Vlada Crne Gore je, na 47. sjednici održanoj 17. novembra 2021. godine kojom je predsjedavao premijer prof. dr Zdravko Krivokapić, razmotrila i usvojila Mapu puta ispunjenja preostalih obaveza u odnosu na privremeno zatvoreno pregovaračko poglavlje 30 – Vanjski odnosi. U dokumentu je predstavljeno poglavlje po svim oblastima koje ga čine, ključni izazovi koji su preostali, preporuke iz Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori za 2021. godinu, kao i horizontalna veza sa drugim poglavljima i klasterima u odnosu na revidiranu metodologiju pregovora. Pregovaračko poglavlje 30 se odnosi na zajedničku trgovinsku politiku EU, bilateralne sporazume s trećim zemljama, kao i razvojnu politiku i humanitarnu pomoć. Pravna tekovina za ovo poglavlje najvećim dijelom se sastoji od direktno primjenjivog zakonodavstva Evropske unije, koje uglavnom proizlazi iz višestranih i dvostranih obaveza Unije u području trgovine, kao i iz velikog broja autonomnih trgovinskih mjera. Ključni izazov za Crnu Goru u poglavlju 30 odnosi se na jačanje administrativnih kapaciteta, s obzirom na to da je oko 1/4 od ukupne pravne tekovine EU u okviru ovog poglavlja. Dalje usaglašavanje u pomenutim oblastima doprinijeće usaglašavanju crnogorske legislative sa najboljom međunarodnom praksom, kao i unapređenju investicionog ambijenta. Crna Gora mora jačati kapacitete za učestvovanje u razvojnoj i humanitarnoj pomoći, kao i iz područja izvoznih kredita i režima spoljne trgovine kontrolisanom robom. Takođe, treba da nastavi s jačanjem administrativnih kapaciteta službi koje su zadužene za pitanja u vezi CEFTA Sporazuma i Svjetske trgovinske organizacije (STO).
Donijete su odluke o obrazovanju radnih grupa za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblasti pravne tekovine Evropske unije koje se odnose na pregovaračka poglavlja 25 – Nauka i istraživanje i 26 – Obrazovanje i kultura. Sastav radnih grupa je prilagođen novim okolnostima i kadrovskim promjenama do kojih je došlo nakon formiranja novog sastava Vlade Crne Gore, kao i okolnostima nastalim nakon prihvatanja Nove metodologije proširenja.
U cilju sprovođenja Zakona o bezbjednosti hrane i harmonizacije nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije, Vlada je donijela Uredbu o dopuni Uredbe o korišćenju zdravstvenih i nutritivnih tvrdnji prilikom označavanja, reklamiranja i prezentacije hrane, kao i Uredbu o izmjeni maksimalno dozvoljenim količinama kontaminenata u hrani.
Vlada je donijela Odluku o izradi Izmjena i dopuna Prostorno - urbanističkog plana Opštine Ulcinj.
Imajući u vidu da je opština Ulcinj prepoznata kao veoma pogodno područje za eksploataciju solarne energije, u prethodnom periodu je donijeta Odluka o donošenju izmjena i dopuna PUP-a, kao i Odluka o davanju u dugoročni zakup državnog zemljišta na Briskoj gori i zaključen Ugovor o zakupu, radi izgradnje solarne elektene. Međutim, Vlada je zaključkom od 4. marta ove godine, zbog formalnih nedostataka u proceduri donošenja, kao i zbog toga što je PUP donešen bez mišljenja Agencije za zaštitu životne sredine u vezi sa projektom izgradnje Solarne elektrane Briska gora, stavila van snage Odluku o donošenju izmjena i dopuna PUP-a, jer je procijenjeno da je cjelishodnije pristupiti izradi novog Plana.
Cilj izrade Izmjena i dopuna PUP- je da se nakon sveobuhvatne analize postojećeg stanja, prepoznavanja problema i analize mogućnosti za usmjeravanje daljeg prostornog razvoja stvore planski preduslovi za realizaciju Ugovora o zakupu zemljišta u državnoj svojini, radi izgradnje solarne elektrane, što, u smislu poštovanja principa održivog razvoja, zahtijeva ispunjavanje tri uslova: ekološku podobnost, ekonomsku isplativost i aktivnu zaštitu područja. Izmjenama i dopunama PUP-a treba stvoriti planske preduslove za rješavanje ključnih razvojnih problema, naročito za pojedine segmente kao što su infrastruktura, sa posebnim naglaskom na saobraćaj i komunalnu opremljenost, kontrolisan turistički razvoj, planski tretman neformalnih objekata, poštovanje svih aspekata zaštite životne sredine i sl.
