Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodni saziv Vlade Crne Gore.
Arhiva

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST

Objavljeno: 2018-04-12 20:05:37 Autor: Ivona Mihajlović - administrator

U organizaciji projekta „100 najvećih u Crnoj Gori“, u četvrtak, 12. aprila, sa početkom u 11 sati, u Prvrednoj komori Crne Gore održan je panel „Kako stimulisati domaće proizvode i usluge, a ne narušiti preuzete međunarodne obaveze“. 

Na panelu su govorili državni sekretar u Ministarstvu finansija Crne Gore mr Nemanja Katnić, generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeca i upravljanje EU fondovima u Ministarstvu ekonomije mr Radosav Baćko Babić, rukovoditeljka Sektora za istraživanja i analize Privredne komore Crne Gore Nina Drakić i suvlasnik mljekare „Lazine“ mr Milutin Đuranović. Domaćin panela bio je Ratko Nikolić, osnivač BI Consultinga, vodećeg provajdera bonitetnih informacija. 

Na panelu je razgovarano o konkurentnosti domaćih kompanija i njihovom pozicioniranju u odnosu na regionalne i globalne korporacije, mjerama podrške i podsticaja privredi, planovima u toj oblasti, akcijama koje nacionalne asocijacije privrednika organizuju, ali i o iskustvima domaćih proizvođača i njihovom viđenju tržišta.

Generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeca i upravljanje EU fondovima u Ministarstvu ekonomije mr Radosav Baćko Babić podsjetio je da je taj Vladin resor, u cilju bolje koordinacije aktivnosti i podrške sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća, formirao Direktorat za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima. 

„Ustpostavljen je tzv. jednošalterski sistem, gdje kompanije mogu dobiti informicije za investicije, tekuće poslovanje ili otpočinjanje biznisa. Ove godine Ministarstvo ekonomije implementiraće 10 programa podrške biznisu, čija realizacija treba da doprinese modernizaciji proizvodno-uslužnih kapciteta, uvođenju međunarodnih standarda poslovanja, primjenu inovativnih rješenja u poslovanju, udruživanje u klastere. To će uticati na unapređenje unutrašnjih performansi preduzeća i sveukupno jačanje konkurentnosti crnogorske ekonomije“, rekao je on. 

Babić je siguran da će kompanije koje budu izabrane u 100 najvećih u Crnoj Gori po svim kategorijama, u predstojećem periodu biti korisnici programa podrške i biti uspješan primjer drugima „jer su one društveno odgovorne, redovno izmiruju poreze i doprinose, zapošljavaju nove radnike i investiraju u našu bolju ekonomsku budućnost."

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Crne Gore mr Nemanja Katnić kazao je da se taj resor aktivno bavi fiskalnom politikom koja, kroz odgovarajuće podsticajne mjere, treba da doprinese dinamiziranju privrednog rasta, kao i kreiranju reformskih aktivnosti za privlačenje stranih direktnih investicija, o čemu, pored ostalog, svjedoče i napredak u Izvještaju o lakoći poslovanja (Doing Business 2018) u kojem je Crna Gora zauzela 42. mjesto na listi od 190 rangiranih zemalja i time, u poređenju sa prošlogodišnjim revidiranim Izvještajem, ostvarila napredak za 9 mjesta. 

Takođe, kako je podsjetio, u okviru izvještaja Svjetskog ekonomskog foruma o indeksu globalne konkurentnosti 2017-2018, Crna Gora je zauzela 77. mjesto, od ukupno 137 zemalja, što predstavlja napredak od 5 mjesta u odnosu na prošlogodišnji izvještaj.  
„Ono što ne možemo zanemariti kada govorimo o prednostima Crne Gore, sa stanovišta investitora, je činjenica da se radi o relativno novom, otvorenom tržištu, sa brojnim pozitivnim karakteristikama poput eura kao zvanične valute, konkurentnih poreskih sistema, kvalifikovane i pristupačne  radne snage, liberalne pravne regulative, slobodnih tokova roba i kapitala, dobre saobraćajne povezanosti, članstva u NATO,  koje je garancija  sigurnosti i stabilnosti za investitore. Takođe, ovo je garant i niza dugoročnih mjera i aktivnosti koje treba da doprinesu razvoju privrednog sektora, preduzetništva, novim radnim mjestima, povećanom izvozu, što je politika rada ove kao i prethodne Vlade Crne Gore“, rekao je Katnić.


