Intervju Božidara Vuksanovića, direktora Uprave za inspekcijske poslove, za dnevni list „Pobjeda“

Pobjeda: Šta je pokazala i koji su rezultati pojačane inspekcijske kontrole u periodu sezone i koliko je inspektora bilo angaživano?

Vuksanović: Uprava za inspekcijske poslove je i ove godine organizovala i sprovodila pojačan nadzor u turističkoj sezoni, koja je trajala od 15. maja do 03. septembra 2015. godine.

Imajući u vidu projekcije turističkih kretanja na globalnom nivou i kod nas, koje su ujedno i predmet Vladinog Plana za pripremu turističke sezone, kao i iskustva iz prethodne turističke sezone, Uprava je donijela Program pojačanog nadzora u turističkoj sezoni 2015. godine.

S obzirom da turističku sezonu karakteriše povećano prisustvo potrošača i poslovnih subjekata i povećanje obima prometa robe i usluga, kao i zapošljavanja na primorju, Program pojačanog nadzora je usmjeren na zaštitu bezbjednosti i zdravlja ljudi, zaštitu legalnog prometa robe i usluga, legalnog zapošljavanja i zaštitu prostora i životne sredine. U cilju realizacije aktivnosti iz Programa i ove godine je formiran Koordinacioni tim Uprave za praćenje turističke sezone i donesen Dinamički plan aktivnosti za praćenje turističke sezone.

Posredstvom Koordinacionog tima za praćenje turističke sezone organizovane su aktivnosti sedam inspekcija ove uprave: Turističke ispekcije, Tržišne inspekcije, Inspekcije rada, Zdravstveno-sanitarne inspekcije, Veterinarske inspekcije, Inspekcije za zaštitu prostora i Inspekcije za morsko ribarstvo.

Pojačani nadzor je sprovođen u šest primorskih opština (Ulcinj, Bar, Budva, Tivat, Kotor i Herceg Novi) od strane 100 inspektora, među kojima je bilo i domicilnih i angažovanih. Povremenim angažovanjem mobilnih ekipa, nadzorom su bili obuhvaćeni i planinski turistički centri Kolašin i Žabljak.

Zajedničke kontrole omogućile su inspekcijama Uprave brže djelovanje i uštedu resursa u vršenju nadzora, a subjektima nadzora manju učestalost kontrola, s obzirom da su u tim kontrolama učestvovali inspektori iz različitih inspekcija, pa su se u jednom danu mogle otkloniti nepravilnosti iz različitih oblasti inspekcijskog nadzora. Takođe, organizovane su zajedničke aktivnosti i s poreskim inspektorima, komunalnim policajcima, inspektorima za naplatu lokalnih prihoda, pomorskom policijom, inspektorima za bezbjednost plovidbe, pripadnicima Uprave policije i službenicima JP za upravljanje morskim dobrom.

U sprovođenju planiranih aktivnosti, posebna pažnja bila je posvećena postupanju po inicijativama fizičkih i pravnih lica.

Vršenjem pojačanog nadzora inspekcije Uprave su doprinijele zaštiti korisnika svih usluga, kako sa ekonomskog, tako i sa zdravstveno-sanitarnog aspekta, kao i uređenosti tržišta rada i kvalitetnoj turističkoj ponudi Crne Gore.

Pobjeda: Koliko je prekršajnih prijava i kazni izrečeno, kojih i u kom iznosu i koliko je to u poređenju sa prethodnom godinom?

Vuksanović: Uprava za inspekcijske poslove je u toku ljetnje turističke sezone (od 15. maja do 03. septembra), u sklopu aktivnosti Koordinacionog tijela za praćenje turističke sezone, izvršila 22.519  inspekcijskih pregleda, utvrdila 12.413 nepravilnosti, izrekla 4.696 mjera ukazivanja,  izdala 9.386 prekršajnih naloga sa novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 3.063.842€, podnijela 69 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i 17 krivičnih prijava, donijela 114 rješenja o pečaćenju objekata i uklonila 144 objekta.

U toku ljetnje turističke sezone 2014. godine podnijet je 101 zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, a izdato 9.339 prekršajnih naloga sa novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 2.938.579,33€.

