Crna Gora želi da kroz Digitalni samit Zapadnog Balkana ubrza povezivanje regiona sa Jedinstvenim digitalnim tržištem EU, uz fokus na povoljniji roming, sajber bezbjednost, digitalni identitet i razvoj novih e-usluga, rekao je za Forbes Crna Gora ministar javne uprave mr Marash Dukaj.
Crna Gora je domaćin Digitalnog samita Zapadnog Balkana, koji okuplja svih šest ekonomija regiona i fokusiran je na povezivanje digitalnih tržišta, javnih usluga, sajber bezbjednosti i približavanje Jedinstvenom digitalnom tržištu EU. Samit će biti održan od 12. do 14. oktobra u Herceg Novom.
Dukaj upravo to što je Crna Gora domaćin samita predstavlja kao „priznanje i obavezu“, uz očekivanje da samit donese konkretne dogovore, a ne samo političke poruke.
„Domaćinstvo Digitalnog samita Zapadnog Balkana za Crnu Goru je istovremeno priznanje i obaveza. Priznanje, jer potvrđuje da nas region i evropski partneri vide kao državu koja digitalnu transformaciju ne prati, već je predvodi. Obaveza, jer se od nas s pravom očekuje da ovaj skup ne ostane samo politička platforma, već da postane operativni zamajac regionalne saradnje“, kazao je.
Kaže da nije slučajno što će za istim stolom biti svih šest ekonomija Zapadnog Balkana, jer podaci, usluge i tržišta danas ne prestaju na državnim granicama, pa ni rješenja ne mogu nastajati u šest odvojenih sistema.
„Naš zajednički interes je da ubrzamo digitalnu transformaciju, povežemo sisteme i usluge i kao region se približimo Jedinstvenom digitalnom tržištu Evropske unije“, poručio je Dukaj.
Podsjeća da Crna Gora u taj razgovor ulazi sa konkretnim rezultatima – zatvorila je Poglavlje 10 (Informaciono društvo i mediji) i jedina je država regiona koja je punopravna članica programa Evropske unije „Digitalna Evropa“.
„To iskustvo želimo da podijelimo sa partnerima u regionu, jer je svaki iskorak koji napravi jedna ekonomija korak naprijed za sve“ rekao je.
Kako je dodao, od samita očekuje dogovore čije će efekte građani i privreda osjetiti: lakšu prekograničnu razmjenu podataka kroz interoperabilne sisteme, povoljniji roming, kvalitetnije digitalne javne usluge, interoperabilan digitalni identitet i bezbjednije onlajn okruženje. Za kompaniju koja posluje u više ekonomija regiona to, kako je kazao, znači manje administracije i niže troškove, a za građane – digitalne usluge koje su jednako jednostavne, dostupne i sigurne, bez obzira na to gdje u regionu žive i rade.
Roming sa EU može doći i prije članstva
Dukaj ukazuje da je ukidanje rominga unutar Zapadnog Balkana bilo prvi jasan dokaz da regionalna digitalna saradnja daje rezultate koje svaki građanin vidi na svom računu.
„Sada želimo da napravimo sljedeći korak – približavanje evropskom režimu ‘Roam Like at Home’. Tu više ne govorimo samo o političkoj ambiciji. Evropska komisija je u februaru ove godine predložila otvaranje pregovora sa Crnom Gorom i ostalim partnerima sa Zapadnog Balkana o njihovom uključivanju u evropski roming režim“, podsjetio je.
Taj proces, kako dodaje, može dovesti do toga da građani Crne Gore koriste mobilne usluge u državama EU bez dodatnih roming troškova, pod uslovima koji važe na domaćem tržištu.
On, ipak, ne bi licitirao datumom, jer, kako objašnjava, završetak procesa ne zavisi samo od Crne Gore – potrebno je sprovesti pregovore i završiti regulatorno usklađivanje sa evropskim pravilima.
„Ali činjenica da je Evropska komisija pokrenula ovaj proces pokazuje da je cilj realan i, što je posebno važno, da može biti ostvaren i prije punopravnog članstva Crne Gore u EU“, poručio je.
