Vlada
je, na današnjoj sjednici, usvojila Jesenju analizu makroekonomskih trendova
i strukturnih reformi - 2012. godine, koju je pripremilo Ministarstvo
finansija. Analizom je obuhvaćena procjena makroekonomskih i fiskalnih
pokazatelja za 2012. godinu, plan javnih finansija za 2013. i projekcija
makroekonomskih indikatora za period 2013-2015. godine. Istovremeno, dat je
pregled realizacije ekonomske politike u prva tri kvartala 2012. godine, sa prijedlozima
za njeno unapređenje.
Analiza
ukazuje da je 2012. godina bila jedna od težih u ekonomskom smislu, kako u
Crnoj Gori, tako u regionu i eurozoni, koja je i zvanično zabilježila recesiju
u prvoj polovini godine, dok se nastavak negativnog trenda, prema procjeni
Evropske komisije, očekuje i do kraja godine.
Uprkos
negativnim trendovima iz okruženja, na čije je djelovanje Crna Gora, usljed
veličine i otvorenosti sistema, posebno osjetljiva, analiza maekroekonomskih
trendova u prvih devet mjeseci 2012. godine ide u prilog ostvarenju projekcije
ekonomskog rasta od 0,5% u 2012. godini. Recesioni pritisci u regionu i
Evropi, uz ekstermno loše vremenske prilike tokom prvog kvartala, na koje
ljudski faktor nema uticaj, itekako su uticali na sve vrste djelatnosti i
usporili finansijske tokove, dovodeći do ekonomskog pada od 2,4% u prvom
kvartalu. Ipak, pripreme za ljetnju sezonu i pozitivni pomaci u poljoprivredi
uticali su na oporavak ekonomije od 0,3% u drugom kvartalu. Kako treći kvartal,
koji sa 32% učestvuje u stvaranju ukupnog BDP-a, karakterišu rast u sektoru
usluga i u proizvodnji elektične energije, kao i dobra naplata prihoda,
Analizom je potvrđeno da je realno očekivati ostvarivanje procjene Ministarstva
finansija o rastu od 0,5% u 2012. godini.
Analiza ističe sljedeće pozitivne
trendove u prvih devet mjeseci 2012. godine:
- Turizam
i sektor malih i srednjih preduzeća ostaje generator rasta crnogorske
ekonomije. Rast prihoda od turizma od 4,3% generiše rast uslužnih
djelatnosti poput maloprodaje i transporta, kao i bolju naplatu poreskih
prihoda.
Strane
direktne investicije bilježe rast na mjesečnom nivou
dostižući za devet mjeseci 11% viši iznos u odnosu isti period 2011. i
učešće od preko 9% procijenjenog BDP-a za 2012. S obzirom da je učešće SDI u
BDP-u projektovano na 10% za cijelu godinu, može se očekivati da će njihov
iznos premašiti projekciju.
- Mjere
poreske politike u pravcu bolje naplate poreza i suzbijanja sive ekonomije, kao
i restriktivne mjere u pravcu smanjivanja državne potrošnje i obezbjeđivanje
nedostajućih sredstava pod povoljnim uslovima kod Svjetske banke čine
državne finansije likvidnim na svakodnevnoj osnovi.
- Bilans usluga i ove godine bilježi rast
suficita sa 5,5% u prvoj polovini 2011. na
6,7% BDP-a u istom periodu 2012. godine.
- Još
jedna potvrda stabilnosti finansijskog sistema jeste povjerenje u bankarski
sistem, koje se ogleda u stalnom rastu depozita stanovništva i privrede.
Bankasrki depoziti su u trećem kvartalu premašili kredite, pa je pokrivenost
kredita depozitima iznosila 1,06.
- Na
tržištu rada, potražnja za radnom snagom nadmašuje ponudu, pa je zabilježen rast
zaposlenosti od 1,7%, a od marta se bilježi konstantan pad stope nezaposlenosti.
Što
se negativnih trendova tiče, neki su nastavili da egzistiraju, a neke su
kreirala nova kretanja na svjetskom i domaćem planu:
- Nelikvidnost privrede i smanjena kreditna
aktivnost banaka otežavaju poslovanje preduzeća,
realizaciju biznis ideja i projekata, kao i naplatu državnih prihoda.
- Strukturne promjene u proizvodnji aluminijuma
na svjetskom planu i snižavanje cijena aluminijuma utiču
na gašenje proizvodnih jedinica u Evropi. Zatvaranjem proizvodnih pogona i
nepostojanjem izvora za snabdjevanje energijom, KAP je uticao na smanjenje
industrijske proizvodnje i izvoza, što umnogome utiče na makroekonomske i
fiskalne performanse.
- Rast inflacije u devet mjeseci 2012. godine
je, u najvećoj mjeri, bio opredijeljen rastom regulisanih cijena (cijene
električne energije, akciza i taksi), rastom cijena hrane na domaćem i
evropskom tržištu zbog neuspjelih usjeva i ekstremnih suša i rastom cijena
goriva na svjetskom tržištu.
- Pad izvoza uzrokovan je padom cijene
aluminijuma na svjetskom tržištu i padom proizvodnje u KAP-u, koji
čini oko 40% crnogorskog izvoza, dok je sporiji rast uvoza posljedica niže
investicione i finalne potrošnje, odnosno nižih SDI i kredita.
- Rastući udio neto greški i omaški u bilansu
plaćanja u prvoj polovini 2012. na 14%
procijenjenog BDP-a ili za 46% u odnosu na iznos iz istog perioda prošle
godine, još jednom dovodi u pitanje realnost visokog deficita tekućeg računa.
- Sporiji
ekonomski rast, rigidnost mandatornih budžetskih izdataka i rastući poreski
dug, uticali su na procjenu fiskalnih tokova do kraja godine. Tako je
preliminarna procjena deficita budžeta na nivou od 4,1% BDP-a, a državnog duga
na nivou od 52,06% u 2012. godini.
U
nastavku Analize se konstatuje da je nastavak implementacije postojećih i
pripremnih aktivnosti za primjenu novih strukturnih reformi obilježio i 2012.
godinu. Potrebe za fiskalnom konsolidacijom i povećanjem konkurentnosti
ekonomije dale su prioritet uvođenju fiskalnih pravila u cilju fiskalne
konsolidacije, izmjenama opšteg kolektivnog ugovora u pravcu povećanja
fleksibilnosti na tržištu rada i olakšavanju uslova za dobijanje građevinskih
dozvola, u skladu sa preporukama međunarodnih „rating“ izvještaja.
Imajući u vidu ekonomnske prilike u eurozoni i razvoj događaja u zemlji, projekcija ekonomskog rasta, koja je u Analizi prezentovana, je konzervativna. Realni rast BDP-a u srednjem roku je projektovan na nivo 2,5% u 2013, 3,0% u 2014. i 3,5% u 2015. godini.