Prema podacima lokalnih organa i dostavljenim informacijama o zajedničkim aktivnostima nakon završetka rada Koordinacionog tima, može se konstatovati da smo svojim aktivnostima uticali i na povećanje naplate lokalnih prihoda: boravišne, turističke i izletničke takse, komunalnih taksi, zatim na naplatu poreza na nepokretnosti, broj izdatih rješenja o lokaciji i odobrenja za privatni smještaj.

Pobjeda: Koji su najčešće nepravilnosti konstatovali inspektori?

Vuksanović: Najčešće utvrđene nepravilnosti bile su iz domena nadležnosti Tržišne inspekcije, Inspekcije rada, Turističke inspekcije i Zdravstveno-sanitarne inspekcije.

Najčešće nepravilnosti koje je utvrdila Tržišna inspekcija bile su: neisticanje cijena na propisan način, neizdavanje računa, prodaja robe bez dokaza o nabavci, nepropisano vođenje evidencije o nabavci i prodaji robe i pružanju trgovinskih usluga, prodaja robe bez propisane deklaracije, neisticanje obavještenja o pravu potrošača na reklamaciju i dr.

Što se tiče Inspekcije rada, najčešće utvrđene nepravilnosti odnosile su se na: rad bez prethodno pribavljene radne dozvole, rad bez prethodno pribavljenog odobrenja za privremeni rad i boravak stranaca, kao i nepravilnosti koje se odnose na nezaključivanje ugovora o radu prije stupanja na rad i neprijavljivanje radnika na obavezne vidove socijalnog osiguranja.

Najčešće  nepravilnosti koje je utvrdila Turistička inspekcija bile su: neposjedovanje propisanog odobrenja za rad, neizdavanje računa, neposjedovanje deklaracije na proizvodima kojima se uslužuju gosti, prodaja robe sa isteklim rokom upotrebe, neisticanje cjenovnika usluga, neevidentiranje gostiju i neažurno i netačno vođenje knjige gostiju, neoslobođenost polovine plaže od plažnog mobilijara, izdavanja plovnih objekata bez propisanog odobrenja, neposjedovanje licenci za turističke vodiče i dr.

Iz nadležnosti Zdravstveno-sanitarne inspekcije najčešće utvrđene nepravilnosti bile su: sanitarno-higijenski nedostaci, namirnice sa isteklim rokom i bez potpune deklaracije, lica bez uredno ovjerenih sanitarnih knjižica, nepropisno izdavanje lijekova, neobezbijeđena prisutnost stručnih lica u apotekama (diplomiranog farmaceuta) i dr.

Pobjeda: Koliko je krivičnih prijava podnijeto u ovoj godini i za koje slučajeve?

Vuksanović: U toku turističke sezone 2015. godine podnijeto je 17 krivičnih prijava i to najčešće zbog nelegalnog priređivanja igara na sreću, nelegalnih građevinskih radova i bespravne sječe šuma.

Pobjeda: Da li je tačna informacija da se više prihoda poreskih naplatilo iz, recimo, opštine Danilovgrad nego Ulcinja. Pominje se cifra od 300.000 eura iz Ulcinja, a 200.000 eura iz Danilovgrada. To se u javnosti dovodi u vezu sa nedovoljnim radom, odnosno neadekvatnom kontrolom u ulcinjskoj opštini, zbog čega je „divlji“ rad izražen. Da li je tačna ta ocjena?

Vuksanović: Odgovor na ovo pitanje je u nadležnosti Poreske uprave.

Pobjeda: Koliko po Vašoj procjeni u Crnoj Gori ima sive ekonomije- u kom je dijelu ima najviše i u kojim opštinama?

Vuksanović: Jedan od najčešćih oblika sive ekonomije sa kojim se susrećemo u Crnoj Gori jeste rad na crno. Pored nezakonitog zapošljavanja, u rad na crno spada i neplaćeni rad formalno (zakonito) zaposlenih lica (neredovne isplate zarada i uplate doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, neplaćen prekovremeni rad, noćni rad, rad u dane državnih i vjerskih praznika, uskraćivanje prava na sedmični i godišnji odmor i dr.).

