Govor ministra zdravlja prof.dr Miodraga Radunovića prilikom otvaranja prvog Sajma medicine u organizaciji časopisa "Medical", a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja:
Uvažene koleginice i kolege, poštovane dame i gospodo, predstavnici medija,
Danas imam prijatnu dužnost da sa svojim saradnicima predstavim viziju razvoja zdravstvenog sistema Crne Gore za budući period. Kao prvo želim da istaknem da zdravstveni sistem nije izvor potrošnje već izvor investicija u ostvarivanju socijalnog, ekonomskog i ukupnog razvoja društva. Takodje, želim da ponovim da zdravlje mora postati dio svih politika: poreske, socijalne, ekološke, obrazovne i dr., tako da ga moramo tretirati kao najveću dragocjenost i tako se odnositi prema njemu.
Crna Gora je svojim strateškim dokumentima prepoznala unapređenje i obezbjeđivanje zdravlja stanovništva kao glavni cilj u oblasti zdravstva, uz izgradnju održivog i integrisanog sistema zdravstvene zaštite zasnovanog na principima solidarnosti, jednakosti, dostupnosti i kvaliteta, sistema koji potrebama građana daje centralno mjesto.
Politike javnog zdravlja, koje kreiraju promjene ka zdravijim stilovima života, mogu empirijski pokazati svoju efikasnost u raznim oblastima, od kontrole upotrebe duvanskih proizvoda do procedura skrininga kod raka. Međutim, ukoliko zdravstveni sistem ne realizuje politiku javnog zdravlja na način da odgovori pružanjem usluga na adekvatan način, zdravstvene intervencije neće postizati predviđene rezultate, a pružanje neefektivnih usluga je uvijek neefikasno.
Posebno mi je zadovoljstvo što će današnji Sajam medicine biti idelna prilika da se afirmiše crnogorski zdravstveni sistem, da se laička javnost upozna sa svim aktivnostima koje radimo, sa nadležnostima institucija u okviru sistema i da se prikaže da u svojoj djelatnosti koristimo i svjetska dostignuća u pojedinim oblastima, što smo potvrdili uspješno obavljenim transplatacijama.
Kao prioriteti MZ u budućem periodu su razvoj i implementacija preventivnih programa, sprovođjenje skrining programa, kontrola hroničnih nezaraznih bolesti, ojačavanje centara za podršku u domovima zdravlja u cilju smanjenja riziko-faktora.
Veoma nam je važna i optimizacija rada i potpuna informatička povezanost zdravstvenih ustanova na sekundarnom i tercijarnom nivou, kao platforma za efikasniji i kvalitetniji rad. Korišćenje informacionih tehnologija predstavlja imperativ i pretpostavku uspješne reforme modernog zdravstvenog sistema i doprinose poboljšanju zdravstvene zaštite, boljem upravljanju i korišćenju zdravstvenih podataka i racionalnoj upotrebi raspoloživih resursa. Svaka aktivnost, svaki događaj, svaki segment procesa, postupka i ishoda, vezan za zdravstvenu zaštitu mora biti registrovan, a u savremenom zdravstvu – zbog moguće primjene digitalizacije -sva ta zbivanja i postupci moraju biti ne samo evidentirani već i na odgovarajući način memorisani, da bi uvijek bili na raspolaganju. Iako su mnogi ciljevi zdravstvene politike na sekundarnom i terciarnom nivou zdravstvene zaštite u značajnom stepenu dostignuti, poput razvijenosti i efikasnosti mreže zdravstvenih ustanova uz raspoložive finansijske i kadrovske resurse, neophodno je i dalje praćenje, preispitivanje i postavljanje novih i viših ciljeva uzimajući u obzir novonastale potrebe stanovništva.
Kao što sam puno puta ponovio, osnovni cilj zdravstvene politike je očuvanje i unapređenje zdravlja stanovništva uz održivost sistema zdravstvene zaštite. Sve ovo ima direktne benefite- skratiće se vrijeme čekanja na pregled, i unaprijediti liste čekanja.
Kao rezultat dosadašnjih analiza, pojavila se potreba i za novom organizacijom i širenjem mreže zdravstvenih ustanova, kao i postavljanjem jasnih ugovornih odnosa među davaocima zdravstvenih usluga i obezbjedjivanje dostupnosti usluga.
Proces vertikalne integracije po nivoima zdravstvene zaštite (primarni, sekundarni i tercijarni nivo), odnosno spajanje domova zdravlja i opštih bolnica rezultiraće uspostavljanjem 8 zdravstvenih centara.
Osnovno usmjerenje procesa reforme jeste:
- prioritetni razvoj ambulantno specijalisticke djelatnosti,
- razvijanje dnevnih bolnica,
- razvijanje kapaciteta za zbrinjavanje akutnih stanja, uz obavezu da se jasno definisu kapaciteti za neakutnu obradu /zbrinjavanje hroničnih bolesti i pružanje palijativne njege.
Palijativna njega treba da omogući pacijentu da se osjeća što ugodnije kroz ublažavanje bolova i drugih neprijatnih simptoma i da se istovremeno pruža psihološka, socijalna i duhovna podrška samom pacijentu i osobama koje se o njemu brinu. Palijativnu njega će se sprovoditi u sklopu redovne njege, a ne kao posebna usluga i mora postati sastavni dio integralne zdravstene obrade (na svim nivoima i kod svih specijalnosti).
Obezbjedjivanje kvaliteta podrazumijeva pružanje zdravstvene zaštite koja je bezbjedna (da ne uzrokuje štetu koja se može izbjeći), djelotvorna (da ima pozitivan efekat na zadovoljavanje zdravstvenih potreba i ukupnu korist po zdravlje) i efikasna (da je u ovkirima ekonomskih mogućnosti sistema). Ovo je veoma značajan segment koji preko organizacione službe Ministarstva zdravlja razvijamo u pravcu pozitivnog ciklusa kvaliteta.
Trudićemo se i da poboljšamo rad menađžmenta zdravtvenih ustanova kroz edukaciju i stvaranje »vještih direktora«.
Pokušao sam u najkraćem da Vam predstavim viziju našeg rada, a pomoćnik ministra zdravlja Dr Grbović će u svoj prezentaciji detaljnije predstaviti sve segmente rada. Na kraju ću iskoristiti priliku da otvorim Sajam medicine i poželim vam korisnu razmjenu iskustava.
Hvala.