Izlaganje pomoćnika ministra kulture za medije Željka Rutovića na Regionalnoj konferenciji o slobodi informisanja u Budvi

REGIONALNA KONFERENCIJA O SLOBODI INFORMISANJA
Budva, 9-10. septembar 2004. godine

Uvod

I Sloboda informisanja

Republika Crna Gora prihvatila je Povelju o slobodi medija koja je usvojena na Regionalnom stolu Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu 8. juna 2000. godine u Solunu. Prihvatanjem ove povelje državni organi kontinuirano preduzimaju zakonske inicijative kojima se garantuje i unapređuje sloboda informisanja, podržava razvoj profesionalnih standarda te slobode, kao i ukupne transformacije informisanja u skladu sa međunarodnim standardima.
Potpuna i izvodljiva reforma medijskog sistema kao preduslov za formiranje slobodnog medijskog prostora, uopšte, kulture slodode informisanja, jeste osnovni mehanizam za intenziviranje demokratskog progresa u Crnoj Gori. Time se na kvalitetan način uspostavlja efiksna ravnoteža između administracije i interesa javnosti, a sa ciljem izgradnje građanskog društva.
Demokratske institucije i slobodni i odgovorni mediji i civilno društvo prirodni su saveznici na istom poslu ostvarenju otvorenog, stabilnog, demokratskog društva. Samo uz obostranu odgovornost i saradnju ovih subjekata moguće je ostvariti ciljeve otvorenog i slobodnog društva. Postulati takvog društva podrazumijevaju centralnu ideju služenja potrebama i interesima javnosti građana. Zato su, između ostalog državne institucije Crne Gore na svim nivoima standardizacije i realizacije koncepta ljudskih prava i sloboda iskreno opredijeljene za partnersku komunikaciju i kooperaciju sa svim akterima ovog važnog procesa.
U cilju približavanja i stvaranja neophodnih preduslova za ravnopravno učešće u međunarodnim organizacijama i institucijama Crna Gora stvara i razvija društveni okvir u kojem će se afirmisati sloboda informisanja, u svim njenim aspektima, koji se primjenjuju u demokratskom društvu.
Za relativno kratko vrijeme Crna Gora na tom polju napravila je velike korake koji značajno doprinose ukupnom približavanju evropskim integracionim procesima. U Crnoj Gori se implementira medijska legislativa koja je zasnovana na slobodi izražavanja, prikupljanja, širenja, objavljivanja i primanja informacija, zaštite čovjekove ličnosti i dostojanstva, što sve naravno garantuje i pravo za nesmetan rad medija.
Civilno društvo kome težimo uvijek karakteriše mnoštvo institucija nezavisnih od države i vlasti posredstvom kojih se izražavaju prvenstveno interesi građana pa je samim tim logičan i građanski duh i karakter medijskog zakonodavstva.
Državni organi Crne Gore sa izuzetnom pažnjom posvećeni su monitoringu poštovanja i potpune primjene medijskih zakona saglasno principima Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i praksom Evropskog suda za ljudska prava. Na putu evrointegracija najšire osvajanje građanskih prava i sloboda je jedan od prioriteta te na tom projektu valja očekivati partnerski dijalog i široki demokratski konsenzus, sastavljen od demokrata ne po pozivu već po osjećaju, profesionalizmu i djelu.
Otvoreni dijalog, saradnja i partnerstvo kako sa civilnim sektorom tako i sa medijskim profesionalcima je polazna i nepromijenjena konstanta Vlade Crne Gore na putu uspješne, brze i demokratske reforme medijskog sistema. Veoma je važno da institucije civilnog društva konstantno vrše uticaj na sve kontrolne tačke medijskog sistema i pri tom argumentovano pokreću pitanja kodifikovanja profesionalnih prava i obaveza. Dosljedno opredijeljena za veće demokratske standarde Vlada Crne Gore i nadležno Ministarstvo kulture i medija će se normativno i praktično i ubuduće zalagati za politiku slobode informisanja koja će biti u službi vladavine zakona, ljudskih prava i demokratije, zaštite slobode izražavanja, unapređivanja različitog opsega kvalitetnih usluga medija koje će koristiti sve kulturne grupe i grupe sa različitim jezikom, povećanje javnog prava za informisanjem kroz unapređenje pluralizma i široke raznolikosti programa o pitanjima od javnog interesa, sprečavanje stvaranja monopola i promovisanje fer konkurencije, stimulisanje proizvodnje kvalitetnog obrazovnog programa, unapređenja što je moguće šire geografske distribucije usluga elektronskih medija, razvijanje i unapređenja nacionalne i regionalne kulture i identiteta, razvijanje kulture tolerancije i uopšte afirmacije procesa aktivne demokratije.
Saglasno navedenom, dalji demokratski razvoj u sferi slobode informisanja kod nas podrazumijeva čitav niz pokrenutih promjena, kako u domenu zakonske regulative, tako i institucija sistema koje obezbjeđuju njenu kvalitetnu i potpunu primjenu.


