Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodni saziv Vlade Crne Gore.
Arhiva

Govor ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede mr Milutina Simovića na XXXIV Sajmu ishrane u Budvi

Objavljeno: 2008-03-13 16:59:00 Autor: Poljoprivreda i agroindustrija
Poštovani izlagači, dame i gospodo!

Čini mi posebnu čast i zadovoljstvo da u ime Vlade Crne Gore otvorim XXXIV sajam ishrane i da svim učesnicima poželim uspješan i prijatan boravak u Budvi.
Obilazeći Sajam ishrane naviru mi razmišljanja, kako je nekada bilo u Crnoj Gori? Kako je nekada izgledala crnogorska trpeza? Kako se dočekivao stranac u Crnoj Gori? Kako je to nekada bilo, jednom prilikom, slikovito je opisala ugledna kotoranka i Vesna Vičević:

Kada je bilo pravog povoda, a obavezno kada bi banuo stranac, čak iako se nije moglo, crnogorska trpeza bila je bogata. Skinula bi se s petra, od pogleda ukućana do tada dobro skrivena pršuta, izvadio iz žita kotur sira, iz neviđelice bi izašao na trpezu dobro suvi košet kaštradine i za tu priliku tek pečeni šenični ili češće urmetinov leb.
I u normalnim prilikama, a one su bile rijetke, i u onim teškim prilikama koje su bile česte niko za trpezom nije ostajao gladan, što ne znači da je mrsa na njoj bilo u svaki vakat. Naprotiv. Manjkavao je počesto.
Što se tiče duhovne hrane ta trpeza je bila vazda puna, i u normalnim prilikama i u onim koje to nijesu bile.
Podsjećam na sve ovo, na našu prošlost ne prošlosti radi. Podsjećam, jer mi želimo da sačuvamo našu tradiciju u onoj mjeri koja je podsticaj za naprijed. Naprijed u ekonomski razvoj, u razvoj demokratije, naprijed na putu dostizanja evropskih standarda života.