Takođe, Vlada je donijela Odluku o određivanju rukovodioca izrade Izmjena i dopuna Prostorno - urbanističkog plana Opštine Ulcinj i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu Izmjena i dopuna Prostorno - urbanističkog plana.
Vlada je usvojila Informaciju o aktivnostima na realizaciji projekata obnovljivih izvora energije. U Informaciji se navodi da su do sada izgrađena 34 nova objekta za proizvodnju električne energije, i to: 32 male hidroelektrane (mHE ) i dvije vjetroelektrane, VE Krnovo i VE Možura. U ovom mandatu, usljed nepoštovanja obaveza predviđenih ugovorom, Vlada je jednostrano raskinula devet ugovora o koncesiji, dok je zaključen jedan sporazum o raskidu ugovora. Takođe, koncesionar za izgradnju male hidroelektrane „Vinicka“ u Beranama je iskazao spremnost da otpočne proces pregovora o zaključivanju sporazuma o raskidu Ugovora, uz eventualni dogovor oko obeštećenja. Naglašeno je i da postoji snažan otpor stanovništva izgradnji mHE na vodotocima Crnja i Skrbuša (Rečine). Ministarstvo kapitalnih investicija, kao organ nadležan za energetiku, prati realizaciju rokova i obaveza iz zaključenih ugovora koji su u direktnoj vezi sa odlukama drugih nadležnih organa, što, u velikom broju slučajeva, ne daje mogućnost kompletnog pregleda svih aktivnosti, jer Ministarstvo ne može da cijeni donijeta akta ulazeći u ingerencije drugih organa.
Uvažavajući potrebu da se u međuresorskoj saradnji, uz raspolaganje svim podacima, pristupi rješavanju otvorenih pitanja, kao i činjenicu da su pokrenuti sudski sporovi koji mogu rezultirati značajnim novčanim obavezama Države, što iziskuje hitno postupanje, Vlada je u cilju sagledavanja cjelokupne situacije vezano za ugovore o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana formirala Komisiju sa predstavnicima relevantnih institucija, čija će presudna uloga biti koordinacija unutar sistema u cilju što efikasnijeg prikupljanja podataka i činjenica radi ispravnog donošenja konačnih odluka.
Vlada je usvojila Informaciju o aktivnostima na realizaciji projekta intenzivne revitalizacije elektrodistributivne mreže. Projekti revitalizacije srednjenaponske (SN) i niskonaponske (NN) distributivne mreže predstavljaju najvažnije investicione projekte u elektrodistributivnom sistemu Crne Gore i imaju za cilj obezbjeđivanje propisanog kvaliteta napajanja za seoska područja i stvaranje preduslova za privredni rast na tim područjima. CEDIS je kao Naručilac krajem 2018. godine, raspisao dva tenderska postupka kojim je pokrenuta prva faza projekata. U tom kontekstu, ocijenjeno je da se projekat uspješno sprovodi i da je u toku realizacija aktivnosti prepoznatih drugom godinom oba okvirna sporazuma. Odabrani izvođač radova je Konzorcijum kojeg čine „Mezon“ d.o.o. Danilovgrad, „Ramel“ d.o.o. Nikšić i „Electro team“ d.o.o. Budva.
Usvojena je Informacija o sprovedenim aktivnostima u cilju davanja koncesije za korišćenje vode iz akumulacije Otilovići kroz izgradnju male hidroelektrane i Koncesioni akt za davanje koncesije za korišćenje vode iz akumulacije Otilovići za izgradnju male hidroelektrane, sa prilozima. Koncesija za korišćenje akumulacije „Otilovići“, radi izgradnje, održavanja i korišćenja mHE u cilju proizvodnje električne energije biće data Elektroprivredi Crne Gore, kao akcionarskom društvu u kojem Država Crna Gora ima većinsko vlasništvo. Koncesionim aktom je određeno da se koncesija daje na period od 30 godina, u skladu sa članom 8 Zakona o koncesijama. Visina koncesione naknade iznosi 6,5% od ostvarene godišnje proizvodnje u mHE „Otilovići“, s tim da taj iznos ne može biti manji od 5,0% od planirane proizvodnje iz tehničko tehnološkog rješenja na koji je data saglasnost. Naknada će se plaćati u iznosu od 6,5% ostvarene godišnje proizvodnje mHE , odnosno 5,0% planirane proizvodnje iz tehničko tehnološkog rješenja na koje je data saglasnost, zavisno koji je od ta dva iznosa bude veći u datoj godini. Pomenuti procenti godišnje proizvodnje se preračunavaju u novčani iznos po prosječnoj cijeni električne energije na berzi električne energije u godini za koju se vrši obračun koncesione naknade, i raspoređuje u državni i lokalni budžet na način definisan zakonom.