II Slobodan pristup informacijama

Pravo na slobodu informisanja, koje se obično razumije kao pravo na pristup informacijama kojima raspolaže javna vlast, danas je široko priznato kao osnovno ljudsko pravo.
Izražen je globalni trend u pravcu pravnog priznavanja ovog prava, jer su zemlje širom svijeta koje teže ka demokratiji usvojile ili su u procesu usvajanja Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Demokratizacija društva u savremenim uslovima naročito se odnosi na zemlje u tranziciji i ona je zasnovana na principima pravne socijalne države, transparentnosti otvorenog društva, što podrazumijeva reafirmaciju značaja javne sfere. Javnost rada državnih organa i drugih nosilaca vlasti i sloboda pristupa informacijama čine suštinska obilježja savremene pravne države.
Zato korak dalje u demokratizaciji slobode informisanja i uopšte društva u Crnoj Gori značiće Zakon o slobodnom pristupu informacijama čije će usvajanje pravno zaokružit cjelinu informativnog sistema i stvoriti bolje uslove za njegovu dalju demokratizaciju.
Ostvarivanje reformi pravnog sistema, kao uslova za ostvarivanje demokratije u Crnoj Gori, ne može se ostvariti bez demokratizacije društva i uvođenje promjena u oblasti sloboda i prava građana i ostvarivanja opšteg prava slobode pristupa infromacijama. Sloboda informisanja i pravo građanina da zna se temelji na pravu građanina da podnese zahtjev organu za pružanje informacija, a da pri tome ne mora obrazlagati razloge traženja te informacije. To je temeljno ljudsko pravo i ugaoni kamen temeljac svih sloboda kojima je čovječanstvo posvećeno. Jedan od osnovnih uslova demokratizacije društva je stvaranje preduslova i uslova da građani mogu samostalno odlučivati o svojim pravima i obavezama i svojim pravom za pristup informacijama kojima raspolažu organi državne uprave, jedinice lokalne samouprave i druga pravna lica koja vrše javna ovlašćenja.
Nova moderna koncepcija državne uprave i lokalne samouprave zahtijeva promjenu strukture, funkcija, ciljeva i metoda odlučivanja građana i organa kod kojih se nalazi informacija i nameće obavezu državi da omogući pristup informacijama i pravo građanina da zna šta vlast radi u njegovo ime, čime se širi sfera jačanja funkcija povjerenja građana u funkcije sistema. Ograničenjem slobode pristupa, učešće građana u vršenju i kontroli vlasti bi bilo formalno ili fragmentalno.
Zakon o slobodnom pristupu informacijama u savremenim uslovima predstavlja osnov otvorenosti i transparentnosti rada državnih organa. Pravo na dobijanje informacije biće u crnogorskom zakonu prepoznato kao opšte pravo svih građana, a ne privilegija određenih struktura i pojedinaca. Najkraće rečeno, uz pomoć ovog zakona proširuje se sloboda informisanja i upotpunjuje granica ljudskih prava koja omogućava da građani dođu do informacija od kojih zavisi formiranje i iskazivanje njihove suverene političke volje.
Pravo na slobodan pristup informacijama u posjedu Vlade ili drugih javnih tijela predstavlja novi korak u afirmaciji uloge građana u vršenju složenih javnih poslova. Uz zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast građanin, odnosno javnost postaje četvrta vlast koja kontroliše one kojima je na slobodnim i demokratskim izborima povjerena upravljačka funkcija. Zato, kada se postavi pitanje kome treba da posluži ovakva pravna norma, važno je istaći da ona nije prvenstveno zbog medija i novinara. Smisao donošenja ovakvih zakona u zemljama koje nam služe za uzor bilo je upravo jačanje principa građanstva. Dakle, radi se o tome da se građanima omogući da uz pomoć ovog zakona iskažu, zaštite i zadovolje svoje interese na tekovinama ljudskih prava i sloboda. Jer mnoge stvari koje će njih interesovati kao pojedince ili asocijacije građanskog društva ne moraju da budu šire socijalno relevantne informacije. Prema tome, mnoge od njih neće u isto vrijeme biti interesantne i za medije.
Donošenjem ovog zakona u Crnoj Gori urediće se osnovna pitanja pristupa informacijama, način i postupak za ostvarivanje opšteg prava na dostupnost svim informacijama koje su od interesa za javnost, odnosno građane. Ovaj zakon će svojom primjenom obezbijediti bitne zahtjeve vladavine prava i biti test provjere funkcionisanja pravne države. Uz pomoć ovog zakona proširuju se slobode informisanja i ostvarivanja građanskih sloboda i prava i omogućava da građani dobiju informaciju i na taj način ostvare svoju ulogu u učešću i vršenju kontrole vlasti.
Dakle, osnovni cilj donošenja ovog zakona biće stvaranje obaveza za nosioce vlasti, državnu upravu, javne servise i pojedince koji raspolažu javnim ovlašćenjima da uvijek odgovore da li informaciju traženu od strane građanina ili drugog zainteresovanog lica odnosno subjekta posjeduju ili ne. Naravno svaka sloboda koja se realizuje u zajednici sa drugim ima svoje granice. I ovo pravo je samo jedno u nizu onih za koje važi dobro poznata maksima: "Ni svojim se pravom služiti ne možeš tek drugom na štetu ili dosadu". Drugim riječima, rečeno pravo pristupa nije apsolutno.
Aktuelne reforme slobode informisanja u Crnoj Gori obezbijediće maksimalnu otvorenost i transparentnost rada državnih organa, a time i mogućnost građana da dobiju informacije o svim pitanjima od javnog interesa. Zato država Crna Gora vodi i vodiće računa o zakonskim uslovima za ostvarivanje prava da pojedinac slobodno saopštava svoje misli i stavove i da bude valjano obaviješten.
Resorni organ za pitanje medijske politike biće istrajan i dosljedan na aktivnostima koje promovišu važnost pluralnog javnog mišljenja, uvažavanje i potrebu medijske različitosti i slobodnog pristupa informacijama, kao preduslova otvorenog građanskog društva. Na tom planu, Vlada Crne Gore stvara i želi partnerske odnose sa civilnim sektorom i svim strukturama koje su nedvosmisleno krenule putem ostvarivanja demonopolizacije, slobode medija, afirmacije građana, ljudskih prava i široke kulture pluralizma.
Stoga će naši ciljevi u ostvarivanju medijske politike biti demokratski medijski pluralizam, transparentnost, lojalna konkurencija, ostvarivanje i zaštita istinskih medijskih sloboda i prava čovjeka da se slobodno izražava i informiše u skladu sa visokim standarima međunarodne zajednice.


