Izložba slika "Interkulturalni valeri na platnima"

15. decembra 2003.god. u Galeriji Perjanički dom na Kruševcu, otvorena je izložba pod nazivom Interkulturalni valeri na platnima. Postavku izložbe su činili radovi akademskih slikara Miljenka Sindika, Đerđ Noc Martinija i Aldemara Ibrahimovića. Izložbu je otvorio Sabahudin Delić, pomoćnik ministra za zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa, koji je, između ostalog rekao:

Ako bi trebalo da izaberem izmđu sudbine čovjeka koji zna kako i zašto neku stvar nazivamo lijepom , i sudbine čovjeka koji zna šta znači osjećati, čvrsto vjerujem da bih izabrao drugu, s prikrivenom mišlju da bi mi to saznanje, ukoliko bi bilo mogućno, ubrzo otkrilo sve tajne umjetnosti.
Pol Valeri

Osjećajući, poput Valerija, silno uznemirenje, sav očaj nesavršenstva i nedostatnosti života, i na platnima slikara koji vam se večeras predstavljaju isijava ta iskonska potreba čovjeka da stvori i dokuči ljepotu, kao nešto cjelovito i zdravo nasuprot bolesnom i haotičnom, nasuprot neredu. Težnja ka ljepoti i estetskom jeste težnja da se dosegne savršenstvo, a samo to i takvo nastojanje proizilazi upravo iz doživljaja tjeskobe, skučenosti, nedostatnosti i nezadovoljstva. Nije cilj, možda samo skromni doprinos da i ovom postavkom naši slikari daju svoja rješenja i ličnih i unuverzalnih problema. Jer da nije tako, ovdje bi bio kraj. Upravo suprotno, kroz radost stvaranja, ne rješavajući nijedan konkretan, a ni univerzalni problem, stvaralački nemiri ovih istinjskih umjetnika će se i dalje ispoljavati, a mi će mo i dalje uživati.

Multietničnost i interkulturalnost, što je veoma bitna karakteristika i našeg životnog prostora, može se razvijati i unapređivati samo ako se unutrašnje integracije ostvaruju uz poštovanje i očuvanje posebnosti, razlika i vrijednosti svih koji žive na našem prostoru. Afirmacije jednog društva nema bez afirmacije njegovih kulturnih specifičnosti i svijesti o njoj, a posebno ako se može, kao što je slučaj sa nama, prezentovati jedna bogata i široka lepeza kulturnih nasljeđa. Dati prednost jednom kulturnom naslijeđu u odnosu na drugi ne samo da je osiromašenje samoprezentacije, već i latentna opasnost da isforsirani dio istrgnut od svog drugačijeg, ali sastavnog dijela, gubi svoju vrijednost i smisao. Težnja Ministarstva za zaštitu prava pripadnika nacionalnih i etničkih grupa jeste očuvanje svakog smisla i svih vrijednosti.


U jednom svom pismu poznati kompozitor i estetičar Mendelson je saopštio da ne bi više napisao nijednu notu kad bi se muzika mogla opisati riječima. Zato, ne trošimo uzalud riječi, pogledajmo platna Sindika, Martinija i Ibrahimovića, koja će nam sama ispričati šta žele.


Uz prigodne muzičke numere poznatog violiniste Vilija Ferdinanda, za izložbu je štampan i katalog koji, pored bio-bibliografskih podataka o autorima i fotografija izloženih slika, sadrži i predgovor iz pera akademika Zuvdije Hodžića.

Na crnogorskom tlu su se od pamtivijeka prožimale civilizacije i kulture, ukrštali putevi, bivstvovale tri velike religije, zbivali značajni istorijski događaji, a Sunce Života neprestano i plodonosno prosipalo po zemlji mediteransku svjetlost i blagost, obasjavajući krajolik čudesne, nestvarne ljepote, gotovo nadrealne predjele i prizore kakve prepoznajemo i na platnima Miljenka Sindika, Đerđa Noc Martinija i Aldemara Ibrahimovića predstavnike manjinskih naroda koji žive u Crnoj Gori, ali i stvaraoca koji svojim djelom na najbolji način reprezentuju crnogorsku likovnu umjetnost.

"Dvije osnovne stvari određuju misli i radnje ljudi: jedna je priroda, druga je kultura" - pisao je Ipolit Ten.

Uočljivo je to i u ostvarenjima naših slikara. Iako je umjetničko djelo, prije svega, individualni čin, gdje su razlike među stvaraocima istog naroda često veće nego sa nekim drugim, bliskim po ličnim, estetskim afinitetima i poetici, istorijska sudbina življenja na "zemlji maloj ali prelijepoj", uticala je da "kamenčićima" ugrađenim u zajednički mozaik, bojama u "duginom spektru" crnogorskog slikarstva, Sindik, Martini i Ibrahimović, učine da oni skladnošću i ljepotom, bogatstvom i sadržajnošću obogaćuju i oplemenjuju, zadivljuju i očaravaju i nas i sve oko nas. Sve je tu: specifični pejzaž, sav od kontrasta, kolorit, prelamanje boja u morskom ogledalu i ritam valova koji donose glasove vjekova više nego daljina. Slike i priče, Snovi i nade. Snažno i iskreno transponovanje životne i umjetničke materije u univerzalnu poruku, zavidno poznavanje tajni likovnog zanata, fluidno prenošenje osjećanja i moderno osjećanje forme, bogatstvo asocijacija i metafora...

"Cilj je tamo odakle smo krenuli" - zapisao je Eliot. Miljenko Sindik, Đerđ Noc Martini i Aldemar Ibrahimović to potvrđuju na najbolji način.
Zuvdija Hodžić