Uvaženi predstavnici medija,
Izražavam zadovoljstvo što sam danas u prilici da vam se u ime Ministarstva zdravlja obratim, povodom Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma.
Korijeni ove bolesti nalaze se u veoma rasprostranjenom korišćenju alkoholnih pića u opštoj populaciji, koje je u Crnoj Gori i dalje socijalno privatljivo ponašanje i dio „nasleđa i nacionalne tradicije“, kao i proizvodnja alkoholnih pića u „ domaćoj radinosti“. Trebalo je da prođu vjekovi da se shvati da alkoholizam nije loša navika nego ozbiljna psihijatrijska i socijalna bolest. Nije bilo davno vrijeme kada se o alkoholizmu govorilo kao o „poroku“, mada i danas ima pristalica takve koncepcije, a alkoholičari smatrani „niskom klasom socijalnog sastava društva“, koji iz „obijesti, besposličarenja ili ružnih navika“ piju i time unišatvaju sebe i svoje porodice. Danas se alkoholizam shvata i sagledava prvenstveno kao medicinski, a zatim i kao socijalni problem.
Alkoholizam je i kod nas i u svijetu jedan od najozbiljnijih zdravstvenih problema i najzastupljenija bolest zavisnosti. Povećana konzumacija alkohola, osim što se smatra rizičnim oblikom ponašanja, predstavlja jedan od najozbiljnijih riziko-faktora za zdravlje stanovništva, ako se uzmu u obzir godine života izgubljene zbog prerane smrti, kao i godine provedene sa invaliditetom. Takođe, alkoholizam je skopčan sa više od šestdeset različitih somatskih bolesti i povreda, a utiče i na rast broja ubistava i samoubistava.Treba istaći i posebno značajan zdravstveni, ali i socijalni problem štetne upotrebe alkohola bez klasičnih znakova i simptoma zavisnosti- saobraćajne nesreće, porodično nasilje, tuče, ubistva...
Štetna upotreba alkohola, spada u jedan od 10 uzroka smrtnosti, a 40% bolesti i prijevremenog mortaliteta uzrokuju pušenje, štetna upotreba alkohola i saobraćajne nezgode. Podaci iz Izvještaja o globalnom stanju u vezi alkohola i zdravlja, Svjetske zdravstvene organizacije, iz 2014. godine, pokazuju da globalno, osobe iznad 15 godina starosti piju u prosjeku 6,2 litara čistog alkohola godišnje ili 13,5 grama čistog alkohola dnevno. Postoje široke varijacije među zemljama u svijetu i po ovim podacima najviši nivo potrošnje je među zemljama razvijenog svijeta, posebno u Evropskom regionu i regiji Amerike, dok je najniža potrošnja u SZO regiji istočnog Mediterana.
O razmjerama štetne upotrebe alkohola u Crnoj Gori ne možemo govoriti pouzdano, jer nedostaju empirijski podaci o prevalenciji i obrascima upotrebe alkohola u opštoj populaciji, količini i vrsti alkohola koji se konzumira, percepciji konzumenata, zdravstvenim i drugim posljedicama upotrebe alkohola. Procjenjuje se da u Crnoj Gori ima oko 30.000 zavisnika od alkohola, a s obzirom da zbog alkoholizma jedne osobe pati još najmanje četvoro ljudi u njenom bliskom okruženju, to bi značilo da alkohol neposredno negativno utiče na život oko 120.000 ljudi u Crnoj Gori.
Istraživanje o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore, koje je prošle godine sproveo Institut za javno zdravlje pokazalo je da je 64 odsto ispitanika uzrasta 15-64 godine konzumiralo alkohol i to 50% od ukupnog broja u zadnjih godinu dana, dok je 42% uzimalo alkohol zadnjih mjesec dana. Kod mladih od 15 do 24 godine ,59% je probalo alkohol i to 51% u zadnjih godinu dana, dok je 41% mladih odraslih konzumiralo alkohol u predhodnih mjesec dana. Važno je istaći da ne postoji razlika prema polu u prevalenci onih koji su ikad u životu konzumirali alkohol (64% odraslih muškaraca i 63% odraslih žena). Prema rezultatima istraživanja muškarci najčešće konzumiraju pivo, a žene vino, dok žestoka pića podjednako uzimaju muškarci i žene.
Vlada Crne Gore, kroz aktivnosti Ministarstva zdravlja se u punom kapacitetu posvetila ovom problemu i zaštitu zdravlja populacije, prevencijom i smanjenjem štetnog uticaja uzimanja alkohola i povezanih posljedica, stavila kao jedan od najvažnijih javno-zdravstvenih prioriteta. Zdravstveni sistem sprovodi mjere u cilju prevencije i liječenja za pojedince i porodice sa rizikom ili već pogođenih poremećajima, odnosno bolestima vezanim uz štetnu upotrebu alkohola. Multisektorskim djelovanjem, preduzimaju se i mjere kojima se zabranjuje prodaja alkohola mlađima od 18 godina, reklamiranje alkoholnih proizvoda, a insistiraće se na daljem povećanju cijena alkoholnih pića kako bi se smanjio procenat mladih koji se opijaju.
Na nivou Vlade formiran je Nacionalni savjet za prevenciju i kontrolu hroničnih oboljenja, kojim predsjedava premijer g-din Duško Marković, a članovi su ministri nadležnih resora. Zadatak Nacionalnog savjeta je da obezbijedi sve preduslove da naši građani žive zdravo i u zdravom okruženju i da se na nacionalnom nivou smanji prijevremena smrtnost od hroničnih oboljenja za 30 odsto.
Takođe, Ministarstvo zdravlja je, u skladu sa Programom rada Vlade, napravilo Akcioni plan za alkohol za 2017/2018 godinu, koji služi za implementaciju Nacionalne strategije prevencije štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja u Crnoj Gori 2013-2020 godine. To je vodeći dokument koji određuje prioritetna područja i daje preporuke za političke odluke i mjere koje će se moći primijeniti i prilagoditi svim nivoima. Pored toga, početkom ove godine formiran je Nacionalni koordinacioni savjet za alkohol, što je predviđeno Akcionim planom, a čine ga predstavnici relevantnih institucija koje se bave problemima alkohola i to psihijatri iz Kliničkog centra Crne Gore, Specijalne bolnice Dobrota i Doma zdravlja, kao i predstavnici Instituta za javno zdravlje, MUP-a, Ministarstva prosvjete, Centra za socijalni rad i NVO sektora. U okviru domova zdravlja rade populaciona savjetovališta, kao podrška pacijentima i porodicama koji su pogođeni štetnom upotrebom alkohola, čiji stručnjaci učestvuju u tretmanu kako pacijenata tako i porodica, ali i pri zapošljavanju ili prekvalifikacji oboljelih radi bolje resocijalizacije.
Na kraju želim da kažem da model za prevazilaženje ovog kompleksnog izazova savremenog društva i čovjeka leži u povezanosti sektorskih politika i multisektorskoj saradnji, na nacionalnom i lokalnom nivou, gdje svako od nas ima važnu ulogu. Dakle, politika za smanjenje štetnog uzimanja alkohola nije u isključivoj nadležnosti zdravstvenog sistema, već je neophodan multisektorski pristup i učešće kako nadležnih iz oblasti obrazovanja, pravosuđa, socijalne zaštite, poljoprivrede, trgovine, inspekcijskih službi, tako i privrednih subjekata i civilnog društva.