III Zaključak

Ministarstvu kulture i medija, kao pravnom sljedbeniku bivšeg sekretarijata za informacije, početkom aprila ove godine od strane Radne grupe, sastavljene od predstavnika NVO i Vlade RCG, dostavljen je tekst Nacrta zakona o slobodnom pristupu informacijama. Ministarstvo kulture i medija, po ustaljenoj proceduri, je dostavilo Republičkom sekretarijatu za zakonodavstvo i Ministarstvu pravde nacrt ovog zakona na davanje mišljenja o njegovoj usklađenosti sa Ustavom Crne Gore i pravnim sistemom Republike.
Ministarstvo kulture i medija, nakon prispjelih primjedbi i sugestija, predložilo je da Radna grupa razmotri iste i sagleda mogućnost poboljšanja postojećeg teksta Nacrta zakona, kako bi on dobio pozitivna mišljenja, neophodna za njegovo procesuiranje. Realno je očekivati da se ovo usaglašavanje završi do kraja septembra, a usvajanje samog zakona u Skupštini RCG do kraja godine, što je i predviđeno Programom rada Vlade za 2004. godinu.
Želim posebno da naglasim da će i nakon usvajanja ovog zakonskog teksta u Skupštini RCG, Ministarstvo kulture i medija inicirati nastavak saradnje između Vladinog i nevladinog sektora u cilju njegove pune i dosljedne implementacije.
Inače, iskustva govore da i u zemljama sa dužom demokratskom tradicijom i praksom ovog zakona postoje objektivni problemi i dileme u njegovoj primjeni. Imajući to u vidu, kao i ukupne procese demokratizacije društva, Vlada Crne Gore iskreno je opredijeljena da na bazi saradnje i konsenzusa svih demokratskih subjekata u društvu, a u cilju usvajanja i primjene ovog zakona, pospješi, unaprijedi i na međunarodnim standardima garantuje slobodu informisanja građana Crne Gore.
Na kraju ova konferencija, po mom mišljenju ima izuzetno veliki značaj za napredak aktivnosti na konačnom uobličenju teksta predloga Zakona o slobodnom pristupu informacijama i njegovom procesuiranju prema Skupštini. Razmjena mišljenja i iskustava uz konsultacije sa inostranim i domaćim ekspertima izuzetno je od velikog značaja.
Vjerujem da će ukupni rad ove konferencije ponuditi veliki broj odgovora svim zainteresovanim subjektima i uopšte javnosti za izazovno pitanje kulture slobodnog pristupa informacijama.
Želim Vam uspješan rad uz nadu da će konferencija dodatno pospješiti proces dalje demokratizacije i unapređenja slodobe informisanja u zemljama Jugoistočne Evrope.




POMOĆNIK MINISTRA KULTURE ZA MEDIJE Željko Rutović