Vlada je usvojila Informaciju o zaključivanju Protokola o donaciji između Ministarstva odbrane Crne Gore i Ministarstva odbrane Kraljevine Norveške i prihvatila tekst Protokola.
Usvojena je Informacija Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou o potrebi uspostavljanja sistema detaljne elektronske evidencije dolaska i odlaska robe iz Slobodne zone „Luka Bar“. Nacionalni savjet u Informaciji ukazuje na potrebu da se u najkraćem roku uspostavi elektronski sistem evidencije svih roba koje dolaze i odlaze iz Slobodne zone „Luka Bar“ koji obuhvata podatke o kupcima i prodavcima roba (uključujući i preprodaju u magacinu), vrstu i tip robe, vrijeme dolaska i odlaska, identifikacione oznake prevoznog sredstva, naziv špeditera i lokaciju skladištenja. Do uspostavljanja direktnog pristupa podacima o stanju u skladištima, potrebno je da se najmanje jednom nedjeljno prikupljaju podaci o stanju akciznih roba u skladištima u Slobodnoj zoni, a posebno cigareta, duvana, papira i filtera za izradu cigareta. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, Uprava prihoda i carina, da preduzmu sve aktivnosti kako bi se omogućilo uspostavljanje sistema detaljne elektronske evidencije dolaska i odlaska robe iz Slobodne zone „Luka Bar“.
Vlada je usvojila Infromaciju Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou, sa preporukom za objavljivanje dokumentacije u vezi sa upotrebom službenog aviona Vlade Crne Gore Lear Jet 45, registarske oznake 40-MNE. U Informaciji Nacionalni savjet preporučuje Vladi Crne Gore da objavi svu dokumentaciju vezanu za upotrebu službenog aviona, odnosno podatke za sve završene letove, s obzirom na to da bezbijednost štićenih ličnosti ne može biti ugrožena kada je let završen. Tim povodom, zadužen je Generalni sekretarijat Vlade da Agenciji za nacionalnu bezbjednost uputi zahtjev za dostavljanje mišljenja da li postoje bezbjednosne prepreke da se objave ovi podaci i da na osnovu dostavljenog mišljenja Agencije, objavi dokumentaciju u vezi sa upotrebom aviona.
Usvojena je Infromacija Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou o potrebi revizije rokova čuvanja registraturske građe. U Informaciji Savjet preporučuje Vladi da naloži svim organima državne uprave da, u roku od mjesec dana, naprave analizu da li su državni organi postupali u skladu sa listama kategorija registraturske građe i da li su obezbijedili čuvanje u skladu sa Zakonom, te da izvrše reviziju rokova iz Lista kategorija registraturske građe i o svemu izvijeste Vladu. Naime, potreba za dostavljanjem predmetne preporuke proizilazi iz činjenice da je Savjet u svom radu nailazio na prepreke, jer mu nije mogla biti dostavljena dokumentacija od strane državnih organa, s obzirom na to da se ista nije mogla pronaći ili je uništena odnosno izlučena. Takođe, Savjet je našao da su propisani rokovi čuvanja registraturske građe kratki. Tim povodom zaduženo je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta i Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, da u saradnji sa Državnim arhivom, do kraja 2021. godine, pripreme i Vladi dostave analizu rokova i načina čuvanja registraturske građe iz Zakona o arhivskoj djelatnosti.
Vlada je usvojila Informaciju o zaključivanju Sporazuma između Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore i Nacionalne vazduhoplovne i svemirske administracije Sjedinjenih Američkih Država o saradnji na Programu GLOBE i prihvatila tekst Sporazuma. Cilj Programa Globalno učenje i opažanje za dobrobit životne sredine (GLOBE) je da poveća svijest učenika širom svijeta o globalnoj životnoj sredini, doprinese povećanom naučnom razumijevanju planete Zemlje i podrži veća dostignuća učenika u nauci i matematici. Planirane aktivnosti podrazumijevaju učešće Ministarstva u identifikovanju crnogorskih škola koje će učestvovati u Programu, osigura da crnogorske odabrane škole vrše GLOBE ekološka mjerenja, podnose izvještaje o podacima, primaju i koriste globalne ekološke slike koje su rezultat toga, koristeći obrazovne materijale na osnovu smjernica nastavnika obučenih da vode ovaj Program.
