Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodni saziv Vlade Crne Gore.
Arhiva

Bečići: Govor predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na otvaranju Bečkog ekonomskog foruma

Objavljeno: 2008-04-15 03:30:00 Autor: Naslovna strana
Govor Predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na Bečkom ekonomskom forumu u Crnoj Gori, Bečići, 14.04.2008.godine:


Poštovani gospodine predsjedniče Foruma,
Dame i gospodo,

Zadovoljstvo mi je da vas pozdravim i zahvalim vam na prilici koju ste mi ukazali da se u ime Vlade Crne Gore obratim uvaženim učesnicima Bečkog ekonomskog foruma na zasijedanju ovdje u Bečićima. Istorijat Bečkog foruma ukazuje na njegovu posvećenost ispunjenju osnovne misije promovisanju ekonomskih veza i investicija na prostoru od Jadranskog do Crnog mora. Svi dosadašnji Forumi ostavili su jasnu poruku: osnažiti ekonomsku saradnju zemalja Regiona u cilju jačanja ukupnih veza i prosperiteta svake od njih. Bečki ekonomski forum je snažnu zainteresovanost za ekonomski razvoj svih nas pokazao i time što svake godine po jedno svoje zasijedanje održava u zemljama Jugoistočne Evrope. Ove godine, ubijeđen sam ne slučajno, izbor je pao na Crnu Goru. To je potvrda da je Crna Gora prepoznata kao zemlja koja je privlačna za strane investitore koji će, u partnerskom odnosu sa domaćim privrednim subjektima, raditi na našem ubrzanom ekonomskom i društvenom razvoju. Takođe i potvrda, da je Crna Gora politički stabilna država koja sigurno napreduje na svom evropskom putu, država koja je spremna i sposobna da dalje izgrađuje vladavinu prava, profesionalnu upravu i pravosuđe. Ne manje važno, i da je konstruktivan i aktivan partner na regionalnom planu i inicijativama, gdje bih posebno izdvojio značaj pune imlementacije CEFTA sporazuma, Ugovora o energetskoj zajednici, kao i aktivnosti koje će se realizovati u okviru Regionalnog savjeta saradnje. U ovom kontekstu, istakao bih naše opredjeljenje da iskoristimo značajne šanse i mogućnosti koje se otvaraju i u okviru nedavno lansirane Komunikacije EK o jačanje evropske perspektive država Zapadnog Balkana. Ukupno dosadašnje iskustvo pokazuje da je jačanje institucionalnih veza sa EU i dalji napredak zemlje u evropskoj integraciji najpouzdaniji indikator i putokaz za investicije. I sjutrašnje potpisivanje bilateralnog sporazuma Crne Gore i EU u okviru Svjetske trgovinske organizacije biće pozitivan i trajan doprinos jačanju preduzetništva sa obije strane i dalji stimulans za investicije. Ubijeđen sam da ćemo u periodu koji predstoji, to na najbolji način potvrditi.

Glavne teme ovogodišnjeg Bečkog ekonomskog foruma u Crnoj Gori, koje u fokusu imaju investicije, poklapaju se sa našim prioritetima kada je u pitanju trasiranje magistralnih puteva povećanja društvenog bogatstva u Crnoj Gori, odnosno kvaliteta života svakog njenog građanina. Već neko vrijeme, na ekonomskom planu u Crnoj Gori pomjerili smo težište sa makroekonomske stabilnosti koja je uspostavljena, na ekonomski rast i razvoj, odnosno dinamiziranje ekonomije. To je put ka podizanju životnog standarda i kvaliteta života svih građana, što i jeste krajnji cilj onoga što Vlada radi. Taj cilj želimo da ostvarimo kroz rast i razvoj baziran na privatnom sektoru i njegovim kreativnim i inovativnim potencijalima. Crnoj Gori su, međutim, osim visokih stopa ekonomskog rasta, neophodne i određene promjene u strukturi njene ekonomije, odnosno njeno prilagođavanje onome što su zahtjevi budućeg ujedinjenog evropskog, pa i svjetskog tržišta. Na nama je da u skorije vrijeme otvorimo novu stranicu crnogorskog ekonomskog puta.

Kada govorim o rastu, mislim prije svega na dalji dinamičan i održiv rast Bruto domaćeg proizvoda koji će prema našim procjenama na kraju 2009.godine iznositi oko 3 milijarde Eura. Ovakve procjene baziramo na stopi realnog rasta BDP koja je u 2006.godini dostigla nivo od 8,6%, a slična stopa se očekuje nakon obrade zvaničnih podataka i za 2007.godinu. Kao veoma dobar pokazatelj da smo na pravom putu ka ostvarenju ovih ciljeva, mogu poslužiti podaci o konstatnom smanjenju broja nezaposlenih u Crnoj Gori, odnosno rastu zaposlenosti. Primjera radi, broj nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje u maju 2006.godine, dakle neposredno nakon obnavljanja nezavisnosti Crne Gore iznosio je 45.640, uz stopu nezaposlenosti 17,29%. Danas, broj nezaposlenih lica je 31.171, a stopa nezaposlenosti je ispod 12%. Ovakav pad nezaposlenosti dovešće do toga da krajem 2009.godine u Crnoj Gori bude oko 24.000 ljudi koji traže posao, a stopa nezaposlenosti biće na nivou nekih od najrazvijenijih država Evropske Unije. U ostvarivanju ovih ciljeva, aktivnosti Vlade su usmjerene na stvaranju uslova za što bolja i kvalitetnija radna mjesta, što uključuje i dalji razvoj edukativnih i specijalističkih programa, kako bi svaki građanin bio u mogućnosti da iskoristi mogućnosti ove i budućih faza našeg dinamičnog i ekonomskog razvoja.

