Predstavnici država sliva Drima danas su se okupili u Podgorici na petoj konferenciji koja se održava u cilju unapređenja dijaloga i stvaranja uslova za rješavanje problema u oblasti vodoprivrede i održivo upravljanje vodnim resursima ovog sliva.
Zemlje potpisinice Drimske deklaracije (2011. godine), među kojima su Albanija, Kosovo, Makedonija, Grčka i Crna Gora, obavezale su se da će zajedničkim djelovanjem raditi na obezbjeđivanju integralnog upravljanja vodnim resursima u slivu Drima, u cilju očuvanja ekosistema, kao i promocije održivog razvoja u širem prekograničnom slivu rijeke Drim.
Prvog dana konferencije u Podgorici istaknut je vidljiv napredak u uspostavljanju zajedničkog i harmonizovanog upravljanja vodama, ali da predstoji još dosta rada na aktivnostima koje se moraju sprovesti da bi celokupni sliv Drima funkcionisao na održiv način.
Drimska deklaracija propisuje veći broj mjera, koje je potrebno ostvariti u cilju kvalitetnijeg upravljanja vodnim resursima u ovom slivu. Sprovođenje ovih mjera je prepoznato i podržano od strane Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), koji sa 5,5 miliona dolara finansira projekat „Omogućavanje prekogranične saradnje i integralnog upravljanja vodnim resursima u proširenom slivu rijeke Drim“.
Otvarajući konferenciju, državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Đuro Žugić, podsjetio je na značaj ovog projekta, ističući da je cilj projekta da se objedine svi postojeći podaci, prepoznaju izvori zagađenja i moguća rješenja, kao i da se definišu najbolji modeli zajedničkog dijaloga zemalja, kroz radne grupe u okviru projekta za posebne oblasti.
Žugić je istakao da je ovaj projekat važan i kao platforma za definisanje i obezbjeđenje finansijske podrške za druge prekogranične projekte čijom bi realizacijom mogli da se rješavaju konkretni zajednički problemi u slivu, kao što su pitanje rijeke Bojane i Skadarskog jezera.
PR Služba Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja