-Usvajanje Strategije pametne specijalizacije je od velikog značaja. Ne samo da bi znatno podstaklo efikasnije korišćenje pretpristupnih fondova, kao i fondova iz EU programa poput Horizonta 2020, nego bi takođe pomoglo u rješavanju izazova koji su tipični za male zemlje poput Crne Gore, a to su pametno usmjeravanje naših malih absolutnih sredstava, kao i fokusiranje na konkrentne i prioritetne oblasti kako bi se maksimizirali benefiti, istakla je ministarka Damjanović.
Rad na Strategiji pametne specijalizacije je izazovan, ali inovativan proces, jer je, kako je akcentovala ministarka, suština Strategija promjena u najširem smislu.
-Cilj je da se definišu prioritetne oblasti i pronađu inovativne niše koje imaju najveći potencijal da podstaknu ekonomski razvoj i konkurentnost naše zemlje, a da se zatim naša nacionalna sredstva fokusiraju na istraživanje i inovacije, upravo u okviru ovih prioritetnih oblasti. Na taj način osnažiće se postojeći i uspostaviti novi lanci vrijednosti i postaće mnogo vidljivije svima koje su to poslovne šanse koje mogu da donesu povraćaj investicija i najsnažniji uticaj na društvo, kazala je ministarka nauke.
Izrada Strategije podrazumjeva aktivnu podršku Vlade Crne Gore i organa javne uprave, ali je od ključnog značaja aktivna participacija akademskog, privrednog, civilnog i nevladinog sektora. Sam proces razvoja ove strategije podrazumjeva čvrstu metodologiju koja je obezbjeđena podrškom Evropske Komisije, Udruženog istraživačkog centra (JRC), na čijoj platformi se nalazimo od avgusta 2017. godine.
Prema riječima ministarke
Damjanović, Ministarstvo nauke je Vladin organ u čijoj je nadležnosti vođenje procesa pametne specijalizacije, ali ovo je proces u koji mora biti uključeno više ministarstva, institucija, asocijacija i preduzeća.
-Uspjeh ovog procesa mjeriće se našim nivom saradnje, pravilnim shvatanjem šta ova strategija podrazumijva i kakve benefite sjutra može da donese u smislu velikih investicija iz EU, ali i sprečavanjem fragmentacije i duplikacije poduhvata na različitim nivoima, od strane istraživačkih organizacija, preduzeća, sistema obrazovanja, istakla je ministarka.
Strategija pametne specijalizacije (S3) je dokument za čiju je izradu zaduženo Ministarstvo nauke u bliskoj saradnji sa Ministarstvom ekonomije. Generalni direktor za industriju i preduzetništvo u Ministarstvu ekonomije, gospodin
Goran Nikolić, kazao je na otvaranju konferencije da je saradnja nauke i privrede osnov ekonomskog razvoja koji je zasnovan na znanju i inovacijama.
Strategijom se, kazao je
Nikolić, podstiču strukturne promjene, plasiraju novi proizvodi i usluge i stiču nove vještine, a što je i prepoznato industrijskom politikom Vlade Crne Gore, koja je ovaj koncept prepoznala kao šansu za povećanje broja radnih mjesta i konkurentnost zemlje.
Jedan od ključnih partnera na izradi Strategije pametne specijalizacije je Privredna komora Crne Gore, sa kojom Ministarstvo nauke ima veoma dobru saradnju, što je potvrdio u svom obraćanju predsjednik Privredne komore, gospodin
Vlastimir Golubović. On je istakao da moramo zajedničkim snagama identifikovati područja koja će pružiti dugoročan rast i razvoj, i to pristupom „odozdo“, jer građani i poslovna zajednica najbolje poznaju potencijale zemlje u kojoj žive i rade.
Predsjednica Unije poslodavaca
Svetlana Vuksanović kazala je u ime Asocijacije da je raduje što su u proces izrade Strategije uključeni svi akteri koji će imati koristi od usvajanja ovog dokumenta. Važno je imati u vidu, naglasila je
Vuksanović, da će usvajanje Pametne specijalizacije usloviti veće ulaganje u nauku i inovacije, te kreirati nove sektore i industrije.
Crna Gora je započela proces preduzetničkog otkrivanja, što predstavlja treću fazu u izradi Strategije pametne specijalizacije, nakon kvalitativne i kvantitativne analize ekonomskog, inovativnog i naučnoistraživačkog potencijala. Konsultantsku podršku ovoj fazi izrade Strategije obezbijedio je Udruženi istraživački centar Evropske komisije, partner konferencije.
Predstavnica Udruženog istraživačkog centra, gospođa
Monika Matusijak, objasnila je učesnicima konferencije benefite usvajanja Strategije, koji se odnose na ekonomiju, ali i cjelokupno društvo.
Moramo tražiti, akcentovala je
Matusijak, prioritete koji odgovaraju potrebama tržišta, razumjeti izazove specifičnih sektora i prevazići ih uz znanje i inovacije. Svi akteri u ovom procesu moraju voditi otvoren i transparentan dijalog. Strategija pametne specijalizacije je put kojim definišemo šta nas to razlikuje od drugih, koja je naša posebnost i šta nas čini konkurentnim na globalnom tržištu.
Primjeri iz susjedstva mogu naročito pomoći u mapiranju izazova koji su pred nama, kao i potencijalna rješenja. Iskustva iz Ljubljane prenijela je specijalna gošća konferencije, gospođa
Marjana Majerič, zamjenica generalnog menadžera Tehnološkog parka iz Ljubljane.
Prema njenim riječima, na putu ka donošenju S3 strategije moramo imati kontinuitet i obezbjediti saradnju svih sektora, učiti na tuđim greškama i iskoristiti prednosti zemlje uprkos njenoj veličini. Ovo je ujedno jedinstvena prilika kada akteri iz civilnog i privrednog sektora prvi put imaju priliku da direktno utiču na kreiranje politika koja će određivati njihov rad. Zato preduzeća ovaj proces treba da iskoriste na najefikasniji način.
Generalni direktor Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost u Ministarstvu nake
dr Darko Petrušić upoznao je učesnike konferencije sa aktivnostima koje je Ministarstvo sprovelo u dosadašnjem procesu. Učesnici konferencije su nakon toga, u paralelnim sesijama, radili po sektorskim grupama kako bi zajednički, u otvorenom dijalogu, diskutovali i razmjenjivali mišljenja o potencijalnim izazovima i rješenjima u procesu izrade Pametne specijalizacije. Sektorske grupe su bile podijeljene na oblasti prerađivačke industrije, poljoprivrede, informaciono-komunikacione tehnologije, energije, turizma, zdravlja i kvaliteta života i građevinarstva.
Koordinatori grupa su na kraju konferencije prezentovali zaključke sa radionica, a generalni direktor
Petrušić je naposljetku sumirao naredne korake Ministarstva nauke u procesu realizacije Strategije pametne specijalizacije, u kojem će participirati svi učesnici konferencije, odnosno interresornih radnih grupa.
PR SLUŽBA MINISTARSTVA NAUKE