Da sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti ima poseban značaj u Crnoj Gori, kao heterogenoj društvenoj zajednici, podsjetila je sve prisutne na današnjoj konferenciji o slobodi vjeroispovjesti načelnica Pejović ispred Ministarstva za ljudska i manjinska prava u Vladi Crne Gore. Pejović je naglasila da sloboda vjeroispovjesti, kao jedno od osnovnih ljudskih prava, treba da podstiče zaštitu uvjerenja pojedinca/ke po pitanju vjere, ali i da sloboda vjeroispovjesti treba i da hrabri uzajamno poštovanje i toleranciju jednih prema drugima, bilo da pripadaju vjerskim zajednicama ili su u pitanju pojedinci koji slove za ateiste.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, shodno zakonskim ovlaštenjima, sprovodi politiku poštovanja ljudskih prava i sloboda, što se ujedno odnosi i na jedno od temeljnih ljudskih prava - slobodu vjeroispovjesti. Principi uređenja odnosa između države i vjerskih zajednica prepoznati su i u nizu međunarodnih dokumenata UN, OSCE-a, SE. Okvir vjerskih sloboda država Crna Gora definisala je donošenjem Ustava 2007.godine, na način što vjerske zajednice odvaja od države, kao ravnopravne i slobodne u vršenju obreda i vjerskih poslova, afirmišući na taj način i vjerski pluralizam koji nameće uzajamno uvažavanje i toleranciju kao važnu moralnu društvenu vrijednost.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava izradilo je Informaciju o potrebi donošenja Predloga Zakona o slobodi vjeroispovjesti, koju je usvojila Vlada Crne Gore juna 2014. godine, a u kojoj su date smjernice za donošenje novog zakona. Resorni ministar je donio rješenje o formiranju Radne grupe za izradu Predloga Zakona o slobodi vjeroispovjesti, u čiji sastav su imenovani predstavnici Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Ministarstva prosvjete, Ministarstva finansija, Generalnog sekretarijata i Sekretarijara za zakonodavstvo. Resorno Ministarstvo i navedena Radna grupa će ovog i narednog mjeseca intezivirati komunikaciju sa predstavnicima svih vjerskih zajednica u cilju što bolje i kvalitetnije izrade radne verzije budućeg teksta Nacrta Zakona o slobodi vjeroispovjesti. Na normativnom planu, u prethodnom periodu Vlada je znatno unaprijedila vjerske odnose, obzirom da je izvršeno potpisivanje Temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete Stolice, Ugovora o pitanjima od zajedničkog interesa sa Islamskom zajednicom u Crnoj Gori i Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori. Zaključeni Ugovori sa Svetom Stolicom, Islamskom vjerskom zajednicom i Jevrejskom zajednicom su usaglašeni sa postojećim normativnim okvirom Crne Gore.
Pejović je naglasila da iskustvom sa ovog prostora dokazujemo da pluralizam religija i konfesija u civilnom društvu ne mora voditi konfliktu, naprotiv razlike smo pretvorili u društveno bogatstvo, u svoj civilizacijski potencijal. Stoga ćemo, kao država i dalje ostati posvećeni obavezi neutralnosti i nepristrasnosti, ne procjenjujući legitimnost bilo kog vjerskog uvjerenja.I u budućem periodu, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava će nastaviti intenzivnu saradnju sa svim vjeskim zajednicama u Crnoj Gori, u cilju afirmacije vjerskih sloboda, te očuvanja multinacionalnog i multikonfesionalnog sklada, ne samo u našoj državi, nego i u regionu u kojem je prepoznata kao lider kad je riječ o poštovanju, unapređenju i zaštiti ljudskih prava i sloboda.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava