Ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović održao je danas godišnju konferenciju za novinare. Konferenciji su pored predstavnika većine crnogorskih i medija iz regiona, prisustvovali i direktori Direkcija i Uprava koje su u sastavu ministarstva saobraćaja kao i Lučki kapetani.
Rekao bih da je oblast saobraćaja bila, između ostalog, u fokusu pažnje crnogorskih medija i javnosti i to ne samo zbog posebno važne činjenice da smo ušli u realizaciju kapitalnog projekta izgradnje prve dionice autoputa Bar-Boljare. Ozbiljno radimo na stvaranju preduslova i pripremanje dokumentacije za naredne dionice ovog autoputa, ali I na planiranju ostalih velikih infrastrukturnih projekata kakvi su: jadransko - jonski autoput, primorska varijanta koji u sebi sadrži zaobilaznice većih crnogorskih gradova, nastavak modernizacije crnogorskih pruga, intezivne aktivnosti na usklađivanju pravne regulative u svim oblastima saobraćaja, poboljšanje kapaciteta i povećanje kvaliteta usluga na crnogorskim aerodromima i na kraju, ali ne manje važno, podsjećam vas da je kontinuirani rad u procesu pristupanja Crne Gore EU rezultirao otvaranjem oba poglavlja koja se tiču resora kojim rukovodim i to Poglavlja 21 trans - evropske mreže koje je otvoreno 22. juna i poglavlja 14 – saobraćajna politika koje je otvoreno 21. decembra. – istakao je ministar Brajović na počeku konferencije.
Govoreći o najvećem razvojnom projektu u Crnoj Gori prioritetnoj dionici Smokovac Uvač mateševo Brajović ističe da od 11. maja, kada su počeli radovi na autoputu, do sada, Izvođač je osim na projektovanju to jest izradi Glavnog projekta, izvodio sljedeće radove: radovi na pristupnim putevima, izgradnja kampova za radnike sa svom pratećom infrastrukturom, izgradnja laboratorija, drobilica, betonskih baza, radionica, platformi za kompresore, skladišta za eksplozive, armiračnice, radovi na čišćenju trase, radovi na privremenom napajanju, iskope predusjeka portala tunela - Kosman, Vjeternik, Mrke.
Do sada je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, u svojstvu Investitora izdalo 30 prethodnih saglasnosti za angažovanje podizvođača, odnosno 35 domaćih preduzeća su angažovani kao podizvođači i taj broj se stalno povećava.
Detaljnim prostornim planom autoputa Bar-Boljare, koji je usvojen 2008. god., predviđen je koridor autoputa širine 2 km, kojim se rezerviše prostor za projektovanje i izgradnju autoputa sa svim neophodnim pratećim sadržajima. U 2015. godini, u skladu sa Zakonom o uređenju prostora i izgradnji objekata, urađeno je Idejno rješenje autoputa Bar-Boljare, dionica Farmaci-Smokovac na koje je Ministarstvo održivog razvoja i turizma dalo saglasnost čime je ispunjen zakonski uslov za suženje koridora na teritoriji Glavnog grada, na dionici u dužini od 12,2 km.
Suženi koridor omogućava rješenje niza problema koji su nastali definisanjem koridora širine od 2 km, infrastrukturno i komunalno opremanje lokacija, urbani i privredni razvoj, ostvarivaje prihoda države i Glavnog grada (od komunalnih taksi, poreza, itd.), omogućavanje stambenih i privrednih investicija na “oslobođenom” prostoru, razvoj preduzetništva, razvoj centralnih djelatnosti i socijalne infrastrukture.
Idejnim rješenjem autoputa Bar-Boljare, dionica Farmaci-Smokovac, na teritoriji Glavnog grada Podgorice utvrđena je nova granica koridora kojim se "oslobađa" značajan prostor od 16,12 km2 ili 1612 hektara.
I u ostalim oblastima saobraćaja intezivno su se sprovodili planovi koje smo zacrtali za 2015. godinu ističe Brajović, Što se tiče državnih puteva, možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima. U godini za nama završeno je ili je započeto 17 projekata: 4 raskrsnice, 3 završene i jedna započeta, Bijelo Polje u mjestu Rakonje, Mojkovac, raskrsnica kod novog mosta u Kolašinu i raskrsnica u Sutomoru (započetai radovi) , završena je rekonstrukcija dionice Berane – Lubnica, na tri lokaliteta na putu Podgorica – Cetinje – Budva započeti su radovi na rekonstrukciji, a završetak je planiran prije početka ljetnje turističke sezone 2016. To su dionice, Barutana, Ulići-Ugnji, Obzovica-Brajići.
Završeno je ili je u toku sanacija 5 klizišta, Kruče (završeno), Dobrilovina 1 i 2 (završni radovi zbog vremenskih uslova predviđeni za proljeće), Baošići, Debeli Brijeg i Frutak (završetak planiran do maja 2016. godine) takođe je u toku izgradnja treće trake na lokalitetu Markovići, a završena je izgradnja treće trake Slijepač most. Na rekonstrukciji puta Cetinje – Njeguši otpočeli su pripremni radovi, a završena je i rekonstrukcija rasvjete u tunelima Budoš I Ivica.
U 2016. godini intezivno će se raditi na realizaciji sledećih projekata: spajanje bulevara Budva – Bečići, rekonstrukcija tunela Mekavac na putu Cetinje Budva, rekonstrukcija puta Ulcinj – Krute, rekonstrukcija puta i izgradnja bulevara od skretanja za aerodrom Podgorica do obilaznice Golobovaca i rekonstrukcija puta Kovren – Vrulja (za ove projekte je u toku tenderska procedura).
Osim projekata koji su spremni ili su u procesu završetka tenderskih procedura, u 2016. godini planiramo da sprovedemo procedure i otpočnemo realizaciju jos 8 projekata:
Izgradnja obilaznice Rožaja II faza;Rekonstrukcija puta Berane – Petnjica;Rekonstrukcija puta Lubnice – Jezerine;Rekonstrukcija puta Vilusi – Vraćenovići, dionica Petrovići – Vraćenovići;Rekonstrukcija puta Cetinje – Budva, dionica Košljun - Zavala sa izgradnjom treće trake; Rekonstrukcija puta Cetinje – Budva, dionica Brajići – Lapčići Rekonstrukcija puta Pljevlja – Metaljka Rekonstrukcija puta Ribarevine – Bijelo Polje – Dobrakovo, dionica Ribarevine – Bijelo Polje.
Kada je riječ o projektima u oblasti državnih puteva važno je da pomenem i sa zadovoljstvom istaknem jubilej 10 godina od puštanja u saobraćaj tunela Sozina, kojim je u tom periodu prošlo 22 miliona vozila. Do skoro, jedna od najvećih, ako ne i najveća investicija u saobraćajnoj infrastrukturi u poslednjih 20 godina, potvrđuje tezu da novi putevi generišu saobraćajne tokove i povećavaju protok saobraćaja.
Kao što sam i više puta do sada isticao, pri planiranju projekata koji će se realizovati na državnim putevima posebno vodimo računa o ravnomjernom razvoju svih regija u Crnoj Gori, imajući u vidu naravno prioritete u bezbjednosnom smislu, ali kao što možete vidjeti iz liste projekata koje sam nabrojao, ovaj resor već sada intezivno sprovodi aktivnosti na pripremi naredne ljtenje turističke sezone. Aktivnosti Direkcije za saobraćaj i ministarstva saobraćaja I pomorstva će biti usmjerene na praćenje realizacije projekata i poštovanja rokova. U prvoj polovini naredne godine moći ćemo da pustimo u saobraćaj nekoliko važnih dionica koje će doprinijeti bržem i udobnijem protoku roba i putnika , ali i doprinijeti kvalitetu života građana Crne Gore u dijelu boljih i sigurnijih saobraćajnih konekcija.
Kada je riječ o vazdušnom saobraćaju značajno je pomenuti:
Aerodromi Crne Gore AD su u toku 2015. ostvarili rast u prometu putnika od 2% i u broju opsluženih vazduhoplova od 4%, u odnosu na 2014. godinu. Ovo je ujedno i apsolutni rekord u broju opsluženih putnika i vazduhoplova od kako postoji ova kompanija. Takođe, nacionalni avio prevoznik Montenegro Airlines je, u toku 2015. godine, ostvario porast u broju prevezenih putnika od 4% i u pogledu realizovanih letova od 6%, u odnosu na isti period lani. Krajem 2015. godine započet je, od strane SMATS-e Kontrole letenja Srbije I Crne Gore projekat rekonstrukcije kontrolnog tornja na Aerodromu Tivat. Ovaj projekat podrazumijeva rekonstrukciju i modernizaciju tornja, koja će doprinijeti dugoročnom unaprjeđenju nivoa pružanja usluga u vazdušnom saobraćaju.
Takođe, u toku su pregovori sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) koji imaju za cilj obezbjeđivanja sredstava za realizaciju projekta izgradnje nove terminalne zgrade i rekonstrukcije i proširenja manevarskih površina i platforme na Aerodromu Tivat.
Kada su u pitanju projekti unaprjeđenja željezničke infrastrukture, u 2015. godini započeti su radovi na sanaciji čeličnih mostova, a potpisani su i ugovori za remont dionice Kolašin – Kos, sanaciju 3 tunela na pruzi Vrbnica – Bar, demontažu postojećeg i ugradnju novog elektrovučnog postrojenja Trebješica.
Bespovratnim sredstvima za koja je Crna Gora aplicirala u okviru WBIF (Investicioni fond za Zapadni Balkan) i IPA, u narednom periodu finansiraće se remont dionica Kos – Trebješica i Sutomore – Virpazar, zamjena signalno-sigurnosnih uređaja u stanici Podgorica i pregled 106 tunela na željezničkoj pruzi Vrbnica – Bar.
U 2015. godini, u prvih jedanaest mjeseci, prevezeno je 1.096.547 punika u lokalnom saobraćaju, što je za 9,12% više nego u 2014. godini. Broj putnika u međunarodnom prevozu za 2015. godinu iznosi 155.148 što je za 50.703 (48,55%) više u odnosu na 2014, jer su kao što znate u prošloj godini bili prisutni problemi u funkcionisanju saobraćaja na teritoriji republike Srbije, što je prouzrokovano poplavama kojih se svi sjećamo.
U 2015. godini Ministarstvo saobraćaj i pomorstva donijelo je Pravilnik o tehničkim zahtjevima za vozila koja se uvoze ili prvi put stavljaju na tržište u Crnoj Gori, kao i Odluku o visini troškova homologacije za ta vozila.
Za uslugu obavljanje poslova homologacije vozila za tip vozila i izdavanje potvrde o homologaciji za pojedinačno vozilo, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je raspisalo tender i Rješenjem ovlastilo Mašinski fakultet iz Podgorice.
Za uslugu obavljanje dijela poslova u postupku homologacije pojedinačnog vozila Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je Rješenjem ovlastilo šest privrednih društava odnosno stanica za tehnički pregled.
Takođe, bitno je istaći da ograničenje za uvoz korišćenih vozila ostaje minimalni standard Euro 3 radi zastite standarda crnogorekih gradjana i prevoznika , a što se tiče uvoza novih vozila ograničenje iznosi Euro 5.
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva se problemom pristupačnosti za lica sa invaliditetom bavi kroz dva aspekta, k omogućavanje uslova za pristupačnost objekata za prijem i otpremu putnika tj. Autobuskih stanica i Glavnih autobuskih stajališta, Željezničkih stanica, Luka, Aerodroma, kao i pristupačnošću sredstava prevoza (drumskih i željezničkih vozila, brodova i aviona) tj. vozila kojima se obavlja javni prevoz putnika.
