Vlada Crne Gore je, na 49. sjednici održanoj 1. decembra 2021. godine kojom je predsjedavao premijer prof. dr Zdravko Krivokapić, utvrdila Predlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u sektoru rudarske i metalske industrije s Izvještajem sa javne rasprave.
Utvrđen je i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o efikasnom korišćenju energije. Izmjenama i dopunama se pristupilo kako bi se postojeće zakonsko rješenje unaprijedilo u pogledu usaglašavanja sa pravnim okvirom EU sa ciljem uvođenja Nacionalnog energetskog i klimatskog plana kao ključnog planskog dokumenta u oblasti energetske efikasnosti, kao i poboljšanja pravnog osnova za bolju primjenu postojećih i donošenje budućih podzakonskih akata, posebno po pitanju uređivanja problematike energetske efikasnosti u zgradama.
Vlada je donijela Uredbu o načinu utvrđivanja naknade za korišćenje nepokretnosti u državnoj imovini. Uredbom je propisano da koncesionar, radi korišćenja nepokretnosti u državnoj imovini, plaća naknadu koja se utvrđuje u skladu sa Pravilnikom o Metodologiji za procjenu vrijednosti imovine, u skladu sa zakonom.
Donijeta je Uredba o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova. Cilj ovog propisa je da se opredijeljenim redovnim budžetskim sredstvima za nabavku ljekova građanima obezbijedi dostupnost kvalitetnih, bezbjednih i efikasnih ljekova, po najpovoljnijoj cijeni, uz činjenicu da je Crna Gora malo tržište za koje proizvođači i nosioci dozvole za lijek nijesu mnogo zainteresovani. Uredbom je propisano da se koristi metodologija međunarodnog poređenja cijena, koja je najčešće korišćena metoda u većini zemalja Evropske unije, za ograničenje cijene ljekova. Utvrđene su referentne zemlje: Republika Srbija, Republika Hrvatska i Rumunija, kao uporedive zemlje u pogledu bruto nacionalnog dohotka po glavi stanovnika, nivoa cijena ljekova, opšte ekonomske situacije, zdravstvenog sistema, sistema refundiranja ljekova i asortimana ljekova. Maksimalna cijena lijeka na veliko formira se u odnosu cijene lijeka na veliko u Crnoj Gori i prosječne uporedive cijene lijeka na veliko u referentnim zemljama, dok se maksimalna cijena lijeka na malo formira tako što se na cijenu lijeka na veliko zaračunavaju troškovi prometa na malo u visini do 18%.
Radi usaglašavanja sa Zakonom o Vojsci, Vlada je donijela Uredbu o prestanku važenja Uredbe o brojnoj veličini, sastavu i načinu angažovanja aktivne rezerve Vojske Crne Gore i Odluku o brojnoj veličini ugovorne rezerve Vojske Crne Gore. Zakonom je ustanovljen novi koncept rezervnog sastava Vojske, koji se sastoji od ugovorne i strategijske rezerve, a ne aktivne i neaktivne rezerve kao što je bilo propisano ranije. Novom Odlukom je određeno da se ugovorna rezeva sastoji od 30 rezervnih oficira, 30 rezervnih podoficira i 40 rezervnih vojnika.
Vlada je donijela Odluku o Energetskom bilansu Crne Gore za 2022. godinu koji obuhvata: Bilans električne energije, Bilans uglja, Bilans nafte, naftnih derivata i biogoriva, Bilans prirodnog gasa i bilans toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje i industrijsku upotrebu. Dokument je pripremljen na bazi podataka o bilansu električne energije dobijenih od strane Elektroprivrede Crne Gore, CEDIS-a, CGES-a, proizvođača električne energije u Crnoj Gori, bilansa uglja od strane Rudnika uglja, kao i procijenjenog prometa naftnih derivata od strane naftnih kompanija. Takođe, uzete su u obzir i potrebe pojedinih privrednih subjekata (Uniprom KAP, Toščelik Nikšić, nekoliko građevinskih firmi i dr.) koji pojedine energente nabavljaju u sopstvenom aranžmanu. U 2022. godini bruto potrošnja električne energije planirana je na 3.571,93 GWh, a pokriva se: proizvodnjom iz sopstvenih izvora 3.519,15 GWh, saldom (uvoz/izvoz) 52,78 GWh. Učešće električne energije iz hidroelektrana u ukupnoj planiranoj proizvodnji električne energije u 2022. godini je 53,33%, termoelektrane 37,42%, vjetroelektrana 9,15% i solarnih elektrana 0,10%. Od ukupnih potreba za energijom, Crnoj Gori nedostaje značajan dio, koji je u 2020. godini iznosio, 43,60%, u 2021. godini se procjenjuje nedostatak od 43,30%, a u 2022. godini se planira na 47,09%. Najveći uticaj na ukupni deficit energije imaju naftni derivati i prirodni gas, koji po planu za 2022. godinu čine 46,57% ukupne potrošnje energenata, a za potrebe domaćeg tržišta se u potpunosti uvoze.