Dosadašnje kontrole Inspekcije rada pokazale su brojne nepravilnosti u postupku zasnivanja radnog odnosa, kako sa državljanima Crne Gore, tako i sa stranim državljanima.  Od januara do avgusta 2015. godine Inspekcija rada je zatekla 1.770 lica u radu „na crno, među kojima je bilo 1.036 crnogorskih državljana i 734 stranca. Nakon što je Inspekcija rada preduzela mjere u okviru svojih nadležnosti, ovim licima je regulisan radno-pravni status.  

Poznato je da su poslodavci često kasnili sa otpočinjanjem procedure zakonitog zapošljavanja stranaca, što se može pripisati neblagovremenom planiranju potreba za radnom snagom, posebno kada je u pitanju ljetnja turistička sezona. Međutim, ove godine je zapaženo manje angažovanje stranaca u odnosu na isti period prošle godine.

Takođe, Inspekcija rada je zapazila blago poboljšanje u smislu većeg poštovanja zakonskih obaveza od strane poslodavaca, čemu je, vjerujem, doprinijela rigoroznija kaznena politika koja je uvedena izmjenama Zakona o radu početkom avgusta 2014. godine.   

Pozitivan primjer poštovanja propisa o zapošljavanju i obezbjeđivanja prava iz rada i po osnovu rada su poslodavci iz Tivta i Kotora.

Kada je u pitanju turističko-ugostiteljska djelatnost, siva ekonomija je najzastupljenija u oblasti privatnog smjestaja, odnosno u dijelu rentiranja stanova. U toku ove godine zapečaćeno je 77 nelegalnih ugostiteljskih objekata, i to: 21 u Baru, 11 u Budvi, 9 u Podgorici, 8 u Herceg Novom, 7 u Nikšiću , 6 u Kotoru , 5 u Bijelom Polju, 4 u Ulcinju,  2 u Žabljaku i po jedan u Beranama, Kolašinu, Plavu i Tivtu.

Takođe, Turistička inspekcija je, zajedno sa Upravom policije, u toku sezone izvršila ukupno 39 kontrola takozvanih “dilera sobe”, prilikom kojih je utvrđeno da 12 fizičkih lica obavlja djelatnost bez odobrenja.

Kada su u pitanju kupališta, posebna pažnja je posvećena odobrenjima za rad, odnosno organizovanju rada kupališta, u skladu sa uslovima koji su propisani zakonom. Ovog ljeta inspektori su utvrdili da je 71 zakupac otpočeo obavljanje djelatnosti bez odobrenja nadležnog organa. S tim u vezi, inspektori su izdali 85 prekršajnih naloga sa novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 50.250€. Pošto jedan broj subjekata, i pored brojnih upozorenja inspektora, nije pribavio odobrenje za rad, pristupilo se mjeri oduzimanja plažnog mobilijara. Represivna mjera oduzimanja plažnog mobilijara je primijenjena kod 8 zakupaca kupališta.

Što se tiče izdavanje fiskalnih računa u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti, utvrđeno je da 57 subjekata ne izdaje gostima račune za pružene usluge, pa su inspektori po tom osnovu izdali prekršajne naloge sa novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 29.050€.

Nelegalno poslovanje zastupljeno je i u oblasti pružanja rafting usluga, gdje su pojedini subjekti otpočinjali djelatnost bez prethodno pribavljenog odobrenja za rad. Turistička inspekcija je u ovim slučajevima izdala 17 rješenja o zabrani rada i isto toliko prekršajnih naloga sa novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 3.050€.  

Tržišna inspekcija je bila posebno posvećena suzbijanju sive ekonomije u oblastima nelegalne prodaje od strane fizičkih lica, koja unose neocarinjenu robu i istu  prodaju na javnim površinama. Ovaj način prodaje prisutan je u okolini pijaca, naročito u ljetnjem periodu. Takođe, problemi sa kojim se tržišni inspektori konstantno suočavaju je nelegalna online trgovina koja se sprovodi putem društvenih mreža (Facebook, Instagram i dr.), a sa kojom nije moguće izaći na kraj dok se ne izvrše izmjene zakonskih propisa u toj oblasti.

Takođe, suočeni smo sa problemom pružanja zanatskih usluga u privatnim kućama i garažama, čije se oglašavanje često vrši preko štampanih i drugih javnih medija. Ovo se uglavnom odnosi na frizere, obućare, automehaničare, krojače, perače prevoznih sredstava i vulkanizere.