Kao pozitivan primjer u tom dijelu Ministarstvo je predstavilo pilot projekat autobuske stanice u Kotoru u kojoj su napravljene pristupne rampe za osobe sa invaliditetom, poseban šalter za prodaju karata koji je prilagođen po visini i gabaritima, mjesta za besplatan parkiring za putnička vozila za lica sa invaliditetom, poseban peron za prilagođene autobuse, namjenski toaleti, a do ljetne turističke sezone postaviće se i taktilne staze za slabovidne osobe, a sve informacije o saobraćaju i redovima vožnje biće moguće dobiti putem savremenog razglasa, monitora kao i na brajevom pismu.
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva nastaviće i ubuduće aktivnosti sa ciljem da se prvenstveno podigne svijest o potrebi pristupačnosti saobraćajnih objekata i vozila u javnom prevozu licima sa invaliditetom, ali i da se ispoštuju svi zakoni koji se odnose na ovu oblast.
U 2015. godini veliki dio aktivnosti ministarstva saobraćaja bio je usmjeren na usklađivanje i donošenje zakonskih i podzakonskih akata. Rezultati rada su završenih 5 zakona (4 zakona i 1 predlog zakona i 9 uredbi i pravilnika). Kada su u pitanju međunarodni Sporazumi Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je shodno članu 51. Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe u septembru 2015 godine, potpisalo sporazum sa Biro Veritasom, klasifikacionim društvom, odnosno priznatom organizacijom prepoznatom od strane Evropske komisije za statutarni pregled brodova pod Crnogorskom zastavom i druga sigurnosna pitanja kojima se bavi pomorska administracija Crne Gore.
Ono čemu će biti dat poseban značaj u 2016. godini je dobijanje statusa punopravnog članstva u Paris MoU, čime će naši inspektori ravnopravno, rame uz rame, stati sa inspektorima zemalja članica EU u zajedničkom nadzoru i kontroli sigurnosti, bezbjednosti plovidbe i zaštite mora od zagađenja.
Ne manjeg značaja je i intezivna aktivnost Ministarstva saobraćaja i pomorstva da povrati status crnogorskih pomoraca na bijelu listu Evropske komisije. U oktobru 2015. godine nakon intezivnog pritiska koji smo vršili na Evropsku agenciju za pomorsku sigurnost i Evropsku komisiju, stižu ohrabrujuće vijesti iz Direktorata za saobraćaj EK.
Prevashodna aktivnost Lučke Uprave u proteklom periodu bila je praćenje implementacije zaključenih, kao i priprema za zaključivanje novih koncesionih ugovora za korišćenje lučkog područja i lučke infrastrukture i suprastrukture u državnoj svojini.
Svi Koncesionari, izuzimajući AD Jadransko brodogradilište Bijela koje je u stečaju od 30.06.2015. godine, shodno rješenjima koje dostavlja Lučka uprava redovno su izmirivali finansijske obaveze prema državi, i ni po jednom osnovu nemaju dugovanja.
Lučka uprava je u skladu sa svojim nadležnostima pripremila i objavila Koncesioni akt za dodjelu koncesije za privredno korišćenje brodogradilišne luke na području K.O. Bijela, koji je Vlada usvojila 17.12.2015. godine, te je u skladu sa navedenim preduzela dalje aktivnosti na formiranju tenderske komisije koja će sprovesti postupak javnog nadmetanja.
U dijelu međunarodne saradnje, pored, kako sam već na početku rekao, uspješne priče u oblasti evropskih integracija to jest otvaranja dva važna poglavlja koja se tiču saobraćaja, u godini za nama imali smo veoma intezivnu regionalnu i međunarodnu saradnju. Smatram da je redovna razmjena iskustava, planova i statusa realizacije infrastrukturnih projekata u regionu ključna za kvalitetnije prezentovanje projekata potencijalnim stranim investitorima.
PR Služba Ministarstva saobraćaja i pomorstva