Ministar zdravlja Kenan Hrapovic tvrdi da bi, bez zadrške, prijavio kolegu iz Vlade, službenika iz resora kojim rukovodi, ali i ljekara ako bi znao da uzima ili traži mito. Kaže i da se lijeci u crnogorskim ustanovama, jer vjeruje crnogorskom zdravstvenom sistemu. Porucuje i da ce resor zdravlja naci nacin da stimuliše crnogorske ljekare, ukoliko ne bude moguce povecanje njihovih zarada u 2019.
Prvi put od 2010, za 2019. narednu godinu, odobren je budžet za zdravstvo projektovan na osnovu realnih potreba i na nivou stvarne potrošnje iz 2018.Za 2019.dobili smo 32 miliona eura više u odnosu na prošlogodišnji iznos, kada je opredijeljeno 205,3 miliona eura.
Na ovaj nacin Vlada nastavlja da još snažnije investira u zdravstveni sistem. Cijenim da je iznos budžeta za narednu godinu svojevrsna valorizacija rada cjelokupnog zdravstvenog sistema u protekle dvije godine i svakako pokazatelj povjerenja Vlade u zapocete i buduce reformske procese u zdravstvu.
Ne smijemo zaboraviti da govorimo o najkompleksnijem i najzahtjevnijem sistemu jedne države, te da ga je kao takvog teško reformisati i kontrolisati, a još teže smjestiti u finansijske okvire. Vjerujem da cemo uz napor svih aktera unutar sistema sa opredijeljenim sredstvima obezbi jediti održiv i efikasan zdravstveni sistem za postojeci nivo usluga. Takoðe, ja volim da kažem da se novac u zdravstvu ne troši vec investira, a zdravlje je resurs koji nema cijenu.
* Kakve su mogucnosti za povecanje zarada zaposlenima u zdravstvu? Ukoliko zarade tokom 2019. ne mogu biti drasticno povecane, da li razmišljate o eventualnom sistemu stimulisanja zdravstvenih radnika, prvenstveno ljekara, na neki drugi nacin?
Poznato Vam je da su na snazi mjere fiskalne konsolidacije na nivou države. Svi dijelimo sudbinu ovih mjera, svi sistemi, pa i resor zdravstva, moraju da podnesu teret ogranicenih budžetskih sredstava.
Ipak, kao što smo to cinili u prethodne dvije godine, i u narednom periodu, nastavicemo da ulažemo u poboljšanje standarda zaposlenih u zdravstvenom sistemu kroz rješavanje stambenih pitanja, poboljšanje uslova radnog ambijenta, dodjelu specijalizacija i supspecijalizacija i kontinuiranu medicinsku edukaciju.
Predviðen je i novi sistem nagraðivanja zdravstvenih radnika i saradnika koji posjeduju ekspertska znanja, kao i onih kojih postižu izuzetne rezultate u radu i znacajno doprinose unapreðenju zdravstvene zaštite. Ovo ce biti regulisano pravilnikom o nagraðivanju Cija je izrada u toku i koji ce vrlo brzo biti i u primjeni. Pored navedenog, naredne godine cemo urediti i pitanje profesionalne odgovornosti ljekara osiguranje od ljekarske greške koje bi trebalo da obezbi jedi sigurnost i pruži zaštitu zdravstvenim radnicima prilikom obavljanja ljekarske profesije.
Ipak, ubijeðen sam da ce Vlada Crne Gore u narednom periodu, u skladu sa ekonomskim mogucnostima naci nacin da se povecaju zarade zaposlenima u zdravstvu.
* Cesto se govori o odlasku ljekara iz Crne Gore. Šta Ministarstvo može uciniti kako bi ostajali?
Iako je broj od oko 100 ljekara koji su otišli iz javnog zdravstva, a kojim se stalno manipuliše, a istinski je, u periodu od 2014. do 2018, svega 53 ljekara istinski je napustilo crnogorski zdravstveni sistem. Od znacaja je i to da je u naše zdravstvo ušlo 128 ljekara iz zemalja regiona, koji Crnu Goru prepoznaju kao povoljno okruženje za profesionalni napredak.