U periodu od januara do septembra 2015. godine, tržišni inspektori su izvršili ukupno 14.645 inspekcijskih pregleda, od kojih je 14.593 sprovedeno na unutrašnjem tržištu, dok su 52 pregleda izvršena po zahtjevima izvoznika za izdavanje certifikata za određene vrste robe u izvozu. Prilikom ovih kontrola utvrđeno je 8.547 nepravilnosti koje su se najčešće odnosile na nepoštovanje propisa o unutrašnjoj trgovini, nepoštovanje prava potrošača, nepoštovanje propisa o opštoj bezbjednosti proizvoda, propisa iz oblasti zaštite prava intelektualne svojine, propisa o duvanu i duvanskim proizvodima, propisa iz oblasti zanatstva i propisa o prometu predmeta od dragocjenih metala.

Prema procjeni rizika izvršenoj na osnovu rezultata dosadašnjih inspekcijskih nadzora, prisustvo sive ekonomije je najrasprostranjenije na području graničnih opština (Bar, Berane, Rožaje, Pljevlja), kao i opština centralnog i južnog regiona (Podgorica, Nikšić i Budva). 

Pobjeda: Akcija „Budi odgovoran“ kakav efekat daje?

Vuksanović: Projekat „Uključivanje građana u borbu protiv sive ekonomije“, poznatiji po sloganu „Budi odgovoran. Od tebe zavisi. Siva ekonomija 0%.“ uspješno se realizuje i ove godine. Građani sve češće prijavljuju nepravilnosti koristeći ovu aplikaciju. Projekat je prvenstveno osmišljen kako bi građani mogli prijavljivati sivu ekonomiju, a naknadno su uvedene i kategorije zaštite potrošača i nepravilnosti na kupalištima. Od početka 2015. godine putem portala „Budi odgovoran“ Uprava za inspekcijske poslove je primila 1.103 prijave. Inspektori bez odlaganja postupaju po prijavama koje stižu putem ove aplikacije i do sada se saradnja Uprave za inspekcijske poslove sa ostatkom tima „Budi odgovoran“ pokazala vrlo uspješnom.

Pobjeda: Kako objašnjavate to što na tržištu i dalje ima šverca cigareta, ali i druge robe i pored toga što je Vlada javno najavila snažnu akciju u suzbijanju?

Vuksanović: Akcija u dijelu suzbijanja šverca cigareta i druge robe sprovodi se kontinuirano. Upoređujući statističke podatke sa prethodnom godinom, možemo sa sigurnošću reći da je ove godine utvrđeno znatno manje nepravilnosti. U periodu od januara do septembra 2015. godine u  56 slučajeva je privremeno oduzeta  roba u vrijednosti od 7.203,35€, jer je ista  stavljena u promet bez dokaza o nabavci. U pitanju su razne vrste robe (cigarete, rezani duvan, kutije sa filterom za rezani duvan, DVD-ovi, CD-ovi, proizvodi od tekstila i vune, jakne i drugi odjevni predmeti, naočari za sunce, bižuterija, slike, cvijeće i druga roba). Ova mjera preduzimana je u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjoj trgovini i Zakona o autorskom i srodnim pravima.

Nadzor nad prometom duvanskih proizvoda vršen je sa aspekta primjene zakona koji uređuju ovu oblast (Zakona o duvanu i Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda). Nadzor je vršen i sa aspekta primjene odredbi Zakona o unutrašnjoj trgovini, u odnosu na poštovanje odredbi u vezi sa vođenjem propisane evidencije, formiranje cijena i neposjedovanja dokaza o nabavci robe. U dijelu zaštite potrošača, nadzor je vršen u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti potrošača, a bio je usmjeren na isticanje cijena na propisan način, izdavanja računa i drugo.

U periodu od januara do septembra 2015. godine u ovoj oblasti izvršeno je 1.026 inspekcijskih pregleda prilikom kojih su utvrđene 53 nepravilnosti. Utvrđene nepravilnosti odnosile su se na: vršenje prometa bez izdatog odobrenja, neisticanje obavještenja o zabrani prodaje licima mlađim od 18 godina, neposjedovanje dokaza o nabavci  robe i neisticanje maloprodajne cijene na duvanskim proizvodima. Inspektori su u 33 slučaja oduzeli 1.921 paklo cigareta, 88,5 kg neobrađenog (rezanog) duvana i 3 kutije sa filterom za rezani duvan u ukupnoj vrijednosti od 3.789,35€. 

Inspektori su preduzimali i upravne mjere i to: 15 ukazivanja i donijeli 38 rješenja, među kojima je bilo 5 rješenja o otklanjanju nepravilnosti i 33 o privremenom oduzimanju robe. Izdata su 22 prekršajna naloga i podnijeto 6 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. U 10 slučajeva roba je oduzeta od NN lica.

Pobjeda: Šta pokazuje kontrola prehrambeniih prodavnica i kakva je ispravnost- prije svega mesa, mlijeka...?

Vuksanović: U toku ljetnje turističke sezone Zdravstveno-sanitarna i Veterinarska inspekcija sprovodile su pojačane kontrole prehrambenih prodavnica, što je umnogome doprinijelo poboljšanju stanja u oblasti bezbjednosti hrane, pa samim tim i zaštite zdravlja potrošača.

U nadležnosti Zdravstveno-sanitarne inspekcije je kontrola pojedinačno deklarisane upakovane hrane životinjskog porijekla i kombinovane hrane u prometu na malo.

Najčešće nepravilnosti koje utvrdi Zdravstveno-sanitarna inspekcija odnose se na neispunjenost opštih higijenskih zahtjeva u privremenim objektima u vrijeme ljetnjih mjeseci na crnogorskom primorju, nehigijensko postupanje sa hranom u smislu nepravilnog izlaganja prodaji, neobezbjeđivanje adekvatnih rashladnih uređaja, neodržavanje higijene uređaja, prostorija i opreme. Takođe, često se evidentira i neposjedovanje propisane dokumentacije o porijeklu hrane, kao i nedostatak ispravnih deklaracija u momentu pregleda. Zbog visokih temperatura u ljetnjim mjesecima, velikog broja turista u sezoni, prenatrpanosti smještaja, nedostatka pitke vode u pojedinim mjestima i velikog broja objekata za promet hrane sezonskog karaktera, sanitarni inspektori vrše pojačane kontrole u ovom periodu.

Objekti gdje se pripremaju i distribuiraju lako kvarljivi proizvodi (sladoledi, kolači, majonez, salate i slično) redovno se kontrolišu, pogotovu u ljetnjim mjesecima. Inspektori kontrolišu  porijeklo i ispravnost sirovina, način čuvanja, temparaturu pod kojom se čuvaju, a kontrolišu i gotove proizvode.

Sanitarna inspekcija uzima uzorke gotove  hrane u objektima gdje se vrši pripremanje i usluživanje i uzima briseve sa radnih površina, pribora, posuđa i ruku zaposlenog osoblja. Ovo uzorkovanje se radi u saradnji sa Institutom  za Javno zdravlje.

Ukoliko se u unutrašnjem prometu  nađu proizvodi isteklog roka upotrebe, izmijenjenih senzorskih svojstava ili neispravnih deklaracija i drugih neispravnosti, isti se uništavaju, privremeno stavljaju van prometa ili se zabranjuje promet istih.

Uništavanje hrane sa isteklim rokom upotrebe vrše ovlašćena komunalna preduzeća koje se bavi postupcima upravljanja otpadom, u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom i propisima donijetim na osnovu zakona.

Zdravstveno-sanitarna inspekcija je u prvih šest mjeseci 2015. godine u svim hipermarketima vršila uzorkovanje gotove hrane i uzimala briseve sa radnih površina i pribora. Svi uzeti uzorci pokazali su se mikrobiološki ispravnim.

Veterinarska inspekcija je izvršila 730 inspekcijskih pregleda, među kojima je bilo 600 redovnih, 77 po inicijativama i 53 kontrolna. Donijeto je 115 ukazivanja, 34 rješenja o otklanjanju nepravilnosti i 7 rješenja o zabrani obavljanja djelatnosti.  Podnijeto je 5 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. U toku ove godine veterinarski inspektori su izrekli 312 prekršajnih naloga sa novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 175.410€.

