Večeras je u Ministarstvu kulture otvorena izložba “Izrada Bihorskog ćilima”. Na otvaranju su govorili ministar kulture Aleksandar Bogdanović i predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović.
Ministar Bogdanović je u svom govoru istakao: “Pored nesumnjivog istorijskog značaja, izrada bihorskog ćilima u Crnoj Gori predstavlja i onaj dio nasljeđa koji je veoma upotrebljiv u savremenoj primjenjenoj umjetnosti, pogotovo u kontekstu obnove i čuvanja tradicionalnih zanata kao jednog od mehanizama razvoja kreativnih industrija. Upravo zbog toga, bihorske ćilime koji su ovde prezentovani moramo tretirati kao dostignuće koji nije samo arhivski podatak minulih pregnuća narodnog stvaralaštva, već kao osoben fenomen tradicje čiji resursi adekvatnom primjenom i svremenom kontekstualizacijom mogu da doprinesu ekonomskom i turističkom razvoju zajednice koja ga baštini.”
“Motivi, kolorit i metode tkanja bihorskih ćilima učinili su da njihova ljepota i značaj nadiđu prostor u kom su nastajali, što nas obavezuje na stvaranje jedne promišljenje strategije za dalju popularizaciju i valorizaciju ne samo gotovog umjetničkog proizvoda veći i svega onoga sa čime ovo kulturno dobro korespondira u širem socio-kulturološkom kontekstu. Izložbom bihorskih ćilima Ministarstvo kulture želi da podsjeti na značaj ove viševjekovne tradicije za cijelo društvo, kako njenom umjetničkom vrijednošću tako i izuzetnim primjerom etničke i kulturne raznolikosti naših prostora,” dodao je Ministar.
Predsjednik Opštine Petnjica, Samir Agović je rekao: “Ovaj projekat je od izuzetne važnosti ne samo za naše podnevlje, za taj širi čudesni kraj Bihor, već i za državu Crnu Goru koja je prepoznala vrijednost samog Bihorskog ćilima i na institucionalan način ga zaštitila, čime je Bihorski ćilim, s pravom, postao nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. Ovaj projekat ima i simboličko značenje, jer smo željeli da sačuvamo od zaborava izuzetnu umjetničku vrijednost izrade Bihorskog ćilima. Bihorski ćilim je bio statusni simbol svake porodice i on je govorio o imetku i značaju neke porodice u društvu. Bihorske djevojke tokom tkanja ćilima bi iskazivale svoje skrivene ljubavne tajne, izrađujući poruke voljenom kojeg su očekivale da obraduju sa tim djevojačkim ćlimom, tokom udaje i prelaska u novi dom. Sa današnjeg aspekta mi želimo da, pored toga što nam je namjera da očuvamo tradiciju, učinimo kroz ovaj projekat ekonomsko snaženje naših žena. Vjerujemo da kroz socijalno preduzetništvo, dakle u ovom slučaju žensko, možemo ekonomski snažiti današnju Bihorku. Sa druge strane želimo da osnujemo Muzej ćilimarstva i tako učinimo kvalitetnijom turističku poudu u našoj sredini.”
Izrada Bihorskog ćilima je nematerijalno kulturno dobro Crne Gore, zaštićeno 2016. godine.
Iz Rješenja o utvrđivaju statusa nematerijalno kulturno dobro: “Izrada Bihorskog ćilima predstavlja proces izrade – tkanja ćilima od vunene niti, koja se priprema na tradicionalan način predenjem i bojenjem. Bihorski ćilimi su prepoznati po koloritu, kombinaciji boja, sa floralnim i geometrijskim motivima u tradicionalnoj kompoziciji u pogledu estetike, umjetničke vrijednosti i motiva perunike, kruške, vijenca, nebrojenih geometrijskih kombinacija, cvijetnih aranžmana i lisnih loznica. Navedenim znanjima i vještinama posebno treba dodati vještinu izrade i korišćenja vertikalnog i horizontalnog (sjedećeg) razboja kojima se izrađuju tradicionalni bihorski ćilimi sa dva glatka, identična lica. Izrada ćilima tkanjem (ćilimarstvo) je tradicionalno zanatsko umijeće, ali i ručno tkani ćilim ima prepoznatljive ukrase, simetrično razmještene na njegovoj pravougaonoj formi, različitih dimenzija i namjene, jedinstvene kombinacije boja, u kojima dominira crvena, u svim nijansama, zatim crna i bijela, ali i sve nijanse i kombinacije žute, zelene i plave boje.”
Izložba se realizuje u okviru programa Evropske godine kulturne baštine, kojim koordinira Ministarstvo kulture.