Usvojena je Informacija u vezi Predloga programa za borbu protiv HIV/AIDS - a za period od 2021. do 2023. godine sa Akcionim planom za 2021 - 2022. godinu i donijet Program sa Akcionim planom za 2021 - 2022. godinu. Program za borbu protiv HIV/AIDS obuhvata medicinske, javnozdravstvene, edukativne i mjere društvene zajednice, uzimajući u obzir obrazovna, etička i pravna načela, socijalne i ekonomske faktore, važnost saradnje različitih partnera, kako bi se uspostavilo koordinisano sinergijsko učestvovanje svih segmenata društva u suzbijanju, sprječavanju, dijagnostici i liječenju HIV/AIDS-a. Programom je obuhvaćeno i učešće zdravstvenih ustanova u prevenciji infekcije jačanjem mjera dobrovoljnog i povjerljivog savjetovanja i testiranja na HIV, kao i jačanje nadzora nad HIV infekcijom, što podrazumijeva kvalitetnije prikupljanje podataka za monitoring i evaluaciju sveukupnog nacionalnog odgovora na HIV. S obzirom na to da je Crna Gora zemlja sa niskom stopom infekcije HIV-om među opštom populacijom, preventivne mjere sadržane u Programu se prvenstveno odnose na promociju i usvajanje protektivnog ponašanja među ključnim populacijskim grupama. Usvojeni Program je podijeljen na pet programskih oblasti, koje predviđaju ukupno 68 aktivnosti. Za implementaciju Akcionog plana za period 2021-2022. godinu, koji je sastavni dio Programa, potrebna su novčana sredstva u iznosu od 2.119.481,65 eura, koja su obezbijeđena dijelom iz budžeta, a dijelom iz donacija.
Vlada je usvojila Informaciju o stanju, obolijevanju i aktivnostima za prevenciju i kontrolu malignih bolesti u Crnoj Gori. U Informaciji se navodi da u Crnoj Gori još uvijek nije moguće pratiti trendove obolijevanja i umiranja od malignih bolesti, jer se sa registracijom raka počelo tek 2013. godine, kada je osnovan Registar za maligne neoplazme. Međutim, prikupljanje podataka i njihova validacija su i danas problem jer se nije ulagalo u taj registar, tako da je do sada završen samo jedan izvještaj, za početnu 2013. godinu. I pored toga, Međunarodna agencija za istraživanje raka u Lionu – IARC je na osnovu prvih publikovanih, ali visokokvalitetnih podataka, izvršila procjene za Crnu Goru, po kojima se za 2020. godinu pretpostavlja da su se desila 3.184 novooboljela slučaja raka i da je umrlo 1.765 osoba od malignih bolesti, što znači da su maligne bolesti drugi najčešći uzrok umiranja, posle kardiovaskularnih oboljenja.
Kontrola raka ima za cilj da se trend porasta uspori i da se smanje stope obolijevanja i umiranja, a to se može postići kroz primarnu prevenciju (sprečavanje malignih bolesti), sekundarnu prevenciju (rano otkrivanje maligne bolesti, tj. skrininzi raka dojke, debelog crijeva i grlića materice), optimalno liječenje, rehabilitaciju, kao i palijativno zbrinjavanje oboljelih kod uznapredovale bolesti koja se više ne može uzročno liječiti. Na sjednici je zaključeno da se neminovno mora pristupiti međusektorskim aktivnostima i preduzimanju mjera za sprovođenje programa skrininga raka debelog crijeva, raka dojke, raka grlića materice, kao i unapređenju kvaliteta Registra za maligne neoplazme, a Ministarstvo zdravlja je zaduženo da započne sa ovim aktivnostima.
Vlada je usvojila Informaciju u vezi Akcionog plana za sprovođenje Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori za period od 2021. do 2023. godine i donijela Akcioni plan. U Informaciji se navodi da su poremećaji mentalnog zdravlja jedan od najvećih izazova javnog zdravlja, mjereno prevalencom, opterećenjem bolesti i invaliditetom. Teret poremećaja mentalnog zdravlja nastavlja da raste, sa značajnim uticajem na zdravlje, ključna socijalna i ljudska prava i ekonomske posljedice u svim zemljama svijeta. Ključni cilj Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2019 – 2023 je unaprijediti mentalno zdravlje populacije i smanjiti teret mentalnih oboljenja u populaciji, sa posebnim fokusom na rizične i ranjive grupe. Za realizaciju aktivnosti iz Akcionog plana predviđen je iznos od 6 232 508.43 eura, koji će biti obezbijeđena iz budžeta Crne Gore i donacija.
Prihvaćen je Predlog Ministarstva odbrane za ustupanje Upravi za katastar i državnu imovinu, na upravljanje, nepokretnosti koja predstavlja bivše vojno odmaralište „Valdanos“ u Ulcinju.