U okviru redovnih aktivnosti, predstavnici Uprave za dijasporu direktor mr Predrag Mitrović i pomoćnik direktora mr.sc. Ivan Jovović u saradnji sa crnogorskim iseljeničkim organizacijama, Crnogorskom zajednicom u R.S. Makedoniji i Istraživačkim centarom Montenegrin, kao i Ambasadom Crne Gore u R.S. Makedoniji učestvovali su u programskim aktivnostima čiji je cilj jačanje i njegovanje identitetskih veza između matice i dijaspore, odnosno interkulturnih veza Crne Gore i R.S.Makedonije. Prvi od događaja odnosio se na prezentaciju „Crnogorski iseljenici i njihovi potomci“ koja je održana je 01.03.2021. godine u hotelu Panoramika u Skoplju. Uprava za dijasporu je finansirala naprijed navedeni projekat, koji je izradio Istraživački centar Montenegrin iz Skoplja. Na predmetnoj prezentaciji predstavljeni su podaci o doseljavanju crnogorskih iseljenika u Makedoniju kroz istoriju, organizovanje Crnogoraca u ovoj zemlji, ali je takođe data analiza podataka i teritorijalni raspored pripadnika crnogorskog naroda, uključujući i pravni okvir za ostvarivanje prava manjina, što se direktno odnosi na institucionalni status crnogorske zajednice u Makedoniji.
Prezentaciji su prisustvovali predstavnici Uprave za dijasporu direktor mr Predrag Mitrović i pomoćnik direktora mr.sc. Ivan Jovović, prva sekretarka u Ambasadi Crne Gore u R.S. Makedoniji Ivana Šikmanović, te visoki predstavnici makedonskih institucija koje se bave zaštitom ljudskih prava manjinskih zajednica u Republici Sjevernoj Makedoniji. Predsjednik „Istraživačkog centra Montenegrin“ Miroljub – Miro Orlandić, sa predmetne prezentacije poslao je preporuke makedonskim i crnogorskim državnim organima u cilju unapređenja ukupnog statusa crnogorske zajednice u Makedoniji, a što je i bio cilj ovog projekta da se sagleda aktuelno stanje pripadnika crnogorskog naroda u toj državi, te u tom smislu aktuelizovao zahtjeve kojima bi se ostvarila manjinska prava Crnogoraca, s obzirom da postoji evidentni trend asimilacije. U svom obraćanju, Orlandić je nagalasio da su Crnogorci integrisani u Makedonskom društvu, ali da su upitna njihova kolektivna prava, zbog čega je predmetno istraživanje osnov za dalje djelovanje u ovom pravcu.
U Skoplju 02.03.2021. godine u Muzeju „Makedonske borbe“ održana je izložba 105 godina sjećanja pod nazivom „Od Medove do Lovćenske vile (1916-2021.)“ , koja je nastala kao plod zajedničke saradnje Uprave za dijasporu i crnogorskih iseljeničkih udruženja iz R. S. Makedonije.
Radi se o bitnom istorijskom datumu koji objedinjuje maticu i dijasporu, zbog čega je Uprava za dijasporu odlučila, da predmetnu izložbu fotografija čija se temetika odnosi na Prvi svjetski rat, odnosno tragediju na Medovi, prezentuje u svim iseljeničkim sredinama na prostoru bivše Jugoslavije. U tom smislu, prva od tih izložbi povodom 105-godišnjice tragedije na Medovi, održana je u Skoplju.
Na otvaranju izložbe su govorili direktor Uprave za dijasporu mr Predrag Mitrović i ambasador Crne Gore u R.S.Makedoniji Marija Petrović. Navedenom događaju su prisustvovali ministar unutrašnjih poslova i bivši predsjednik vlade u tehničkom mandatu Oliver Spasovski, ambasador R.Albanije Fatos Reka, te predsjednik Crnogorske zajednice R.S. Makedonije Boro Popivoda i predsjednik Istraživačkog centra Montenegrin Miroljub Orlandić, a pročitano je pismo gradonačelnika Skoplja Petra Šilegova koji zbog ranije preuzetih obaveza nije mogao direktno da se obrati prisutnim.