Najčešće nepravilnosti koje je utvrdila Veterinarska inspekcija odnosile su se na neposjedovanje sanitarne knjižice ili sanitarne knjižice sa isteklim datumom važenja, radnu odjeću (koja po propisima mora biti bijela), nehigijenu, prodaju hrane sa promijenjenim organoleptičkim osobinama, neupakovanu hranu životinjskog porijekla (mljeveno meso, bijeli sirevi, pekarski sirevi, viršle i dr.), proizvode bez deklaracija, nehigijenu u proizvodnom dijelu objekta i drugo.

Kontrola prehrambeniih prodavnica i i zelenih pijaca, u dijelu prodaje hrane životinjskog porijekla, posebno u dijelu bezbjednosti mesa, mlijeka, ribe, jaja i drugog, pokazuje mnogo veći nivo bezbjednosti iz godine u godinu. Gotovo sva ova hrana se uredno deklariše. Meso u maloprodaji se ne odmrzava, niti zamrzava. Na zelenim pijacama znatno su poboljšani infrastrukturni uslovi, kao i bezbjednost proizvoda. U Baru se otvara nova pijaca, a renovira stara. Na gradskim pijacama u Herceg Novom i Tivtu otvaraju se novi sektori prodaje mliječnih proizvoda, a od 01.10.2015. godine rješavaće se i pitanje pijace u Kotoru. Na pijaci u Risnu zabranjena je prodaja hrane životinjskog porijekla.

Pobjeda: I pored zakona, potrošači u Crnoj Gori se ne osjećaju zaštićeno- posebno se ističe da je to daleko ispod evropskog nivoa. Kada će se crnogorski proizvođač približiti nivou zaštite u EU?

Vuksanović: Cilj Crne Gore je da njeni potrošači uživaju jednaka prava kao i potrošači u EU. To je i jedan od zadataka koje treba da ostvarimo u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. U tom smislu urađeno je puno, što potvrđuje i činjenica da su krajem prošle godine otvoreni pregovori za Poglavlje 28: Zaštita potrošača i zdravlja.

Pored dosadašnjih ostvarenja u kreiranju politike zaštite potrošača (nacionalno potrošačko zakonodavstvo je u visokoj mjeri usaglašeno sa evropskim, Vlada programira i prati realizaciju programa u oblasti zaštite potrošača), urađeno je dosta i na realizaciji te politike. Naravno, u poređenju sa EU, predstoji dosta posla u praksi, ali pravila i sistem koji je uspostavljen omogućavaju da se to realizuje. Uloga Uprave za inspekcijske poslove u realizaciji te politike je ogromna. Više od polovine njenih inspekcija (ukupno ih je 30) sprovodi nadzor u oblasti zaštite prava potrošača, kako u dijelu zaštite od nebezbjednih proizvoda na tržištu, tako i u dijelu zaštite ekonomskih interesa potrošača. Veliki broj inicijativa i žalbi potrošača koje Uprava dobija prioritet su u radu njenih inspekcija. Nažalost, javnosti su vise poznati pojedinačni slučajevi u kojima inspekcija nije mogla pomoći u ostvarivanju nekog potrošačkog prava, jer je i ta procedura strogo propisana zakonom, a inspektor mimo nje ne može postupati. Javnost nije upoznata sa ogromnim brojem pozitivno riješenih potrošačkih žalbi od strane inspekcija, a smatram da bi to bili poučni primjeri za potrošače i da bi im pomogli da i oni sami bolje zaštite svoja prava.

Treba istaći i ulogu organizacija potrošača koje svojim savjetima pomažu potrošačima u ostvarivanju prava, ulogu Arbitražnog odbora za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova, čije se mogućnosti, nažalost, ne koriste i ulogu sudova.

Popravljanju slike o zaštiti potrošača na tržištu moraju dati doprinos svi koji su dio te priče. Dakle, za bolju praksu zaštite potrošača na tržištu nije dovoljno samo da inspekcije i drugi nadležni organi ostvaruju svoju ulogu, već dio posla moraju odraditi i sami potrošača, njihova udruženja, kao i trgovci i njihove asocijacije. Uloga medija je od posebnog značaja. Oni moraju povezivati sve zainteresovane subjekte prenošenjem informacija, sučeljavanjem pitanja i odgovora i podizati svijest javnosti o značaju zaštite potrošača u društvu.