Osnivač BI Consultinga i domaćin panela Ratko Nikolić naveo je da su strane direktne investicije jedan od tekućih prioriteta ekonomske politike i da je neupitan njihov značaj u postizanju ekonomskih ciljeva. 

„Međutim, obazirući se na postojeću praksu, postavlja se pitanje da li dovoljno koristimo efekte stranih direktnih investicija i njihov mogući pozitivan uticaj na domaću privredu? Svjedoci smo da se u najvećim npr. građevinskim projektima, većina materijala uvozi, a u procesima angažuje značajan broj zaposlenih iz inostranstva, kako visoko obrazovanih na top menadžment pozicijama, tako i na operativnom nivou nekvalifikovane radne snage. Na taj način, povećana ekonomska aktivnost u Crnoj Gori izaziva veću tražnju u zemljama odakle se ti materijali naručuju i zemljama iz kojih se angažuje radna snaga“, objasnio je on. 

Međutim, kako dodaje Nikolić, ukoliko bi postojala stimulacija i podsticaji korišćenja i ugradnje domaćih materijala, kao i zapošljavanje domaće radne snage, ta tražnja bi zasigurno mogla dovesti do pokretanja lokalnih pogona i većeg angažovanja lokalne radne snage, čime bi efekti realizacije stranih direktnih investicija na domaću ekonomiju bili daleko veći.

Prema riječima rukovoditeljke Sektora za istraživanja i analize Privredne komore Crne Gore Nine Drakić, Crna Gora se decenijama unazad opredijelila za otvorenu tržišnu ekonomiju „što nam ne ostavlja prostor za preispitivanja, već nameće potrebu da na svim nivoima pružamo podršku, te afirmišemo domaću privredu kako bi se izborila sa stranom konkurencijom“. 

„Cijeneći značaj podrške domaćoj privredi Privredna komora Crne Gore je još 2009. godine kod Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore i kod Međunarodne organizacije za zaštitu prava intelektualne svojine registrovala Kolektivni žig „Dobro iz Crne Gore“ i time otpočela projekat brendiranja domaćih proizvoda“, kazala je ona. Drakić je podsjetila da je do sada pravo korišćenja nacionalnog žiga „Dobro iz Crne Gore” stekla 21 crnogorska kompanija za 95 proizvoda.

 „Sredinom prethodne godine Komora je na osnovu analize potencijala, rezultata robne razmjene, savremenih trendova u trgovini, turizmu i kod potrošača, a u cilju šireg obuhvata i afirmacije domaćih proizvoda, pokrenula projekat „Kupujmo domaće – Dobro iz Crne Gore“. Tokom 2018. godine ovaj projekat je podržala i Vlada Crne Gore, te je ovog mjeseca i zvanično počeo projekat „Kupujmo domaće“ čiji je cilj jačanje domaće privrede kroz povećanje dostupnosti i pozicioniranosti crnogorskih proizvoda na tržištu“, rekla je ona. 

Suvlasnik mljekare „Lazine“ Milutin Đuranović smatra da su brojni su ekonomski benefiti kupovine domaćih proizvoda. 

„Kupujući domaće proizvode, veći dio novca ostaje u Crnoj Gori. Kupujući uvozne proizvode veći dio novca odlazi iz Crne Gore. Kupujući naše čuvamo radna mjesta i omogućavamo otvaranje novih. Kupujući domaće, podstičemo razvoj primarne proizvodnje, podstičemo razvoj sela i opstanak mladih ljudi na selu, smanjujemo spoljnotrgovinski deficit, obezbjeđujemo pouzdanije punjenje budžeta, pouzdanije finansijske osnove za razvoj kvalitetnijeg zdravstvenog i obrazovnog sistema, obezbjeđujemo stabilnije i veće izvore za redovnost isplata penzija i socijalnih davanja. Sve u svemu, kupujući domaće proizvode utičemo na povećanje životnog standarda stanovništva, pomažemo sebi, ulažemo u budućnost sopstvenih potomaka. Kupujući uvozno, pomažemo drugima i ulažemo u privredu  zemalja iz kojih uvozimo robu“, objasnio je on. 

Projekat „100 najvećih u Crnoj Gori” ima za cilj da doprinese razvoju i jačanju pozitivne poslovne klime, kroz promociju pozitivne poslovne prakse, najvećih i najuspješnijih kompanija i poslodavaca. Realizuje ga BI Communication uz podršku provajdera poslovnih informacija BI Consulting, u partnerstvu sa ministarstvima finansija i ekonomije i uz pokroviteljstvo Societe Generale banke Montenegro.