Dame i gospodo,
Na ovogodišnjem Sajmu prisutno je 185 izlagača iz 16 zemalja, što dovoljno govori o masovnosti i međunarodnom značaju ove manifestacije. Posebno je značajno što je ova manifestacija podržana i od Unije međunarodnih sajmova (UFI) čime je ojačan njegov međunarodni rejting.
Ovaj sajam je dobra prilika da se napravi osvrt na ono što smo uradili u prethodnih godinu dana na stvaranju i jačanju sistemskog ambijenta za proizvođače i prometnike hrane. Evo samo najvažnijih akcenata:
 Crna Gora je tokom prošle godine donijela niz važnih zakona koji uređuju proizvodnju i promet hrane, a najvažniji među njima bio je Zakon o bezbjednosti hrane, koji uvažava međunarodne standarde i principe iz te oblasti. Novim propisima, Crna Gora ubrzano uspostavlja i jača institucionalni okvir za ovaj veoma osjetljivi sektor a uloga države i jeste da stvara dobar pravni okvir, a na vama je, poštovani privrednici, da u tom dobrom sistemskom ambijentu prepoznajete svoju šansu i potvrđujete svoj kvalitet;
 Sada je na redu izrada Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju sistemskog zakona koji će definisati najširi okvir za proizvodnju hrane i razvoj crnogorskog sela;
Prethodnu godinu obilježio je i dinamičan nastavak međunarodnih integracija:
 Crna Gora je postala punopravna članica međunarodnih organizacija:
o za zaštitu zdravlja životinja (OIE),
o za vino i vinovu lozu (OIV),
o za maslinovo ulje (IOC);
 U novembru 2007. smo primljeni u FAO (Organizaciju UN za poljoprivredu i hranu), čime smo preuzeli nove obaveze i otvorili nove mogućnosti našim proizvođačima;
 U oktobru je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, isti je u novembru ratifikovan u Skupštini CG, a u decembru i u Evropskom parlamentu,
 Privremeni Sporazum sa EU stupio je na snagu 1. januara 2008. i počele su da važe najvažnije odredbe u trgovini poljoprivrednim proizvodima i korišćenje dogovorenih koncesija između Crne Gore i EU-27;
 Ostvaren je značajan napredak u pristupanju Crne Gore Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, petom rundom pregovora, koja je održana krajem februara, a potvrđeno nam je da pregovori ulaze u završnu fazu.
 Stupio je na snagu sporazum CEFTA koji znači potpunu liberalizaciju trgovine poljoprivrednim proizvodima sa većinom država potpisnica; a međusobne koncesije za osjetljive proizvode u vidu kvota utvrđene su sa Albanijom i Hrvatskom,
 Svi ovi procesi potvrđuju našu posvećenost međunarodnim integracijama, riješenost da pripadamo široj porodici evropskih naroda i spremnost da usvajamo međunarodna pravila ponašanja.
 Svaki od ovih sporazuma pruža brojne mogućnosti crnogorskim privrednicima, ali isto tako jasno definiše dozvoljene instrumente i mehanizme zaštite od bilo kakvih poremećaja i neregularnosti na tržištu.
 Ni jedan od ovih integracionih procesa ne ograničava Crnu Goru da podržava sopstvenu proizvodnju hrane. Stoga mi predano radimo na ostvarivanju ciljeva zapisanih u našim strateškim dokumentima Strategiji razvoja poljoprivrede i Strategiji razvoja ribarstva. Iz godine u godinu povećavamo budžetsku podršku, jer time podižemo konkurentnost crnogorskih proizvođača. Poseban akcenat stavljamo na podršku investicijama, na uvođenje standarda za bezbjednost i kvalitet hrane, a sve više sredstava izdvajamo za razvoj crnogorskog sela.
 Najbolja potvrda ispravnosti ovakve politike jesu rezultati koju proizvođači ostvaruju:
- I pored poteškoća izazvanih prošlogodišnjom sušom, blizu 7000 t povrća, voća i grožđa izvezeno je u 16 država regiona i Evrope.
- Na najvećim sajmovima u Evropi: "IFFA" u Frankfurtu, Novosadskom, u Petrogradu i brojnim drugim, crnogorske kompanije osvojile se 280 medalja za kvalitet, od čega 130 zlatnih. Sada će i na ovom sajmu biti organizovano ocjenjivanje kvaliteta proizvoda u kategorijama proizvoda od mesa i mliječnih proizvoda, a za ocjenjivanje je veliko interesovanje i prijavljen je 151 proizvod.
Naša je poruka i ovom prilikom nedvosmislena:
 nastavljamo i intenziviramo proces pristupanja EU i u tome imamo sve veću i ekspertsku i finansijsku podršku Evropske komisije i brojnih međunarodnih bilateralnih projekata
 budno pratimo kretanja na tržištu i dosljedno se pridržavamo preuzetih međunarodnih obaveza, a to isto tražimo i od partnera, posebno potpisnika CEFTE,
 intenzivno radimo na usklađivanju zakonske regulative sa pravnim poretkom EU,
 nastavljamo jačanje postojećih i uspostavljanje novih instituacija koje su jedan od ključnih uslova za dugoročno održivi razvoj poljoprivrede i seoskih područja,
 podižemo ukupne kapacitete poljoprivrede za korišćenje pretpristupnih fondova i mogućnosti koje će nam kasnije pružati članstvo u EU.
Puno je izazova i obaveza na EU putu. Ostvareni rezultati i ocjene koje od međunarodnih institucija dobijamo za sprovedene reforme najbolja su potvrda ispravnosti naše orijentacije i garancija budućeg uspjeha.
Na kraju, svim učesnicima želim puno uspjeha, sa željom da zaključe što više povoljnih komercijalniih aranžmana.

Proglašavam XXXIV sajam ishrane otvorenim.