Pojava migracija ljekara iz crnogorskog zdravstvenog sistema, bez obzira na to što nije cesta, namece potrebu pažljivog pracenja, imajuci u vidu cinjenicu da u citavoj Evropi postoji nedostatak ljekara.
Najdrasticniji je svakako rumunski scenario kada je ovu zemlju u periodu od 2007. do 2013. godine napustilo 14.000 ljekara. Za njihovo školovanje je Rumunija utrošila više od 3,5 milijarde eura, a dovedena je u situaciju da 2012. godine ima svega dva ljekara na 1.000 stanovnika. I najnapredniji zdravstveni sistemi, kakav je holandski, imaju problem u funkcionisanju zbog nedostatka ljekara. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Holandija ce do 2025. godine imati svega tri cetvrtine potrebnih ljekara u sistemu.
U Crnoj Gori, naprotiv, broj ljekara na 1.000 stanovnika raste. Ubrzano se približavamo evropskom prosjeku od 3,4 ljekara na 1.000 stanovnika, zahvaljujuci prije svega cinjenici da je u javne zdravstvene ustanove primljeno više od 350 ljekara u posljednje cetiri godine. Personalizovana briga o njihovom strucnom usavršavanju, uslovima rada, rješavanju stambenog pitanja pod povlašcenim uslovima, može dovesti do toga da crnogorski zdravstveni sistem postane trajna destinacija ljekara u koje je država puno uložila: od besplatnih studija medicinskog fakulteta, do specijalistickih i užih specijalistickih studija.
Ucestala pojava je da napuštanje zdravstevnog sistema pojedinih ljekara bude propraceno senzacionalistickim tekstovima na naslovnim stranama. Prema mom mišljenju, to ne odražava iskrenu zabrinutost. Naprotiv, može predstavljati podstrek za odlazak. Poznata je cinjenica da postoje obuceni i dobro placeni regruteri,koji u tranzicionim zemljama sa oskudnim resursima u zdravstvu vrebaju priliku da kreiraju atmosferu nezadovoljstva,prije svega meðu mladim ljekarima, ohrabrujuci ih da svoju karijeru nastave u drugim zemljama. U tome nema niceg što lici na rodoljublje i patriotizam, vec na licnu korist pojedinca sa dalekosežnim posljedicama na održivost zdravstvenog sistema. Podržavamo iskrena nastojanja svih koji imaju potrebu da unaprijede i ocuvaju dostojanstvo ljekara i ostalih zdravstvenih radnika i saradnika.
* Da li podržavate inicijativu Sindikata doktora medicine za osiguranje od ljekarske greške?
Ministarstvo zdravlja podržava aktivnosti sindikalnih organizacja i strukovnih udruženja koje mogu doprinijeti unapreðenju zdravstvene zaštite naših graðana i kvalitetnijeg i sigurnijeg rada medicinskih radnika. Nikada nismo dobili zvanicnu inicijativu Sindikata doktora medicine. Meðutim, Ministarstvo zdravlja sprovelo je niz aktivnosti u cilju ureðivanja ove oblasti na sistemski nacin u pregovorima sa zdravstvenim ustanovama i osigurajavucim kucama.
Na konferenciji povodom predstavljanja rezultata rada zdravstvenog resora u protekle dvije godine, najavili smo koji ce projekti biti u fokusu našeg rada u narednom periodu. Vjerujem da cemo uskoro našim ljekarima moci da ponudimo sistemsku i organizovanu zaštitu od ljekarske greške.
* Godinama se govori o izgradnji klinika za infektologiju i psihijatriju. Da li će ovi projekti biti zapoceti tokom godine i iz kojih sredstava će biti finansirani? Gdje će biti smještene zgrade ovih dviju klinika?
Procedura izgradnje objekta Klinike za infektivne bolesti i Klinike za dermatovenerologiju pocinje naredne godine. Vrijednost izgradnje i opremanja objekta iznosi 8,3 miliona eura i dijelom ce se finansirati iz grant sredstava Programa IPA 2018, u iznosu od 4,5 miliona, a dijelom iz budžetskih sredstava. Ministarstvo je bilo izuzetno angažovano u pregovorima sa Evropskom komisijom i ukazivali smo na znacaj izgradnje ovih dviju klinika. U toku je prevoðenje tehnicke dokumentacije, a vec pocetkom naredne godine cemo krenuti u pripremu tenderskog dokumenta. Objekat je planiran urbanistickim planom Klinickog centra i posjeduje sve neophodne dozvole.