Pobjeda: Poslije najnovijih dešavanja u bjelopoljskoj bolnici, da li je pojačan obilazak i

kontrola domova zdravlja, bolnica u Crnoj Gori i šta pokazuju kontrole zdravstveno-sanitarnih inspektora?

Vuksanović: Zdravsteno- sanitarna inspekcija je u 2015. godini vršila redovan inspekcijski nadzor u bolnicama i domovima zdravlja. U toku prvih šest mjeseci 2015. godine izvršeno je 110 inspekcijskih nadzora u bolnicama i domovima zdravlja.

Prilikom vršenja nadzora utvrđeno je da je u svim bolnicama formirana Komisija za praćenje intrahospitalnih infekcija, koja se sastaje u zavisnosti od epidemiološke situacije. Svaka bolnica vrši samokontrolu stepena čistoće i dezinfekcije radnih površina, ruku zaposlenog osoblja i instrumenata rada. Kontrola sterilizacije se uredno vodi.

Inspektori su uzeli uzorke hrane iz bolničkih kuhinja i svi uzeti uzorci bili su mikrobiološki ispravni. Takođe, utvrđeno je da se medicinska dokumentacija i evidencija vodi u skladu sa zakonom.

Utvrđeni nedostaci u bolnicama odnosili su se na nedovoljan broj toaleta,  umivaonika, tuš kabina, držača za pacijente, nedostatak tečnog sapuna i papirnih ubrusa, neokrečene sobe i slično. Bolnicama u kojima su utvrđene ovakve nepravilnosti naloženo je otklanjanje istih u predviđenom roku. Kontrolni inspekcijski nadzor je planiran u predstojećem periodu.

Pored bolnica i KCCG, redovan inspekcijski nadzor vršen je i u domovima zdravlja Crne Gore. Prilikom vršenja kontrola, inspektori su utvrdili da su sanitarno-higijenski uslovi u domovima zdravlja zadovoljavajući i da se knjige sterilizacije uredno vode. Nepravilnosti koje su utvrđene u nekim domovima zdravlja odnosile su se na nepotpuno vođenje medicinske dokumentacije i evidencije. S tim u vezi, direktorima domova zdravlja je naloženo da obezbijede vođenje evidencije u skladu sa zakonom.

Zdravstveno-sanitarna inspekcija je u 2015. godini nije imala nijednu prijavu na rad zaštitnika prava pacijenata zdravstvenih ustanova.

Bilo je prijava pušenja u zdravstvenim ustanovama, po kojima je Zdravstveno-sanitarna inspekcija postupala u skladu sa zakonom.

Pobjeda: Kakvi su rezultati u oblasti zaštite prostora i izgradnje objekata?

Vuksanović: Od početka 2015. godine, zaključno sa avgustom, Inspekcija zaštite prostora je izvršila 2224 inspekcijska pregleda, među kojima je po inicijativama bilo 951, a po službenoj dužnosti 1273.

Inspekcija zaštite prostora je u pomenutom periodu donijela 156 rješenja o uklanjanju privremenih objekata, 44 rješenja o rušenju objekata, dok se u 62 slučaja pristupilo  pečaćenju objekata. U istom pperiodu podnijeto  je 37 krivičnih prijava. Inspekciji zaštite prostora dostavljena su 943 odobrenja o postavljanju privremenih objekata i 215 građevinskih dozvola. Preko administrativne službe izvršeno je 21 rješenje o rušenju-uklanjanju objekata, dok je u 71 slučaju investitor postupio po nalogu Inspektora i sam srušio, tj. uklonio objekat.

U istom periodu  2014. godine doneseno je 155 rješenja o rušenju objekata, a podnijeto 95 krivičnih prijava protiv subjekata nadzora. Broj rješenja o rušenju objekata, kao i broj podnesenih krivičnih prijava protiv subjekata nadzora je znatno manji u odnosu na 2014. godinu. Ovakvim rezultatima doprinio je niz aktivnosti, kao što su pojačan inspekcijski nadzor na teritoriji Crne Gore, izmjene u zakonskoj regulativi u vezi sa izgradnjom objekata, kao i donošenje planskih dokumenata. Dakle, problem bespravne gradnje u Crnoj Gori je u velikoj mjeri suzbijen.

