Povodom Međunarodnog dana podizanja svijesti o gubicima i rasipanju hrane, direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković pozvao je sve građanke i građane da se prema hrani odnose racionalno, odgovorno i sa poštovanjem.
„Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove želi da podstakne građanke i građane da bolje planiraju kupovinu i obroke, pravilno čuvaju namirnice i iskoriste hranu koju već imaju. Smanjenje bacanja hrane počinje u svakom domaćinstvu, ali odgovornost pripada svima: proizvođačima, trgovcima, ugostiteljima, institucijama i potrošačima“, kazao je Đaković.
Prema procjeni Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), u domaćinstvima u Crnoj Gori godišnje se baci oko 54.000 tona hrane, odnosno približno 86 kilograma po stanovniku. Ipak, riječ je o procjeni, jer Crna Gora još nema sveobuhvatne nacionalne podatke zasnovane na neposrednom i redovnom mjerenju količina otpada od hrane.
Đaković je podsjetio da Crna Gora ima dugu tradiciju racionalnog korišćenja hrane, nastalu u vremenima kada su resursi bili ograničeni, a svaka namirnica dragocjena.
„Generacije prije nas znale su da od nekoliko jednostavnih sastojaka pripreme jelo dostojno cara. Naše majke, bake, očevi i djedovi nijesu bacali hljeb, ostatke ručka koristili su za pripremu novih obroka, a sezonsko voće i povrće prerađivali i čuvali za zimu. To nije bila samo potreba, već znanje, umješnost i odgovoran odnos prema porodici, radu i prirodi. Danas to iskustvo treba da sačuvamo, razvijamo i prenesemo novim generacijama“, naglasio je Đaković.
Prema njegovim riječima, odnos prema hrani oblikuje se od najranijeg uzrasta, zbog čega je važno da djeca u porodici, školi i zajednici uče da cijene namirnice, razumiju koliko je rada potrebno za njihovu proizvodnju i razvijaju navike koje doprinose smanjenju otpada.
„Kada djecu učimo da uzmu onoliko hrane koliko mogu pojesti, da ne odbacuju namirnice samo zbog njihovog izgleda i da poštuju trud ljudi koji su ih proizveli, učimo ih odgovornosti. Takve navike ostaju za cijeli život i predstavljaju ulaganje u održiviju budućnost“, naveo je Đaković.
Racionalno korišćenje hrane, kako je istakao, ne znači odricanje, već pažljivije planiranje i bolje korišćenje raspoloživih namirnica. Prije odlaska u kupovinu potrebno je provjeriti šta već imamo u domaćinstvu, napraviti spisak potrebnih namirnica i izbjegavati kupovinu količina koje se ne mogu potrošiti na vrijeme.
„Kupujmo onoliko koliko nam je potrebno, pravilno čuvajmo namirnice, obratimo pažnju na rokove trajanja i koristimo ostatke za pripremu novih, ukusnih i hranljivih obroka. Od starog hljeba, kuvanog pirinča, krompira, povrća i drugih namirnica mogu se pripremiti brojna jednostavna jela. Istovremeno, moramo voditi računa da hrana bude pravilno čuvana, pripremljena i bezbjedna za konzumaciju“, poručio je direktor Uprave.
Posebno je važno pravilno razumjeti informacije navedene na deklaraciji proizvoda, čuvati hranu na propisanoj temperaturi i voditi računa o higijeni prilikom pripreme obroka. Hranu koja je promijenila miris, ukus, boju ili strukturu, kao i onu za koju postoji sumnja da nije bezbjedna, ne treba koristiti.
Đaković je istakao da bacanjem hrane ne gubimo samo namirnice, već i novac, vodu, energiju, zemljište i rad svih žena i muškaraca uključenih u njenu proizvodnju, preradu, distribuciju i pripremu.
„Iza svakog komada hljeba, voća, povrća, mesa ili drugog proizvoda stoje nečiji rad, vrijeme i znanje. Kada bacimo hranu, bacili smo i resurse koji su korišćeni za njenu proizvodnju, transport, skladištenje i pripremu. Zato smanjenje rasipanja hrane nije samo pitanje kućnog budžeta, već i odgovornog odnosa prema prirodnim resursima i cijelom društvu“, rekao je Đaković i ukazao i na značaj pravilnog planiranja količine hrane u restoranima, hotelima, trgovinama, školama, vrtićima, bolnicama i drugim ustanovama u kojima se svakodnevno priprema ili distribuira veliki broj obroka, jer bolja procjena potreba, odgovarajuće skladištenje i pravilno upravljanje zalihama mogu znatno smanjiti količinu hrane koja završava kao otpad.
„Crna Gora nije velika zemlja i njeni resursi nijesu neograničeni. Zato želimo da gradimo društvo u kojem se hrana cijeni, koristi racionalno i, kada je bezbjedna i postoji višak, dijeli sa onima kojima je potrebna. Odgovornim ponašanjem čuvamo kućni budžet, podržavamo domaće proizvođačice i proizvođače, smanjujemo količinu otpada i štitimo životnu sredinu“, naveo je Đaković.
On je naglasio da je Uprava na raspolaganju građankama i građanima za pouzdane, jasne i naučno zasnovane informacije o pravilnom čuvanju, pripremi i bezbjednom korišćenju hrane.
„Tu smo da pružimo savjet, odgovorimo na pitanja i pomognemo svima koji imaju nedoumice u vezi sa bezbjednošću hrane. Naš cilj nije samo kontrola, već i podrška, informisanje i zajedničko razvijanje odgovornih navika. Svaki sačuvani obrok i svaka iskorišćena namirnica predstavljaju mali, ali važan doprinos dobrobiti ljudi, budućih generacija i naše planete“, zaključio je Đaković.