Zamislite da svakog mjeseca treba obraditi više od 200.000 pojedinačnih isplata – pomoći porodicama, starijim licima, djeci, osobama sa invaliditetom i drugim korisnicima prava socijalne i dječje zaštite. Upravo to omogućava Informacioni sistem socijalnog staranja, odnosno IS e-Socijala, pouzdano i precizno.
„Na mjesečnom nivou smo odgovorni za oko 200.000 pojedinačnih isplata krajnjim korisnicima“, objašnjava Vesna, načelnica direkcije za informatiku u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. „Sama količina novca govori dovoljno sama za sebe. Oko 230 miliona eura na godišnjem nivou prolazi kroz sistem, a da ne govorimo o broju korisnika koji se vodi kroz njega i koji čini dvije trećine stanovništva Crne Gore.“
Informacioni sistem socijalnog staranja je kapitalni projekat Vlade Crne Gore, koji UNDP sprovodi u saradnji sa Ministarstvom socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. Projekat predstavlja okosnicu reforme sistema socijalne i dječje zaštite i njene primjene, sa ciljem da se siromašnima i socijalno ugroženima obezbijedi što kvalitetnija socijalna zaštita, kako u dijelu materijalnih davanja, tako i u dijelu usluga socijalne i dječje zaštite.
Prije desetak godina, sve se radilo ručno. Zaposleni u centrima za socijalni rad morali su ručno obrađivati zahtjeve građana i pregledati gomile papirnih priloga, potom su ručno donosili rješenja, a nakon toga su pripremali informacije za obračun. „Sve se obrađivalo ručno. Centri su papirno dostavljali informacije u vidu rekapitulacije svih prava, a koje sam ja morala da prikupim, spojim po vrstama davanja, po budžetskim pozicijama...“, prisjeća se Karolina, načelnica Direkcije za analitiku i statistiku u istom ministarstvu. Danas, uz značajno veći broj korisnika prava i količinu novca koja se isplaćuje za socijalnu i dječju zaštitu, takav način rada je nezamisliv.
Informacioni sistem je promijenio svaki segment rada zaposlenih u centrima, donoseći brzinu, tačnost i transparentnost. „Sistem je nešto bez čega ne možemo. On nam omogućava kvalitetniji i brži rad sa korisnicima jer su svi podaci dostupni na jednom mjestu“, kaže Petar iz Centra za socijalni rad za opštine Berane, Andrijevica i Petnjica. „Čitav jedan kompletirani rad stigne kod vas u elektronskoj formi. U nekoliko minuta vrlo jasno možete da utvrdite da li je sav postupak išao kako treba. To nam, u konačnici, daje više vremena da se posvetimo korisniku, što čini da i svi oni koji nam se obrate budu zadovoljniji uslugom koju dobiju.“
Proces možda izgleda jednostavno: građani podnesu zahtjev za određeno materijalno davanje, centar ga potom obradi i, ako je pozitivno riješen, već narednog mjeseca novac stiže korisniku. Ipak, iza te jednostavnosti stoji kompleksan sistem provjera i obračuna.
„Onog trenutka kada centri završe unos za tekući mjesec i zaključe rješenja kroz sistem, počinje obrada“, pojašnjava Karolina. „Na osnovu svih potpisanih rješenja, sistem formira specifikacije, liste isplata i obračunske liste, koje se detaljno provjeravaju. Jednom kada Direkcija za informatiku potvrdi da su svi finansijski podaci ispravni, Direkcija za analitiku formira zahtjev za otpuštanje sredstava, koji se dostavlja Ministarstvu finansija – Direktoratu za budžet, kako bi se obezbijedila finansijska sredstva po budžetskim pozicijama.“ Nakon što na snagu stupe finansijska rješenja, vrši se distribucija sredstava prema Pošti Crne Gore i bankama, koje novac dalje distribuiraju korisnicima.
Pored efikasnosti, sistem donosi i sigurnost. „Informacioni sistem sam po sebi prati zakon. Ne može se desiti da neki kolega iz nehata, neznanja ili bilo čega, napravi neku grešku u samom postupku jer će ga informacioni sistem sam vratiti na pravi put“, podsjeća Mersida, državna sekretarka u istom ministarstvu. Time se ne samo ubrzava rad, već i smanjuje mogućnost ljudske greške.
A odgovornost je ogromna. „Zamislite da 200.000 ljudi ne primi novac zbog greške. To je odgovornost koju ovaj sistem nosi svakog mjeseca“, iskrena je Vesna.
Rezultati ovog digitalnog rješenja nijesu vidljivi samo zaposlenima. Na sajtu Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije dostupni su mjesečni rekapitulari. Svako može da vidi koliko je sredstava izdvojeno, po kojem osnovu i u kojoj opštini. „Podaci su prikazani jednostavno, i za laike i za stručnjake. Broj korisnika, iznos, sve je dostupno“, objašnjava Karolina.
Informacioni sistem e-Socijala danas je glavni alat u primjeni socijalne i dječje zaštite. On omogućava obradu gotovo desetine tekućih budžetskih izdataka države, ali još važnije – gradi povjerenje između države i građana.
„Znate da iza tih 20 miliona eura mjesečno postoji garancija da je sve urađeno ispravno. To je ogromno olakšanje za nas, ali i sigurnost za građane“, zaključuje Karolina.