GOVOR PREDSJEDNIKA VLADE CRNE GORE MILA ĐUKANOVIĆA NA OTVARANJU SASTANKA HOLANDSKE KONSTITUENCE MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA I SVJETSKE BANKE (BEČIĆI, 15. JUN 2009. GODINE) Postovani učesnici konferencije,Dame i gospodo,Zadovoljstvo mi je što imam priliku da vas sve pozdravim na otvaranju sastanka holandske Konstituence Međunarodnog Monetarnog Fonda i Svjetske banke koji se po prvi put održava u Crnoj Gori, najmlađoj državi - članici Konstituence, što potvrđuje našu posvećenost ispunjavanju ciljeva međunarodnih finansijskih institucija. Sastanak Konstituence je odlična prilika da razmijenimo mišljenja od zajedničkog interesa i da u diskusijama podijelimo iskustva o uticaju globalne krize na naše ekonomije i svijet uopšte. Naša Konstituenca ima dobro uspostavljen dijalog između svojih trinaest članica koji omogućava adekvatno predstavljanje i zaštitu interesa svake zemlje ponaosob.
Holandija predano radi na intenziviranju našeg dijaloga, nudeći značajnu tehničku pomoć na svim nivoima državne administracije, koja pokriva različite teme važne Centralnim bankama i Vladama zemalja članica. Holandska Konstituenca okuplja zemlje koje posuđuju od MMF-a i Svjetske banke i one koje ih značajno dotiraju. Usljed takve konstelacije snaga, pozicija ove Konstituence je dobro izbalansirani odraz interesa dužnika i kreditora ove dvije važne finansijske institucije. Ovo, vjerujem, pomaže da se premoste razlike i stimuliše multilateralna koherentnost. Time i svi mi značajno doprinosimo ovoj bogatoj razmjeni iskustava, održavanju bliskih bilateralnih odnosa, te dodatnom povezivanju regiona.
Dame i gospodo,Dozvolite da napravim kratku retrospektivu onoga što je Crna Gora uradila na političkom, ekonomskom i finansijskom planu posljednjih godina. Nakon obnove nezavisnosti prije tri godine, Crna Gora je postala članica svih relevantnih međunarodnih političkih i finansijskih institucija, učvrstila unutrašnju bezbjednosnu, političku i ekonomsku stabilnost i u relativno kratkom periodu učinila svoju ekonomiju atraktivnom za investitore sa svih meridijana.Obnovljena suverenost otvorila nam je nove šanse. Nakon teškog perioda u godinama izolacije zbog ratova u regionu, uspjeli smo da Crnu Goru vratimo na ekonomsku mapu svijeta i učinimo je jednom od najbrže rastućih ekonomija u Evropi. Podsjetiću da smo od 2006. do 2008. godine imali stope realnog rasta Domaćeg Bruto Proizvoda od 8,6%, 10,7% i 8,1%. U strukturi ekonomije dominiraju turizam i usluge, ali veoma odlučno radimo na njenoj diversifikaciji, imajući u vidu potrebu da na srednji i duži rok umanjimo u godinama rasta značajno narasli deficit spoljnotrgovinskog bilansa, koji je dominantno bio posljedica upravo velikog investicionog zamaha u protekle tri godine. U periodu koji je pred nama značajnu šansu vidimo u razvoju infrastrukture, posebno one kapitalne, kao i u nizu investicionih projekata u oblasti energetike koje namjeravamo, ili smo već počeli da realizujemo, što će doprinijeti obogaćivanju naše ekonomske strukture.Kada govorimo o globalnoj krizi, zadovoljstvo mi je da vam saopštim da smo do sada relativno uspješno rješavali probleme koji su posljedica njenog dejstva na našu ekonomiju. Očuvali smo makroekonomsku stabilnost i izbjegli recesiju u prvom kvartalu 2009.godine realni rast BDP-a je negdje oko nulte stope. Naravno, to ne znači da smo u Crnoj Gori umješniji od drugih, još manje da su svi problemi ostali iza nas, ali činjenica da za ovo vrijeme nijesmo imali bankrote preduzeća i banaka, kao ni masovna otpuštanja radnika, govori da se kao Vlada i društvo sa krizom veoma odgovorno nosimo. Kreirajući ekonomski ambijent otvorenog tržišta, sa jasnom vizijom potrebe uklanjanja preostalih biznis barijera, postali smo investiciona oaza za renomirane investitore u turizmu, industriji i energetskom sektoru. Svi trendovi ukazuju da je Crna Gora u regionu već nekoliko godina vodeća po nivou stranih direktnih investicija po stanovniku, a unapređivanjem regulatornih okvira i jačanjem institucija nastojaćemo da održimo trend rasta i u godinama nakon krize. Drugim riječima, radićemo tako da, figurativno rečeno, dan nakon izlaska razvijenih zemalja iz krize iskoristimo te impulse i nastavimo dinamične razvojne procese. Naše opredjeljenje je da tranzicioni proces privedemo kraju, privatizujemo i restrukturiramo preostale kompanije u državnom vlasništvu, modernizujemo