Donijeta je Odluka o utvrđivanju godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca za 2022. godinu. Godišnja kvota dozvola utvrđena je u ukupnom broju od 20.454, od čega se izdvaja 5.000 dozvola koje Ministarstvo ekonomskog razvoja na zahtjev Zavoda za zapošljavanje može dodatno rasporediti za pojedine namjene, u skladu sa potrebama tržišta rada. Najviše dozvola je opredijeljeno za građevinarstvo – 4.625, usluge smještaja i ishrane – 4.563 i ostale uslužne djelatnosti 2.370. Odluka treba da omogući uspostavljanje ravnoteže između potreba zapošljavanja domaće radne snage, posebno na sezonskim poslovima i naglašenih potreba poslodavaca u određenim djelatnostima, kada te potrebe ne može u potpunosti zadovoljiti ponuda na domaćem tržištu rada.
Vlada je donijela Odluku o izmjenama Odluke o specijalnom dodatku. Izmjenom se dodatak za policijske službenike u sjedištu Sektora policije posebne namjene, Protivterorističke jedinice policije i Grupe za protivdiverzionu zaštitu povećava sa 10 % na 30 % osnovne zarade, a za policijske službenike Posebne jedinice policije i Jedinice za podršku i logistiku sa 10 % na 20 %. Takođe, u skladu sa preporukama Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, predviđen je i dodatak na osnovnu zaradu zaposlenima u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija koji rade u B, D i F odjeljenju Zatvora za duge kazne.
U skladu sa Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe, Vlada je donijela Odluku o osnivanju Nacionalnog odbora za olakšice u pomorskom saobraćaju. Nacionalni odbor se osniva radi sprovođenja i davanja preporuka za unapređenje mjera, aktivnosti i tehnoloških postupaka kojima se olakšava obavljanje međunarodnog pomorskog saobraćaja i protok putnika, prtljaga, tereta i/ili pošte i za implementaciju jedinstvenog nacionalnog prozora u pomorstvu („Maritime Single Window“).
Vlada je donijela Odluku o izmjeni Odluke o određivanju izvorišta namijenjenih za regionalno i javno vodosnabdijevanje (javnim vodovodom) i utvrđivanju njihovih granica. Osnovni razlog za donošenje Odluke sadržan je u potrebi implementacije Zakona o vodama i činjenici da su u prethodnom periodu u Crnoj Gori oformljenje tri nove opštine: Gusinje, Petnjica i Tuzi, koje su se izdvojile iz postojećih opština Plav, Berane, odnosno Glavnog grada Podgorica, usljed čega je neophodno postojeću Odluku izmijeniti i dopuniti izvorištima koja se koriste za javno vodosnabdijevanje na teritoriji novoformiranih opština.
Usvojena je Informacija o izvođenju hitnih interventnih radova u svrhu regulacije i zaštite od štetnog dejstva voda. Komisija obrazovana od strane Uprave za vode izvršila je pregled rječnih korita u opštinama Andrijevica, Berane, Bijelo Polje i Mojkovac. Nakon terenskog pregleda i rasploživih geodetskih i katastarskih podloga, Komisija je dala analizu i potrebu za procjenom dalje opasnosti, kao i ocjenu postojećeg stanja i predlog sanacionih mjera za izvođenje hitnih interventnih radova. Takođe je konstatovala u svojim izvještajima negativne procese u rječnim koritima i dala predloge interventnih mjera. U cilju sprječavanja eventualne eksploatacije materijala prilikom izvođenja neophodnih radova, te što efikasnije realizacije radova radi zaštite od poplava, Vlada je zadužila Upravu za vode i Ministarstvo odbrane da zaključe Sporazum kojim će se angažovati inženjerska jedinica za izvođenje poslova.
Vlada je usvojila Izvještaj o primjeni Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i kvalitetu sprovedenih javnih rasprava u pripremi zakona i strategija za 2020. godinu.