Prosječna neto zarada u Crnoj Gori u vremenu neposredno prije referenduma (april 2006.godine) bila je 231,50, dok je u februaru ove godine iznosila 399. Dakle, zarade u Crnoj Gori povećane su 72,4% za nepune dvije godine, što je podatak vrijedan pažnje.

Da bi ovi ključni ciljevi bili ostvareni, Vlada ima zadatak da dalje dograđuje poslovni ambijent i da ga čini još povoljnijim nego što je sadašnji, kako bi domaći i strani investitori našli interes da svoj biznis razvijaju u Crnoj Gori, a ne negdje u bližem ili daljem okruženju. Zato ćemo i u budućnosti punu pažnju posvetiti daljem sistemskom stimulisanju razvoja preduzetništva i uklanjanju biznis barijera, kako bi podržali kontinuirani razvoj malih i srednjih preduzeća u više sektora koji predstavljaju ekonomsku budućnost Crne Gore. To su, prije svega, turizam, energetika, drvoprerada i razne vrste usluga, sa posebnim akcentom na one u finansijskoj sferi. U finansijskom sektoru leži još jedan od potencijala za ciklus novih investicija. Naime, pored snažnog interesovanja iz inostranstva, došlo je do značajnog porasta štednje stanovništva koja se, prema podacima za prošlu godinu, približila nivou od milijardu Eura, a prosječna ponderisana kamatna stopa je u proteklom periodu bila u konstantnom padu. Ovakav trend je posljedica uspješno završene privatizacije u bankarskom sektoru i ulaska jednog broja stranih banaka na crnogorsko tržište, što je dovelo do povećanog nivoa konkurencije i pomenutog pada kamata.

Vraćajući se na onaj dio ekonomske stvarnosti koji je pod posebnom pažnjom Vlade, želim da kažem da nedostajuća infrastruktura, prije svega ona kapitalna, i dalje predstavlja jedan od faktora koji trenutno usporavaju naš razvoj. Ubijeđen sam, ne zadugo. Odlučni smo da izgradimo autoput koji će povezati crnogorsko primorje sa sjeverom države sve do granice sa Srbijom i preko Srbije sa Centralnom Evropom. Do kraja ovog mjeseca obezbijedićemo neophodnu dokumentaciju za početak gradnje prve dionice od Podgorice do Mateševa, a nakon sprovedene tenderske procedure, očekujemo da do kraja godine počnu radovi. Takođe, krajem ove godine, raspisaćemo tender za izbor partnera za gradnju novog velikog energetskog izvora u Crnoj Gori i time početi rješavanje problema naše energetske zavisnosti. Podsjetiću Vas, trenutno u Crnoj Gori koristimo svega nekih 17% našeg hidroenergetskog potencijala.

Kada govorimo o sektoru turizma, naše je opredjeljenje da od Crne Gore načinimo turističku destinaciju koju će posjećivati turisti visoke platežne moći. Za realizaciju ovog cilja namjerni smo da stvorimo preduslove u oblasti vodosnabdijevanja i tretmana čvrstog otpada i otpadnih voda najkasnije do kraja naredne godine, jer znamo da bez ovih bazičnih infrastrukturnih pretpostavki nema ni pomena o daljem turističkom razvoju u smjeru koji želimo. Već sada možemo reći da krajnje ozbiljno radimo na tome da se projekat Regionalnog vodovoda za crnogorsko primorje završi do kraja 2009.godine, uz mogućnost skraćenja roka. Takođe, spremni smo da pružimo svu neophodnu pomoć jedinicama lokalne uprave u pripremi projektno planske dokumentacije za početak radova na kvalitetnom zbrinjavanju čvrstog otpada izgradnji sanitarnih deponija i izgradnji postrojenja za tretman otpadnih voda.

Vašu pažnju želim posebno da skrenem na krupne turističke projekte, odnosno turističku valorizaciju jednog broja najatraktivnijih lokacija na crnogorskom primorju, kao i u sjevernom dijelu: radi se o Velikoj plaži, Adi Bojani, Valdanosu, nekadašnjoj vojnoj imovini u Kumboru i Bigovu, na Ostrvu Cvijeća i na Žabljaku. Pretežan dio međunarodnih tendera za izražavanje interesovanja strateških investitora za učešće u ovim projektima već je raspisan. Nakon tromjesečnog trajanja ovog testiranja interesa najvažnijih svjetskih investitora, vjerovatno ćemo tendere za izbor partnera u najvećem broju slučajeva objaviti već tokom drugog kvartala ove godine, kako bi se do jeseni stvorili uslovi za početak gradnje. Ovi projekti zahtijevaće angažman više milijardi Eura i njihovom realizacijom nakon određenog vremenskog perioda u potpunosti će se izmijeniti slika današnje turističke ponude Crne Gore.

Sve što sam do sada rekao potvrđuje da smo posvećeni izgradnji bogate, prosperitetne, evropske Crne Gore, na našem čvrstom putu ka evropskim i evroatlanskim integracijama. Vlada Crne Gore ima jasnu viziju onoga što radi i što su zahtjevi sljedećih faza našeg reformskog puta.

Na kraju, želim da vas pozovem da ohrabrite investitore iz zemalja iz kojih dolazite, ali i sve ostale da pronađu svoj poslovni interes kroz ulaganja u crnogorsku ekonomiju, zašta, ubijeđen sam da dijelite moje mišljenje, postoje realne mogućnosti.

Zahvaljujem na pažnji.