Kada je rijec o Klinici za mentalno zdravlje, imamo pozitivne signale od meðunarodnih institucija, tako da vjerujem da cemo lijepe vijesti, kada je u pitanju izgradnja ovog objekta, moci da saopštimo tokom naredne godine. Procijenjena vrijednost izgradnje i opremanja iznosi 4,7 miliona eura. Završen je glavni projekat i odraðena njegova revizija, tako da je i on spreman za realizaciju. Izdvojio bih i izgradnju savremenog objekta Urgentnog centra Klinickog centra. Sredstva za izradu projektne dokumentacije su obezbijeðena u kapitalnom budžetu za 2019.
* U februaru će biti objavljeni novi rezultati Evropskog zdravstvenog potrošackog indeksa (ECHI). Crna Gora je prošle godine imala najveći skok na indeksu, sa 34. na 25. mjesto. Šta ocekujete od novog rangiranja?
Crna Gora je u 2017. godini proglašena državom koja je napravila najveci skok na Evropskom potrošackom zdravstvenom indeksu sa 34. mjesta smo se popeli na 25. mjesto. To je veliki uspjeh za crnogorski zdravstveni sistem. Da bi rezultati bili vidljivi i podložni objektivnoj procjeni, citave godine smo marljivo radili i ucinak prezentovali ECHI. Pri prezentaciji podataka strpljivo smo slušali kritike i trudili se da propuste ispravljamo. Ove godine smo fokus stavili na oblasti u kojima prethodnih godina nismo ocjenjivani, nije bilo dostupnih podataka, ili su ostvareni rezultati bili ispod evropskih normi. Nadamo se da cemo crnogorsku javnost obradovati daljim napretkom na listi, ali bismo bili zadovoljni i zadržavanjem postojece pozicije s obzirom na jaku konkurenciju evropskih zdravstvenih sistema.
* Vlada mišljenje da se funkcioneri i ljudi boljeg imovnog stanja ne lijece u Crnoj Gori, jer navodno ne vjeruju našem zdravstvenom sistemu. Imate li takva saznanja i kakvo je Vaše mišljenje o tome? Da li se Vi lijecite u Crnoj Gori i imate li izabranog ljekara?
Postupak za upucivanje pacijenata na lijecenje u inostranstvo otpocinje davanjem predloga ljekara specijaliste koji se suoci sa cinjenicom da je iscrpio sve dijagnosticke i terapijske mogucnosti koje mu stoje na raspolaganju u Crnoj Gori i zdravstvenim ustanovama u Srbiji, sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje ima zakljucen ugovor o pružanju zdravstvenih usluga. Tada se pacijent upucuje na konzilijum specijalista Klinickog centra, koji donosi mišljenje o upucivanju pacijenata na lijecenje u inostranstvu koje postaje pravosnažno nakon što ga potvrdi Komisija za upucivanje na lijecenje u inostranstvu Fonda za zdravstveno osiguranje. Na lijecenje u inostranstvo odlaze samo pacijenti kojima je to zaista potrebno, bez obzira da li su siromašni ili bogati, politicari iz pozicije ili opozicije, graðani koji su oboljeli od ozbiljnih bolesti. U prilog tome govori cinjenica da je u toku 2018, radi dijagnostike i lijecenja, u inostranstvo upuceno 3.237 pacijenata, za šta je utrošeno 5,7 miliona eura. I na ovaj nacin država iskazuje odgovoran odnos prema zdravlju svojih graðana u situaciji kada postoji potreba da za odreðene dijagnosticke procedure ili lijecenje treba izdvojiti znacajna sredstva.
Licno, sve zdravstvene probleme sa kojima se suocavam prepuštam rješavanju ljekarima crnogorskog zdravstvenog sistema. U situaciji kada se razbolim, koristim usluge Zavoda za hitnu medicinsku pomoc, Doma zdravlja Podgorica, kao i specijalista Klinickog centra. Smatram da su naši Ijekari puni znanja, profesionalni, posveceni sopstvenom pozivu. Naravno da imam svog izabranog ljekara.