U ime koorganizatora izložbe obratio se direktor Uprave za dijasporu mr Predrag Mitrović, navodeći da je riječ o jednom najtužnijih datuma u istoriji Crne Gore koji se dogodio 06. januara 1916. godine, na Badnji dan, nedaleko od albanske luke Medova gdje je život izgubilo skoro 400 crnogorskih ratnih dobrovoljaca (iseljenika). Naveo je da predmetna izložba približava sam događaj i istorijski ambijent u kojem se ova tragedija dogodila.
„Prije pet godina, 6 januara 2016. godine, tačno na stotu godišnjicu medovske katastrofe, Uprava za dijasporu je koordinirala obilježavanje ovog značajnog datuma. Manifestacija se sastojala iz polaganja vijenca državne delegacije na spomenik Lovćenska vila na Cetinju i spuštanja vijenca sa crnogorskog vojnog broda u more kod Medove, uz sve vojne počasti. Takođe, postavljena je izložba ovih fotografija u holu Rektorata državnog univerziteta Crne Gore, a u sali Rektorata je održana i svečana akademija o ovom događaju, najstrašnijoj pomorskoj tragediji u istoriji Crne Gore, o kojoj se do tada vrlo malo znalo. U isto vrijeme, promovisana je i sjajna monografija ‘Vijek sjećanja, Medova 1916-2016.’ u izdanju Matice crnogorske, Uprave za dijasporu i dva iseljenička udruženja, iz SAD i Kanade.
A da ovakvi i slični događaji ne padnu u zaborav, obaveza je svih nas da povremeno, prigodnim obilježavanjima, podsjetimo našu javnost, gdje svakako spada i naša dijaspora, na događaje koji su obilježili istorijski hod Crne Gore, njenih naroda i njene države. Uprava za dijasporu se trudi da naši iseljenici, kroz ovakve manifestacije, ne ostanu uskraćeni za podsjećanja na našu burnu istoriju.“ zaključio je direktor Mitrović.
Univerzitetski profesor Dalibor Jovanovski osvrnuo se na zajedničku istoriju i Jugoslovensko iskustvo makedonskog i crnogorskog naroda i ukazao da demografski mali narodi u složenim istorijskim prilikama mogu biti veliki gubitnici, kao što je to bio slučaj sa Kraljevinom Crnom Gorom. Brodolom crnogorskih ratnih dobrovoljaca nedaleko od luke Medova, primjer je patriotizma, pa je ova izložba ujedno i pogodni medijum da se njeguje svijest kod mladih generacija da žrtve nijesu bile uzaludne, niti su zaboravljene.
U ime Uprave za dijasporu kao jedan od koorganizatora izložbe obratio se pomoćnik direktora mr.sc. Ivan Jovović, koji je dao kratak istorijski osvrt, odnosno približio istorijski kontekst u kojem se desila medovska tragedija, pri čemu je istakao činjenicu da su još uvijek nedovršena istraživanja kada je u pitanju najveća pomorska tragedija u crnogorskoj istoriji. Jovović je ukazao da je medovska tragedija bila uvod u nestanak Kraljevine Crne Gore sa istorijske pozornice, i tom prilikom apostrofirao negativnu ulogu saveznika Crne Gore u tim događajima. Kako je u pitanju veoma bitan istorijski datum savremene crnogorske istorije, u kojem se prepoznaje patriotska misija crnogorskog iseljeništva, Uprava za dijasporu u svom fokusu i djelovanju njeguje pijetet prema tim žrtvama. To je razlog da će predmetna izložba na 105-godišnjicu tragedije na Medovi biti tokom ove godine organizovana u svim većim crnogorskim iseljeničkim sredinama u zemljama regiona. Na kraju, Jovović se zahvalio na saradnji makedonskim ustanovama nauke i kulture, te istakao da su crnogorsko-makedonske veze duge i sadržajne, još od Vladimira i Kosare.
Navedeni događaj pratila je RTV Makedonije.