Pobjeda: Kulturna dobra i kulturna baština su često ugroženi, devastirani. Gdje je najgore stanje. Koliko inspektori mogu to da spriječe?

Vuksanović: Prema podacima Inspekcije za zaštitu kulturnih dobara, najviše su devastirani manastiri i crkve u okolini Skadarskog jezera, Stari grad u Budvi, Stari grad u Kotoru -  koji je na listi svjetske kulturne baštine sa zaštićenom okolinom, staro urbano jezgro prijestonice Cetinje, koje se smatra kulturno-istorijskom cjelinom, manastir Ostrog, manastir Podlastva, manastir Reževići na teritoriji Opštine Budva, manastir Svete Trojice na teritoriji Opštine Pljevlja i drugi. Ove devastacije izvedene su uglavnom u ranijem periodu, izuzev devastacija manastira Ostrog, manastira Podlastva, manastira Reževići i manastira SveteTrojice Pljevlja, gdje su vršeni nelegalni radovi u periodu 2013-2014. godine i početkom 2015. godine. Takođe, vršena je i započeta izgradnja  više objekata u starom urbanom jezgru prijestonice Cetinje, bez saglasnosti Uprave za zaštitu kulturnih dobara na Cetinju. Vlasnici objekata su izvodili radove mimo konzervatorskih uslova koje izdaje Uprava za zaštitu kulturnih dobara. Inspektori mogu da spriječe devastacije, ukoliko imaju pravovremena saznanja i preventivno djeluju, odnosto ukoliko Uprava za zaštitu kulturnih dobara pravovremeno obavijesti Upravu za inspekcijske poslove o devastaciji. Na taj način bi se zabranili i obustavili radovi u samom početku izvođenja.

Pobjeda: Da li inspektori u radu nailaze na probleme- da im se onemogućava kontrola?

Vuksanović: S vremena na vrijeme se dešava da inspektori nailaze na probleme prilikom vršenja inspekcijskog nadzora, uglavnom kod subjekata koji posluju bez pribavljene odgovarajuće dozvole. Subjekti koji posluju na ovaj način pokušavaju da onemoguće sprovođenje inspekcijskog nadzora agresivnošću, tako što prijete inspektorima, dovode lica koja pokušavaju da zaplaše inspektore ili čak zloupotrebljavaju goste. U ovakvim situacijama inspektori bivaju prinuđeni da inspekcijski nadzor vrše uz asistenciju kolega iz Uprave policije, što je i predviđeno Zakonom o inspekcijskom nadzoru I podzakonskim aktom.

Pobjeda: Jeste li imali slučajeva, u ovoj i prethodnoj godini da su sami inspektori kršili zakon- u kojim slučajevima i na koji način se reagovalo?

Vuksanović: Napominjem da je najznačajniji resurs Uprave za inspekcijske poslove upravo inspekcijski kadar, koji zahvaljujući svojoj stručnosti i znanju kvalitetno vrši inspekcijski nadzor nad implementacijom zakonodavstva i time doprinosi stvaranju kvalitetnijeg poslovnog i životnog ambijenta, primjerenog standardima koji važe u savremenom svijetu. Svakako, dešavaju se pojedinačni slučajevi nepoštovanja određenih standarda u vršenju inspekcijskog nadzora. S tim u vezi, Uprava za inspekcijske poslove pokreće disciplinske procedure protiv onih koji ne poštuju kodeks djelovanja u vršenju inspekcijskog nadzora.

Pobjeda: Da li raspolažete sa dovoljno inspektora da se na adekvatan način odgovori

zahtjevima posla u svim oblastima?

Vuksanović: Dosadašnje iskustvo u ostvarivanju nadležnosti inspekcija i obaveza usklađivanja procedura sa standardima EU, posebno u pojedinim oblastima nadzora, nužno upućuju na potrebu daljeg jačanja inspekcijskog kadra, kao i kadra koji mu pruža logističku podršku. S tim u vezi, Uprava je od nadležnog ministarstva zahtijevala povećanje broja izvršilaca. Ovaj predlog temeljen je, između ostalog, i na preporukama iz Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2014. godinu, Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i novim nadležnostima inspekcija.