Ističe da kao država koja je zatvorila Poglavlje 10, Crna Gora prednjači u ispunjavanju tehničkih i pravnih preduslova. Za privredu, a posebno za kompanije koje posluju sa partnerima iz EU i za turistički sektor, to znači direktno smanjenje troškova.
„Za građane, to je možda i najbolja potvrda da se uspjeh digitalne politike ne mjeri samo dokumentima, već onim što ljudi osjete u svakodnevnom životu“.
Sajber bezbjednost više nije nacionalno pitanje
Kad je u pitanju sajber bezbjednost, Dukaj kaže da su masovni sajber napadi 2022. godine bili ozbiljno upozorenje, ali i prelomna tačka.
Crna Gora, kako tvrdi, nije ostala na nivou preporuka, već je sprovela duboku i strukturnu reformu sistema sajber bezbjednosti.
„Vodila nas je lekcija koja važi za cijeli region: što brže digitalizujemo usluge i povezujemo sisteme, to snažnija mora biti i naša otpornost. Uspostavili smo Vladin CIRT (Computer Incident Response Team) kao operativno jezgro sajber odbrane države“.
Podsjeća i da je usvojen Zakon o informacionoj bezbjednosti, koji je u potpunosti usklađen sa evropskom NIS2 direktivom, čime su stvoreni čvrsti uslovi za formiranje Agencije za sajber bezbjednost kao centralne institucije za zaštitu kritične infrastrukture i podataka.
U Podgorici je, kako navodi, uspostavljen Regionalni centar za sajber kapacitete (WB3C), prvi te vrste u regionu, koji služi kao platforma za zajedničku obuku i odgovor na prijetnje.
„To je mjesto na kojem se grade znanje i kapaciteti neophodni cijelom Zapadnom Balkanu“, ističe Dukaj.
Prema njegovim riječima, upravo WB3C najbolje pokazuje zašto odgovor na sajber prijetnje ne može biti isključivo nacionalni.
Ministar poručuje da prijetnje ne poznaju državne granice, pa regionalna razmjena informacija, koordinacija timova i međusobna pomoć u slučaju velikih incidenata moraju biti sastavni dio sistema kolektivne digitalne otpornosti, povezanog sa evropskim mehanizmima.
„Zato na Samitu fokus stavljamo na operativne mehanizme – razmjenu informacija u realnom vremenu i zajedničke vježbe odbrane. Kada je riječ o velikim incidentima, brzina reakcije i sposobnost da djelujemo zajedno mogu biti presudni. Samo bezbjedan digitalni prostor može biti i prostor povjerenja – za građane, za investitore i za naše evropske partnere“, rekao je.
AI ne smije zamijeniti ljudsku odgovornost
Govoreći o primjeni vještačke inteligencije (AI) u javnoj upravi, zaštiti podataka i odgovornosti, Dukaj kaže da vještačku inteligenciju posmatraju kao alat za bržu, transparentniju i dostupniju javnu upravu.
„Za nas to nije tehnologija budućnosti, već tehnologija koju već danas treba odgovorno primjenjivati. Izradili smo Nacionalnu procjenu spremnosti za vještačku inteligenciju, koja predstavlja osnov za izradu Strategije razvoja vještačke inteligencije. Na portalu Ministarstva javne uprave uveli smo AI chatbot, prvo takvo rješenje u državnoj upravi Crne Gore“, naveo je.
Najavio je da je sljedeći korak AI asistent za eUpravu, koji će građanima pružati informacije i voditi ih kroz administrativne procedure 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji.
Ipak, poručuje da je granica jasna: AI mora biti odgovoran i podložan ljudskoj kontroli. Vještačka inteligencija ne smije zamijeniti ljudski faktor u donošenju konačnih pravnih i upravnih odluka, niti smije postati način da se odgovornost države prebaci na algoritam.
Dukaj ističe da je zaštita podataka građana neprikosnovena.