upravljačke strukture i unaprijedimo infrastrukturu od opšteg značaja. Stabilizacija javnih finansija iz prethodnih godina dala nam je prostora da u godini ekonomske krize lakše podnesemo balast globalnih ekonomskih dešavanja. Prethodni period obilježila su velika fiskalna usklađivanja. Sa 5% budžetskog deficita iz 2004. godine u posljednje tri godine ostvarili smo suficit koji je u prosjeku iznosio 4%, što je ojačalo naše domaće instrumente za nepredvidive situacije kakva je ekonomska kriza. Kao rezultat uspješnog aranžmana sa MMF-om u 2005. godini, kvalitetnog sporazuma sa Pariskim i Londonskim klubom povjerilaca, kao i plaćanja unaprijed neizmirenog duga Svjetskoj banci u 2007. godini, državni dug je smanjen sa 80% u 2002. godini na 26,8% BDP-a na kraju 2008. godine. Crna Gora je danas, možemo reći, gotovo najmanje zadužena zemlja u Evropi. Odluka o eurizaciji, odnosno najprije uvođenje njemačke marke kao zvaničnog sredstva plaćanja 1999.godine, pa automatska konverzija u euro 2002. godine, doprinijela je trajnoj stabilizaciji naše ekonomije, ispunjavanju jednog od mastrihtskih kriterijuma i zaštiti naših građana od valutnog pritiska, odnosno oscilacija kursa domaće valute, što je jedna od posljedica ekonomske krize u mnogim zemljama.Ipak, kriza je učinila da crnogorska ekonomija koju je karakterisao dinamičan rast prethodnih godina, koji je, kako sam već rekao, u prosjeku iznosio 9%, podijeli globalni usud i da se u 2009. godini zaustavi takav njen uzlazni trend.Naš prvi potez donošenje Zakona o mjerama za zaštitu bankarskog sektora, dao nam je mogućnost da intervenišemo kratkoročnim pozajmicama, bankarskim garancijama za kreditnu podršku i da našim građanima i privredi garantujemo depozite u bankama do punog iznosa. Kriza u crnogorskoj ekonomiji počela je krizom u bankarskom sistemu. Smanjeno povjerenje kao posljedica loših iskustava iz vremena Ex Jugoslavije, učinilo je da se značajan novac odlije iz banaka. Crna Gora je adekvatno odgovorila na ovaj finansijski potres i već ohrabruju podaci koji ukazuju da se situacija u bankama stabilizovala i da naš finansijski sistem nesmetano funkcioniše. Pomenuti Zakon i mjere obuhvaćene Budžetom za 2009. godinu dio su Vladinog paketa vrijednog 10% BDP-a, što nam je dalo mogućnost da obezbijedimo dugoročnu garanciju za kreditnu podršku bankarskom sektoru i privredi u iznosu od 150 miliona eura. Suština ovih mjera je jačanje komponente potrošnje, unapređenje konkurentnosti preduzetništva kroz smanjenje troškova inputa i stimulisanje zapošljavanja i preduzetništva. Uz ove mjere, predstojeći početak radova na izradi auto puta prema sjeveru Crne Gore i dalje ka Centralnoj Evropi, dokapitalizacija i prodaja manjiskog paketa akcija Elektroprivrede Crne Gore, zatim predstojeća turistička sezona, daju nam čvrstu osnovu za uvjerujenje da ćemo spriječiti da Crna Gora u 2009. godini bude u minus zoni kada je u pitanju kretanje BDP-a. U tom smislu, očekujemo da i politika međunarodnih finansijskih institucija prema Crnoj Gori bude usmjerena ka ostvarivanju razvojnih ciljeva crnogorske ekonomije, što podrazumijeva fleksibalniji pristup u defiinisanju naših budućih ugovornih odnosa i aranžmana. Smatramo da je ovo naše očekivanje realno, imajući u vidu rezultate koje je Crna Gora postigla u prethodnom periodu, pogotovu sa aspekta sprovođenja konzistentne i zdrave fiskalne politike. Dame i gospodo, Dozvolite mi da iskoristim ovu priliku da se Svjetskoj banci i MMF-u zahvalim na dosadašnjoj saradnji u realizaciji razvojnih projekata, kao i iscrpnoj tehničkoj i konsultantskoj pomoći u svim oblastima ekonomije. Posebnu zahvalnost upućujem Holandskoj Konstituenci za njihovu podršku, zalaganje i uvijek prisutnu spremnost za pomoć Crnoj Gori kao članici.Još jednom, dobrodošlicu želim našim dragim prijateljima iz Holandije, Jermenije, Izraela, Bugarske, Kipara, Gruzije, Moldavije, Rumunije, Ukrajine, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Pozdravljam vas i sa zadovoljstvom otvaram ovaj skup sa željom da današnji razgovori za ovim stolom o aktuelnoj ekonomskoj situaciji i posljedicama negativnih globalnih kretanja daju doprinos ponovnom uspostavljanju rastućih ekonomskih trendova. Zahvaljujem na pažnji.Audio zapis: Govor predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na otvaranju sastanka holandske Konstituence Međunarodnog Monetarnog Fonda i Svjetske banke...