* Da li ćete podržati izmjenu pravila o dodjeli specijalizacija, s obzirom na posljednja dešavanja u vezi s tim pitanjem, kada je KC davao odobrenje za više kandidata, razlicitih kapaciteta i bodova, na jedno mjesto za specijalizaciju?
Dosljedna primjena Pravilnika o dodjeli specijalizacija stvara uslove da oni doktori medicine koji su u toku studija ostvarili najbolje rezultate mogu da izaberu ono što smatraju da im najbolje ,,leži". Dakle, stvar je u dosljednoj primjeni Pravilnika, a ne njegovim izmjenama. Naravno, uvijek postoji mogucnost da dio pravila bude preciznije definisan, da se ostavi što manje prostora za slobodne interpretacije donosioca odluka u zdravstvenim ustanovama, te smo u tom smislu otvoreni za sugestije. U tom smislu treba reci da se nisu samo u Klinickom centru dogaðali propusti kada su specijalizacije u pitanju. Primjecuje se da i u drugim zdravstvenim ustanovama, recimo, specijalizaciju dobija treceplasirani kandidat, na koju odluku se prvoplasirani nije žalio, a onda on, na naknadnom konkursu, dobija specijalizaciju. Tako se dogovorno, specijalizacija dodijeli kandidatu sa slabijim referencama, a kandidat sa najboljim referencama ostvaruje specijalizaciju sljedeci put. To su pojave koje treba suzbijati i na njih ukazivati. Ministarstvo zdravlja, kao drugostepeni organ u postupanju, u nekoliko navrata je razmatralo prigovore ljekara na odluke zdravstvenih ustanova koje dodjeljuju specijalizacije, koje su uglavnom bile osnovane. Na odluke Ministarstva zdravlja niko od stranaka u postupku se nije žalio sudu.
* Istraživanje Sindikata doktora medicine o stavovima ljekara kada je u pitanju korupcija izazvalo je buru u javnosti. Pokazalo je, izmeðu ostalog, da Ijekari navodno ne bi prijavili kolegu koji prima ili traži mito, jer nema povjerenja u nadležne institucije. Da li biste Vi prijavili kolegu iz Vlade, odnosno saradnika iz Ministarstva zdravlja ili, u krajnjem ljekara, ako biste saznali da prima ili traži mito?
U svakoj od navedenih situacija bez zadrške bih prijavio korupciju.
Sva istraživanja koja se ticu korupcije u zdravstvu su zapravo percepcija korpucije i ne odražavaju stvarno stanje.
U prilog tome stoji i cinjenica da za dvije godine nismo dobili nijednu prijavu za korupciju. Ukoliko bi se to zaista desilo, takve stvari bi odmah bile proslijeðene nadležnim institucijama i vjerujem da bi na taj nacin skinuli ljagu sa ljekarske profesije koju opterecuje ovakav pristup javnosti. U crnogorskom zdravstvenom sistemu rade posveceni medicinski profesionalci i upravo je njihova zasluga vracanje povjerenja u zdravstvo, što nam je pokazalo i poslednje CEDEM-ovo istraživanje, koje je zdravstvo smjestilo u sami vrh institucija kojima graðani vjeruju. I Istraživanje Instituta Alternativa, takoðe skoro prezentovano, pokazalo je da zdravstvo zauzima visoko drugo mjesto po povjerenju, što recimo, nije slucaj ni u državama regiona, kao ni u zemljama koje imaju mnogo razvijenije zdravstvene sisteme i izdvajaju više novca za zdravstvo po glavi stanovnika.
Vjerujem da cemo zajednickim radom na daljem unapreðenju povjerenja u odnosu pacijent ljekar ostvariti pozitivan pomak i percepciju korupcije svesti na minimalan nivo. 30 odsto pregleda je više u sistemu od uvoðenja servisa "potvrdi/otkaži". "Pripadnici starije populacije nisu ti koji ne dolaze na zakazane preglede, oni su po nepisanom pravilu, a kako pokazuje iskustvo i podaci,najrevnosniji u kontroli svog zdravstvenog stanja. Servis se pokazao efikasnim i stvorio prostor za zakazivanje dodatnih 30 odsto pregleda u sistemu", kaže ministar.