„AI servise razvijamo u potpunosti u skladu sa GDPR standardima i Aktom Evropske unije o vještačkoj inteligenciji (AI Act), uz punu transparentnost i odgovornost u primjeni algoritama. To nije samo obaveza na našem evropskom putu, već i uslov da građani i privreda imaju povjerenja u digitalne usluge države. Evropska pravila za nas su okvir, a ne prepreka. Ako ih kao region usvajamo zajedno, gradićemo pametnije usluge, konkurentniju ekonomiju i povezaniji Zapadni Balkan“, kazao je.
Još 162 digitalne usluge do kraja 2027.
Dukaj podsjeća da moderni digitalni servisi ne mogu funkcionisati bez stabilne i pouzdane infrastrukture, a ključni izazovi Crne Gore odnose se na ravnomjernu pokrivenost brzim internetom, posebno u ruralnim područjima, kao i na potpunu povezanost svih javnih registara.
Navodeći šta je do sada urađeno, kazao je da su unaprijeđeni portali gov.me i eUprava, pa danas građani i privreda mogu elektronski da plate više od 600 administrativnih taksi i naknada, bez odlaska na šaltere.
Najavljuje da će do kraja 2027. godine Vlada, kroz Plan digitalnih usluga, uvesti još 162 nove digitalne usluge.
„Da bi te usluge zaista funkcionisale, institucije moraju brzo i sigurno razmjenjivati podatke. Zato smo uspostavili X-Road platformu, novi jedinstveni sistem za elektronsku razmjenu podataka između institucija, kao i GSB platformu, odnosno Vladinu magistralu organa, koja povezuje institucije i opštine. Kreirali smo i Metaregistar – centralni katalog koji obuhvata 205 elektronskih registara, informacionih sistema i web servisa i omogućava jedinstvenu evidenciju državnih sistema“.
Dukaj je rekao da je uspostavljen i GovME CA – kvalifikovano certifikaciono tijelo za siguran digitalni identitet.
„To je temelj na kojem gradimo digitalni identitet koji treba da bude interoperabilan i van granica Crne Gore, u regionu i u Evropskoj uniji“.
Infrastrukturne jazove, kako dodaje, uklanjaju i na lokalnom nivou, kroz digitalizaciju lokalnih samouprava i saradnju sa Evropskom unijom, poput projekta „Opštine za EU“.
Cilj je, objašnjava, da svaka opština može da pruži jednak kvalitet digitalnih usluga.
U saradnji sa UNOPS-om izrađena je i studija izvodljivosti za uspostavljanje državnog data centra, što je važan korak ka sigurnijem i efikasnijem upravljanju državnom digitalnom infrastrukturom.
„Naš krajnji cilj nije da digitalizujemo postojeću birokratiju, odnosno da papir samo zamijenimo elektronskim dokumentom. Cilj je da mijenjamo same procese, tako da građanin što veći broj usluga može da završi elektronski, bez obilaska institucija i dostavljanja podataka koje država već ima. Na kraju, uspjeh se ne mjeri brojem strategija i propisa, već time koliko je građanima i preduzećima postalo jednostavnije“, rekao je Dukaj.
Dakle, kako kaže, manje čekanja, manje birokratije i više vremena za građane i privredu.
Bez stručnih ljudi nema uspješne digitalne transformacije
Osvrćući se na deficit IT i sajber stručnjaka i sprečavanje odliva mozgova, poručuje da »nijedna reforma ne vrijedi ništa ako nemamo ljude koji će je iznijeti«.
Podsjeća da je nedostatak stručnog kadra u IT i sajber sektoru regionalni i globalni izazov, a država je na njega odgovorila konkretnim mjerama.
„Na inicijativu Ministarstva javne uprave povećali smo zarade ekspertima iz IT sektora i drugih deficitarnih oblasti u javnoj upravi za 30 odsto, kako bismo privukli i zadržali kvalitetan kadar“.
Uspostavljena je, kako je dodao, Digitalna akademija kao mehanizam kontinuiranog razvoja digitalnih kompetencija zaposlenih u javnoj upravi, a kroz program „Ready for EU“ službenike pripremaju za rad u skladu sa evropskim standardima.
