Gora je pregovore za članstvo u Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO) počela decembra 2004. godine, kada je Vlada podnijela Zahtjev za samostalno pristupanje Generalnom sekretarijatu STO-a. U procesu pristupanja, vodili smo multilateralne pregovori, na sastancima Radne grupe za pristupanje Crne Gore STO-u, kao i bilateralne pregovore sa zainteresovanim članicama Organizacije.
Zaključenje pregovora sa Ukrajinom bilo je neophodan preduslov za nastavak procedura za prijem Crne Gore u STO, jer su ti pregovori predstavljali posljednje otvoreno pitanje cjelokupnog procesa pristupanja. Počeli su decembra 2008. godine, a zaključeni su 18. novembra 2011. godine, istovremenim potpisivanjem Sporazuma o slobodnoj trgovini (FTA) i bilateralnog sporazuma u kontekstu pristupanja Crne Gore STO-u.
2. Šta za Crnu Goru, sa međunarodnog aspekta, znači učlanjenje u Svjetsku trgovinsku organizaciju? Da li će to podići ugled države kod stranih investitora?
Otvorenost je osnovno civilizacijsko dostignuće globalnih procesa, među kojima je STO najznačajnije. Značaj otvorenosti su sagledale i velike ekonomije, Amerika, Kina a sada i Rusija, dok je za male ekonomije kao što je Crna Gora, otvorenost od suštinskog značaja. Za našu državu, članstvo u STO je jedan od najvažnijih koraka integracije zemlje u moderne međunarodne ekonomske tokove.
Iskustvo je pokazalo da su osnovne prednosti članstva rješavanje sporova na konstruktivan način, sistem zasnovan na pravilima, smanjeni troškovi života, veći izbor roba i usluga i njihov bolji kvalitet, rast spoljnotrgovinske razmjene. U praksi, to znači poboljšanje kvaliteta života naših građana jer u uslovima otvorenosti možete da proizvodite i trošite više nego u »autističnim« ekonomijama.
Članstvo u STO je i jedan od neophodnih preduslova za članstvo u EU.
Prijemom Crne Gore u ovu organizaciju, naša država šalje još jedan pozitivan signal stranim investitorima o poštovanju međunarodno prihvaćenih pravila poslovanja, što će za njih predstavljati dodatan podsticaj. Investitori sve više doživljavaju našu državu kao mjesto odakle imaju jeftin pristup globalnom tržištu, sada i članstvom u STO a i ranije, kroz sporazume o slobodnoj trgovini sa EU, sa CEFTA zemljama, Turskom. Takođe, potpisani su i sa Ukrajinom i zemljama EFTA-e, a u završnoj fazi su pregovori za zaključivanje FTA sa Rusijom, Bjelorusijom i Kazahstanom. U trgovini sa ovim zemljama primjenjuje se visok nivo liberalizacije, a čini oko 90 odsto ukupne robne razmjene Crne Gore sa inostranstvom. Sve su to komparativne prednosti na spoljnom planu koje, pored unutrašnjih napora na smanjenju biznis barijera, našu državu čine konkurentnom u globalnoj tržišnoj utakmici.
3. Šta članstvo znači za crnogorske izvoznike? Da li su oni dovoljno konkurentni da bi mogli da izvoze na strana tržišta?
U uslovima globalne trgovine, komparativne prednosti dolaze do izražaja. Ništa se ne dešava samo po sebi ali su na ovaj način potrvđeni napori Vlade Crne Gore da obezbijedi našim privrednicima iste startne pozicije koje imaju sve članice STO-a. Naša baveza je da omogućimo ravnopravan tretman naših preduzeća u inostranstvu bilo da se radi o izvozu roba ili usluga, a njihova konkurentnost najviše zavisi od njih samih i njihovih kapaciteta za takmičenje na širem tržištu. Mislim da prvenstveno moraju voditi računa o povećavanju konkurentnosti svojih proizvoda na domaćem da bi mogli razmišljati o širem tržištu. Neki su to blagovremeno prepoznali pa već imamo prepoznatljive crnogorske firme na regionalnom, a i širem tržištu.
Implementacija STO Sporazuma obezbjeđuje rast tržišnih mogućnosti za sve članice. U tom smislu, crnogorski izvoznici će biti u mogućnosti da plasiraju svoje prozvode na tržišta članica po unaprijed utvrđenim uslovima, a isto će važiti i za izvoznike članica. STO ne predstavlja sistem »slobodne trgovine«, već sistem pravila koja promovišu otvorenu i korektnu konkurenciju. To znači obavezu funkcionisanja po principu nediskriminatornog trgovinskog sistema, kojim su propisana prava i obaveze svih članica ove organizacije. U okviru STO svaka zemlja ima garanciju da će njeni izvoznici biti tretirani po tačno utvrđenim pravilima na tržištima drugih zemalja.
Smatram da se potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini (FTA) i pridruživanjem Crne Gore STO-u otvara mogućnost za privlačenje investicija u Crnu Goru kroz otvaranje tržišta za izvoz robe iz Crne Gore na teritoriji čitave Evrope bez plaćanja carine. Istovremeno, to je jasan signal da se u Crnoj Gori primjenjuju opšteprihvaćena pravila STO-a. koja nude prepoznatljivost poslovanja svim članicama STOa, kojih će nakon 17 decembra biti 157.