Crna Gora je u prethodnom periodu napravila značajan iskorak u razvoju i evropskoj integraciji energetskog sektora, što je potvrđeno i na 23. Ministarskom savjetu Energetske zajednice, održanom juče u Beču. Zajednički je zaključak učesnika da ostvareni rezultati dodatno jačaju poziciju Crne Gore na evropskom energetskom tržištu.
U uvodnom obraćanju na početku sastanka, evropski komesar za energetiku Don Jørgensen ukazao je na ključne izazove sa kojima se suočava energetski sektor, ističući potrebu za snažnijom saradnjom na nivou Evropske unije i zemalja u procesu pristupanja.
Energetski sektor je u posljednjih nekoliko godina izložen snažnim pritiscima usljed globalnih političkih dešavanja, koja direktno utiču na tržište energenata, odnose ponude i potražnje, kao i stabilnost lanaca snabdijevanja. U tom kontekstu, jačanje prekogranične saradnje, razmjene energije i koordinacije energetskih politika prepoznato je kao ključni preduslov za očuvanje energetske sigurnosti regiona.
Fokus današnjeg sastanka bio je usmjeren na:
Zajednički je zaključak da je Crna Gora ostvarila značajan napredak u kratkom vremenskom periodu, posebno u oblasti integracije energetskog sektora sa tržištem Evropske unije. Kao ključni rezultati istaknuti su:
Ministar Šahmanović ocijenio je da je na današnjem sastanku jasno prepoznat napredak koji je država ostvarila u prethodnom periodu, te da je tokom konstruktivnog razgovora sa evropskim komesarom za energetiku Danom Jørgensenom potvrđena spremnost za dalje unapređenje saradnje. Istaknuto je i očekivanje da će, uz uvažavanje postignutih rezultata Crne Gore, u narednom periodu uslijediti povoljnije odluke u vezi sa primjenom CBAM mehanizma.
Svi navedeni rezultati, zajedno sa zakonodavnim napretkom i planiranim infrastrukturnim ulaganjima, doprinijeli su da Evropska komisija razmotri dodatne smjernice i mjere koje bi olakšale primjenu CBAM-a, potvrđujući strateški značaj Crne Gore u regionalnom i evropskom energetskom kontekstu. Istovremeno, Crna Gora ima ambiciozne planove ulaganja u nove obnovljive izvore energije, uključujući solarne i vjetroelektrane, sa ciljem daljeg jačanja energetske sigurnosti, diversifikacije energetskog miksa i doprinosa procesu dekarbonizacije.