1. Bili ste učesnik četvrtog Montenegro prajda. Kako je protekla šetnja i kako komentarišete činjenicu što je na taj skup došlo svega nekoliko poslanika od njih 81?
Htenje ljudi da žive u zajednici koja svojim suštinskim vrijednostima predstavlja ostvarenje njihovih individualnih potreba, stvara društvu obavezu da uspostavi odgovarajuće standarde koji će garantovati njihovu jednakost i ravnopravnost u zajednici, nezavisno od njihovih individualnih karakteristika.
Potrebne su jasne smjernice u pružanju efikasne zaštite od diskriminacije i otklanjanje predrasuda prema osobama koje su na neki način drugačije. Prepoznajemo svi potrebu za promjenom ukupnog društvenog odnosa prema najranjivijim članovima društva u koj e svakako spada i LGBT zajednica.
Ovogodišnji Montenrgo Prajd protekao je u znaku tolerancije i u mirnoj atmosferi. Ministar za ljudska i manjisnka prava svakako da treba svojim primjerom da podrži ostvarivanje ljudskih prava i sloboda. Svaku izrečenu riječ najbolje je potvrditi djelom. Vjerujem da svako ko smatra da svojom pojavom može doprinijeti unapređenju poštovanja ljudskih prava treba to i da učini.
2. Nedavno ste na jednoj panel diskusiji rekli da je dobra ideja da organizujete sastanak sa svim manjinama u Crnoj Gori. Zašto i šta očekujete od takvog susreta?
Jedan od prioriteta politike koju sprovodi Vlada Crne Gore je svakako puna integracija manjinskih naroda u društveni život. To podrazumijeva dalje očuvanje i razvijanje njihove nacionalne i kulturne posebnoti, ali i implementaciju zakonodavnog okvira zaštite njihovih prava. Ja sam uvijek pristalica razgovora i smatram da je dijalog najučinkovitiji mehanizam rješavanja svake konfliktne situacije ili pak čiste razmjene mišljenja. Iz tog razloga, stojim na raspolaganju za otvorenu komunikaciju sa svakom manjinom koja smatra da mogu dati svoj doprinos u oblasti unapređenja prava i sloboda.
3. NVO Juventas u septembru je uradila istraživanje u sklopu kojeg se 32 odsto građana izjasnilo da se njihova prava ne poštuju. Brine li Vas taj podatak?
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, takođe sprovodi istraživanja javnog mnjenja o stavovima o diskriminaciji u crnogorskom društvu i to radi kontinuirano, od 2010. godine. Istraživanja se organizuju na način što se tenderskom procedurom obezbjeđuju najreferentnije organizacije za realizaciju ove važne oblasti. Naši podaci pokazuju da je stepen diskriminacije prema LGBT osobama još uvijek visok, ali ipak značajno manji u odnosu na 2010., kada veliki broj naše populacije nije znao ni šta znači skraćenica LGBT.
Poslednjih godina, napravili smo pomake kojima se ne mogu pohvaliti ni mnoge razvijenije zemlje, sa znatno dužom tradicijom u poštovanju prava LGBT osoba, što nije zanemarljiva činjenica.
4. Osobe sa invaliditetom često negoduju što usvojeni zakoni ,,ostaju mrtvo slovo na papiru” i što njihova prava, prije svega, ne poštuju državne institucije. Kakav je Vaš stav o tome i koji je uzrok diskriminacije prema ovoj populaciji?
Sistemski odgovor na probleme diskiminacije lica sa invaliditetom pružiće Vlada Crne Gore, a u koordinaciji MLJMP upravo realizacijom nedavno usvojene Strategije za zaštitu od diskriminacije osoba sa invaliditetom i promociju jednakosti za period 2017-2021. Strategija obuhvata sve ključne oblasti koje su od značaja za postizanje ravnopravnosti lica sa invaliditetom i ostvarivanja jednakih moguićnosti.
Podsjetiću, da je prošle godine usvojen novi Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, za koji je možemo reći da je u potpunosti usklađen sa UN Konvencijom o pravima lica sa invaliditetom, te da je time uspostavio vrlo visoke standarde u ovoj oblasti sa kojima će se moratio uskladiti i nacionalno zakonodavstvo.
5. Svaka treća žena u Crnoj Gori, prema istraživanjima, je žrtva nasilja. Na koji način planirate da pristupite riješavanju tog problema?
Statistika surovo govori da je svaka treća žena u svijetu prebijena ili silovana, što u odnosu na sedam milijardi stanovnika planete, znači oko milijardu zlostavljanih žena. Najšire rasprostranjeno nasilje je prema ženama. Vlada Crne Gore naglašava neophodnost posvećivanja veće pažnje svakom obliku rodno zasnovanog nasilja.Ostvarivi pomaci mogući su kroz jačanje multinstitucionalne saradnje, saradnje sa nevladinim organizacijama i lokalnim samoupravama. Potrebno je pružti češće i više informacija o kredibilnim mehanizmima zaštite žrtava nasilja i efikasnom gonjenju počinilaca.
Da li planirate da inicirate otvaranje sklonista za žrtve nasilja u porodici? U nadležnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja su specijalizovani servisi podrške žrtvama nasilja, poput sigurnih kuća, nacionalne SOS linije i drugih SOS telefona, skloništa, te je ono i zaduženo za izdavanje licenci za obavljanje takvih vrsta usluga.
U djelokrugu rada Ministarstva za ljudska i manjinska prava je praćenje rada servisa s aspekta rodno zasnovanog nasilja. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je potpisnik Memoranduma o saradnji u uvezi sa prevencijom i sprječavanjem nasilja nad ženama sa 9 NVO koje pružaju usluge SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja i NVO “Crnogorski ženski lobi” i “Centar za ženska prava”, sa kojima aktivno radi na zajedničkim projektima, kampanjama i edukacijama o ovoj izrazito negativnoj društvenoj pojavi.
Svaki resor doprinosi iz okvira svojih nadležnosti smanjenju nasilja nad ženama i nasilja u porodici, jer nasilje nije izolovan problem jednog čovjeka, već direktno utiče na porodicu i društvo u cjelini, te mu s tog aspekta i pristupamo. Ono što bih naglasio jeste da je potrebno da djelujemo udruženim snagama, multidisciplinarno, jer nasilje, kao jedan od najgrubljih oblika kršenja ljudskih prava, nije moguće da trajno riješi jedan akter, već, kao što sam prethodno rekao, cijelo društvo kroz zajednički pristup.
6. Nedavno ste sjeli u ministarsku fotelju. Koji su to ključni zadaci koje ste sebi postavili da riješite u toku mandata?
Oblast ljudskih prava veoma je široka i složena. Zadaci svakog ministra su da što bolje doprinese unapređenju resorne oblasti. Zaštita i unapređenje ljudskih prava i sloboda su ključ razvoja i prosperiteta društva. Na tome moramo raditi svi, svako iz svog djelokruga rada. U mom slučaju, resor koji vodim predstavlja vrlo bitan segment pregovaračkog poglavlja 23. Jačanje vladavine prava, odnosno temeljnih prava, u svakom društvu je moralni preduslov i uslov svakog daljeg progresa. Znam da ću učiniti sve što je u mojoj moći da doprinesem ostvarivanju tog cilja.
Intervju ministra Mehmeda Zenke za dnevni list "Pobjeda"