Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodni saziv Vlade Crne Gore.
Arhiva

Reagovanje Ministarstva saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija na navode Pokreta za promjene

Objavljeno: 2008-07-24 21:06:00 Autor: Naslovna strana
U obraćanju predstavnika PzP-a medijima na jučerašnjoj konferenciji nismo čuli ništa novo, niti smo dobili konkretan i valjan predlog kako bi doprinijeli ovom krupnom projektu od nacionalnog značaja. Jedini predlog koji smo imali prilike da čujemo, vratio bi kompletan proces unazad makar 2 godine, uz veliko pitanje koliko bi takva inicijativa uopšte imala efekta.

Iz Pokreta za promjene se neprestano fabrikuju optužbe na račun Ministarstva saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija koje ne drže vodu. Nakon što smo ih više puta demantovali i nakon što su predstavnici Pokreta za promjene (svjesno) izbjegli mogućnost da se o tome, povodom njihove Interpelacije za pretresanje pitanja u vođenju unutrašnje politike Vlade Crne Gore u oblasti saobraćaja i pomorstva, raspravlja u Skupštini Crne Gore i ovoga puta pokazaćemo dobru volju da pojasnimo korake koje preduzimamo kako bi se stvorili uslovi za realizaciju ovog kapitalnog projekta.

Raduje nas da veliki dio crnogorske javnosti i stručne i laičke , ali i predstavnici medija i drugih političkih stranaka sa velikim interesovanjem prate naše aktivnosti i izražavaju svoju podršku modelu i načinu koji smo izabrali za realizaciju projekta.
Vlada Crne Gore opredijeljena je za model finansiranja izgradnje autoputa Bar -Boljare kroz javno-privatno partnerstvo. Javno privatno partnerstvo podrazumijeva većinsko učešće privatnog kapitala u izgradnji autoputa, čime se upravo izbjegava direktno kreditno zaduženje države i moguće ugrožavanje ekonomske stabilnosti. Ovaj model finansiranja podržavaju sve značajnije finansijske institucije u Evropi i svijetu, čemu svjedoči i podatak da se trenutno na tržištu na ovaj način realizuje 128 projekata u putnoj infrastrukturi, pojedničane vrijednosti preko 100 miliona eura.

Podsjetićemo da je Evropska banka za obnovu i razvoj, 03. juna ove godine u Londonu, bila domaćin Crnogorskog Investicionog Foruma, gdje je predstavljen projekat izgradnje autoputa Bar Boljare i na kome je bio prisutan značajan broj finansijera, graditelja, koncesionara i investitora.

Još jedna je važna činjenica, kada govorimo o učešću međunarodnih finansijskih institucija u ovom projektu, a koju predstavnici PzP-a stalno zanemaruju, a to je učešće Svjetske banke u projektu izgradnje autoputa Bar-Boljare.
Svjesni obima i kompleksnosti izgradnje autoputa od Bara do Boljara, Ministarstvo saobraćaja je, na početku svojih aktivnosti, zatražilo i dobilo podršku Grupacije Svjetske Banke iz Vasingtona.

Međunarodna banka za obnovu i razvoj i Međunarodna finansijska korporacija, kao glavne članice Grupacije Svjetske banke predložile su u Januaru 2007. godine realizaciju projekta izgradnje autoputa modelom javno-privatnog partnerstva po najboljoj medjunarodnoj praksi i po procedurma Svjetske Banke, kroz tri faze. Prva i druga faza su realizovane kroz studije koje su uradili Louis Berger iz Francuske i Ecorys iz Holandije, a treća, transakciona faza, je u toku pod okriljem Međunarodne finansijske korporacije.

Međunarodna finansijska korporacija, IFC (International Financial Corporation) pored finansiranja međunarodnih projekata, pruža i savjetodavne usluge vladama u preko 60 zemalja u svijetu u pripremi i realizaciji tendera za javno-privatno partnerstvo, a u kasnijoj fazi i u vođenju pregovora sa najbolje rangiranim na tenderu i pripremi i sklapanju ugovora sa budućim partnerom. Sve aktivnosti Vlade Crne Gore i ministarstva saobraćaja će u narednom periodu, u ovoj završnoj transakcionoj fazi, biti usmjerene ka sprovođenju tendera za izbor najboljeg partnera, vođenju pregovora i koncipiranju ugovora koji će na efikasan način dovesti do izgradnje autoputa Bar-Boljare uz najveći mogući stepen sigurnosti i najmanji mogući uticaj na ugrožavanje ekonomske stabilnost zemlje.

