Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodni saziv Vlade Crne Gore.
Arhiva

Crnogorski premijer Milo Đukanović u posjeti Evropskom parlamentu 23. jula.

Objavljeno: 2008-06-26 00:43:00 Autor: Intervjui
Cilj Crne Gore je da do 2012. godine bude spremna za članstvo u Evropskoj uniji. To je cilj koji je crnogorski premijer Đukanović iznio članovima Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta u ponedjeljak. Nekadašnji košarkaš lider je ove bivše jugoslovenske republike od 1991. godine i zagovornik uspješnog glasanja za na referendumu o nezavisnosti. Uspjeli smo da dođemo do gospodina Đukanovića i pitamo ga o očekivanjima Crne Gore u vezi sa EU, o Kosovu i zašto je njegova zemlja zadovoljna upotrebom eura.
Crna Gora je postala nezavisna prije svega dvije godine. Zašto sada želite da postanete članica EU? Na koji način Vam to može pomoći da riješite vaše probleme?
U vrijeme kada smo se borili za ostvarenje nezavisnosti veoma jasno smo govorili da želimo da prezmemo kontrolu nad sopstvenom budućnošću, za koju smo oduvjek znali da leži u Evropi.

Zašto želimo da budemo dio EU? To je prosto zato što dijelimo iste vrijednosti. Nije riječ o tome da, kako to možda izgleda, mala zemlja poput naše želi da dobije nešto od predpristupnih fondova. Mi vjerujemo u spostvene sposobnosti.

Šta bi članstvo u EU značilo za region u cjelini?

Mi želimo da Crna Gora i čitav region zapadnog Balkana postanu dio bezbjednosnog, političkog i ekonomskog sistema EU. Kod nas na Balkanu krize se ponavljaju ciklično, uključujući i ovu posljednju. Iz tog razloga je u najboljem interesu ne samo zemalja zapadnog Balkana, već i EU da one postanu dio Unije.

Šta će Crna Gora donijeti Evropskoj uniji?

Svaka zemlja donese nešto posebno, pa tako čak i mala zemlja poput Crne Gore može da obogati zajednicu koja je već toliko bogata kao EU. Vrijednost kojom se ponosimo naročito imajući u vidu regionalni kontekst je multikulturalizam. U regionu u kom živimo to nije uvjek smatrano prednošću, već je u deceniji koja je počela 1990. godinom prije smatrano hendikepom. Zato smo tako dugo vremena na ovim prostorima imali fanatične vjerske i etničke sukobe.

Iako je Crna Gora najmanja država u regionu, ona je uspjela da očuva mir, ojača multietnički sklad, zadobije povjerenje međunarodne zajednice i stranih investitora, i ostvari veoma dinamičan razvoj. Prirodna ljepota Crne Gore ogleda se u izuzetno lijepoj jadranskoj obali sa živopisnom unutrašnjošću, visokim planinama, dubokim kanjonima i velikim jezerima.

Crna Gora dodatne informacije
Broj stanovnika: preko 650.000
Jezici: crnogorski (zvaničan), srpski, bosanski, albanski, hrvatski
Susjedi: Albanija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo.


Da li je Crna Gora bila primjer i/ili presedan za pitanje Kosova? Kako vidite budućnost Kosova? Da li je normalizacija odnosa sa Srbijom moguća?

To je neizbježno. Prije ili kasnije Srbija će morati da se pomiri sa političkim greškama koje je činila tokom više decenija. Nažalost, ni na jednoj strani nije bilo spremnosti za dogovorno rješenje, tako da je uslijedilo proglašenje nezavisnosti od strane Kosova. Mnoge važne članice EU i međunarodna zajednica u cjelini, već su priznali Kosovo, tako da ne vjerujem da bi ijedna ozbiljna osoba željela da se točak istorije vrati unazad.

Mi se ponašamo prilično oprezno iz dva razoga. Prvo iz razloga što smo susjedi i Kosova i Srbije, tako da treba da pomognemo, a ne da dodajemo ulje na vatru ishitrenim potezima. Drugi razlog je to da smo nezavisna država svega dvije godine i da smo nezavisnost ostvarili napuštanjem zajednice sa Srbijom. Naša nezavisnost je ostavila određene traume na odnose između Srbije i Crne Gore.

Zašto Crna Gora de fakto koristi novčanice i kovanice eura?

Miloševićev režim je pokušao da ekonomske probleme rješava štampanjem bezvrijednog novca bez našeg znanja. Istovremeno, mi smo odlučili da se zaštitimo uvođenjem njemačke marke na crnogorskoj teritoriji. Kasnije je marka zamijenjena u Njemačkoj i mi smo posredno takođe postali korisnici eura. Ovo ne znači da se nalazimo u Evrospskoj monetarnoj uniji, iako zauzimamo veoma odgovoran stav prema upotrebi eura.

Od upotrebe eura smo imali izuzetne koristi. Kao prvo, dobro je da smo napustili svaku iluziju da se može živjeti i prosperirati od inflacije koja je bila karakteristična za bivšu Jugoslaviju. Kao drugo, stranim investitorima smo mnogo privlačniji, jer evropski investitori ovdje koriste sopstvenu valutu.