Usvojen je Program mjera za unapređenje stanja uhranjenosti i ishrane u Crnoj Gori sa Akcionim planom od 2021. do 2022. godine. U diskusiji je navedeno da usvajanje ovog Programa proizilazi iz potrebe da se nastavi sa usklađivanjem nacionalnih aktivnosti koje još uvijek nisu ispunjene u skladu sa regionalnim preporukama donesenim od strane Svjetske zdravstvene organizacije za evropski region (Evropski akcioni plan za hranu i ishranu 2015-2020). Program ima za cilj da podrži aktivnosti na nivou Vlade i društva kako bi se značajno poboljšalo zdravlje i dobrobit stanovništva, smanjile zdravstvene nejednakosti i ojačalo javno zdravlje. Pušenje, nepravilna ishrana i upotreba alkohola i dalje predstavljaju tri vodeća preventabilna faktora koji dovode do prijevremenog obolijevanja i umiranja. Povećana tjelesna masa, povećan unos hrane koja ima visoku energetsku vrijednost, unos zasićenih masti, trans-masti, šećer i so, kao i ishrana sa niskim unosom voća, povrća i integralnih žitarica vodeći su faktori rizika i prioritetni problemi koje ovaj Program želi riješiti. Sredstva potreba za realizaciju mjera sadržanih u ovom Programu iznose 325.000 eura, a obezbijeđena su iz redovnog budžeta zdravstvenog sistema Crne Gore i donacija.
Vlada je usvojila Informaciju o pokretanju Code for Montenegro - platforme za uključivanje brojnih relevantnih aktera u rješavanju digitalnih problema i izazova građana Crne Gore. U cilju pozicioniranja Crne Gore kao društva razvijenih organizacionih, ljudskih, stručnih kapaciteta koji obezbjeđuju povjerenje građana, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija će uspostaviti Code for Montenegro platformu za uključivanje brojnih relevantnih aktera u rješavanje digitalnih problema i izazova građana Crne Gore, u vidu brojnih tipova programa saradnje. Platforma je nastala iz potrebe da se dobre prakse u dijelu digitalne transformacije i javne uprave, iz privatne industrije, civilnog i akademskog sektora prenesu na javnu upravu, a funkcionisaće na volonterskoj osnovi. Imajući u vidu da su tehnologija i ljudi najbitniji za digitalnu transformaciju, platforma će omogućiti spajanje znanja i iskustva javnih službenika i saradnju sa partnerima iz privatnog, ICT, civilnog sektora iz zemlje i inostranstva.
Usvojena je Informacija o formiranju Konsultativnog tijela globalnih lidera na polju digitalne transformacije, kojim će koordinirati Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija. U Informaciji se navodi da je digitalna transformacija jedan od šest strateških prioriteta Vlade i jedan od glavnih stubova reforme javne uprave, daljeg digitalnog razvoja Crne Gore, modernizacije i transparentnosti njenog rada, kao i povećanja efikasnosti i kvaliteta usluga koje javna uprava pruža građankama, građanima i privredi. Uzori Crne Gore, u dijelu digitalne transformacije, su zemlje koje su već postigle zavidan nivo digitalnog razvoja, kao što su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Australija, Novi Zeland, Kanada i zemlje Evropske unije, čiji eksperti su članovi ovog tijela, koji će konsultativno i na volonterskoj osnovi, svojom ekspertizom i savjetima iz oblasti digitalne transformacije, digitalizacije javne uprave i medija osnažiti naše timove u daljim procesima razvoja Crne Gore. Zadaci ovog tijela su saradnja, savjetovanje, razmjena ekspertize, iskustava i dobrih praksi u oblastima dinamične digitalizacije javne uprave, izgradnje kapaciteta za digitalnu vladu, edukacije javnih službenika i vladinih timova u dijelu inovacija i digitalizacije, usvajanja novih tehnologija i sajber bezbjednosti.
Vlada je prihvatila Predlog za ustupanje Opštini Tivat na privremeno korišćenje lokacije „Opatovo“ u Tivtu. U tom kontekstu, Vlada je dala saglasnost da se bivše vojno skladište „Opatovo“ ustupi na privremeno korišćenje za potrebe smještaja Službe zaštite Opštine Tivat, do izgradnje nove vatrogasne stanice, a najduže do privođenja namjeni lokacije, u skladu sa važećim planskim dokumentom.