Svi akteri u ovom projektu i svi zainteresovani za ovaj projekat i Vlada Crne Gore i stručnjaci Svjetske banke i ostalih međunarodnih finansijskih institucija dobro znaju da se radi o jednom od trenutno najkrupnijih infrastrukturnih projekata na tržištu, pa je nesporna činjenica da se ovom projektu prilazi sa velikom dozom odgovornosti i ozbiljnosti.
Međunarodna finansijska korporacija i Evropska banka za obnovu i razvoj se mogu pojaviti kao ko-investitori u izgradnji autoputa sa privatnim investitorom koji bude pobijedio na tenderu. Za sada ima 11 kompanija i konzorcijuma koji su podnijeli prijave za predkvalifikaciju.

Komisija razmatra prijave i podnijece izvestaj Savjetu za autoputeve u srijedu, 30. jula.
Crna Gora je još u oktobru 2004. godine (na poziv Evropske Komisije) učestvovala na Visokoj Grupi za Transport, koja se bavila redizajniranjem i proširenjem glavnih trans-Evropskih transportnih osa na susjedne zemlje i regione. U radu Visoke grupe za transport je učestvovalo 25 zemalja EU, Bugarska i Rumunija, 26 susjednih zemlja i Međunarodne finansijske institucije (EIB, EBRD i WB). Cilj Visoke grupe za transport bio je poboljšanje regionalne saradnje i integracije nacionalnih mreža ne samo među zemljama EU, nego i sa susjednim zemljama i između samih susjednih zemalja.

Ovom prilikom svakako treba istaći da su i Visoka Grupa za transport, odnosno Evropska komisija i Međunarodne finansijske institucije naglasile značaj finansiranja mreže, kroz model javno-privatnog partnerstva, transparentnih procedura i najbolje međunarodne prakse, što Crna Gora upravo i primjenjuje kada je u pitanju izgradnja autoputa od Bara do Boljara.

Zbog javnosti moramo da naglasimo da su proširenjem EU na 25 članica, sada već 27, ukinuti Pan-Evropski koridori (na koje se stalno pozivaju predstavnici PzP-a) i u okviru EU sada se razvija Trans-Evropska Transportna Mreža, tzv. TEN-T.

Konkretno, kada je u pitanju region zemalja Zapadnog Balkana (Crna Gora, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Albanija i Kosovo), pod okriljem Memoranduma o razumijevanju za razvoj osnovne regionalne transportne mreže u jugoistočnoj Evropi i Evropske Komisije, razvija se tzv. Osnovna mreža (Core Network).

U svim dokumentima počev od 2004. godine Osnovna mreža, predstavlja regionalnu transportnu mrežu, koja će biti link na TEN-T, u momentu kada zemlja postane članica EU. Početkom juna 2008. godine na sastanku Pododbora za transport, predstavnika Evropske Komisije i Vlade Crne Gore i resornog ministarstva dogovoreno je da se autoput Bar-Boljare uvrsti na listu prioritetnih projekata u okviru Višegodišnjeg akcionog plana 2009-2013 (Multi Annual Plan-MAP) Memoranduma o razvoju osnovne regionalne transportne mreže (Core Network) u jugoistočnoj Evropi.

Lansiranje pregovora od strane Evropske Komisije, za budući Sporazum za transportnu zajednicu u regionu Zapadnog Balkana, u Briselu 24. juna 2008. godine, je činjenica koja posebno ukazuje na veoma zavidan nivo saradnje i aktivnosti na Osnovnoj mreži Crne Gore i zemalja u regionu. U budućnosti ovim Sporazumom se omogućava, da ako neka od zemlja Zapadnog Balkana nije u svim segmentima spremna da se integriše u EU, sa apekta transporta će imati poseban tretman i mogućnost da Osnovna Mreža (Core Network) postane dio TEN-T.

Čitav ovaj proces se naravno sprovodi u saradnji sa Sekretarijatom za posmatranje transporta u jugoistočnoj Evropi (SEETO), čija je uloga tehničke podrške i fasilitiranja svih aktivnosti koje se sprovode u okviru Osnovne mreže (Core Network).

Iz prethodnih navoda jasno slijedi da je priča PzP-a o vođenju ispravne politike u oblasti transporta i potrebi uvrštavanja koridora u TEN-T potpuno bezpredmetna. To se naravno može pripisati njihovoj nedovoljnoj upućenosti i nemogućnosti praćenja vrlo progresivnih i dinamičnih aktivnosti koje sprovode Ministarstvo saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija i Vlada Crne Gore.