Ukazuje i na potpisane sporazume sa Francuskom i Italijom radi obuke službenika iz Crne Gore u njihovim prestižnim nacionalnim školama, dok uz podršku Evropske unije grade novu generaciju stručnjaka.
„Kroz izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima jačamo merit sistem, u kojem su kompetencije i etika jedini put do napredovanja“, naveo je Dukaj.
Poručuje da se digitalna transformacija, na kraju, ne zasniva samo na serverima, softveru i zakonima. Ona zavisi od ljudi koji znaju kako da ih razvijaju, koriste i štite.
„Zato razvoj digitalnih kompetencija mora držati korak sa razvojem vještačke inteligencije i drugih novih tehnologija“, istakao je.
Prema riječima Dukaja, upravo u ovoj oblasti regionalna saradnja ima posebnu vrijednost.
„Svih šest ekonomija suočava se sa istim izazovom, pa je otvorena razmjena znanja i iskustava najkraći put da ga zajedno prevaziđemo – umjesto da se međusobno nadmećemo za iste stručnjake“, ocijenio je.
Povezaniji Zapadni Balkan je i bliži Evropskoj uniji
Dukaj je rekao da je zatvaranjem Poglavlja 10 i učešćem u programu „Digitalna Evropa“, Crna Gora već zakoračila na digitalno tržište Evropske unije i prije punopravnog članstva.
„Pogodnosti koje već ostvarujemo i dalje razvijamo uključuju: pristup fondovima EU za istraživanje i inovacije; priznavanje kvalifikovanih elektronskih potpisa i certifikata, preko GovME CA; mogućnost učešća crnogorskih kompanija i startapova na evropskom tržištu pod jednakim uslovima“, naveo je.
Ipak, kako dodaje, Jedinstveno digitalno tržište EU funkcioniše upravo zato što ne poznaje unutrašnje granice, pa i put do njega ima najviše smisla ako ga prelazimo kao region.
Poručuje da je povezaniji Zapadni Balkan bliži EU. Usklađivanje sa digitalnim standardima i pravilima EU, jačanje digitalne infrastrukture i razvoj interoperabilnih usluga pripremaju svih šest ekonomija za dublju integraciju.
„Regionalni centar za sajber kapacitete (WB3C), sa sjedištem u Podgorici, pokazuje da Crna Gora u tom procesu može biti i čvorište regionalne razmjene znanja i iskustava“, kazao je Dukaj.
Tu viziju, kako dodaje, podržavaju i bilateralna partnerstva.
Podsjeća da je sa Italijom potpisan Memorandum o saradnji u oblasti reforme javne uprave – prvi takav sporazum koji je Italija potpisala sa nekom od zemalja Zapadnog Balkana – a sa Francuskom je saradnja formalizovana Izjavom o namjerama, usmjerenom na ekspertsku podršku.
„Sa Republikom Kazahstan zaključili smo Memorandum o saradnji u oblasti digitalne uprave i GovTech-a sa Ministarstvom za vještačku inteligenciju, kao i dokument o upravljanju ljudskim resursima u javnoj upravi“, podsjetio je.
Dukaj smatra da je digitalna transformacija jedna od oblasti u kojoj građani evropske integracije mogu osjetiti već danas.
„Zato je naš cilj da Crna Gora i Zapadni Balkan ne čekaju članstvo u EU da bi postali dio evropskog digitalnog prostora, već da se sa njim povezuju sada – kroz zajedničke standarde, sigurnije digitalne usluge, interoperabilnost i snažniju regionalnu saradnju. Jer evropske integracije nijesu samo pitanje granica i tržišta, već i načina na koji živimo, radimo i koristimo javne usluge. Jedan region, digitalno povezan, sve je bliži Evropi. A naše digitalne granice ne smiju postati nove granice Evrope“, zaključio je Dukaj.
Digitalni samit organizuje Ministarstvo javne uprave, pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore, u partnerstvu sa Savjetom za regionalnu saradnju (RCC), a u okviru predsjedavanja Crne Gore Berlinskim procesom.
Dukaj: Crna Gora želi da kroz samit ubrza povezivanje regiona sa digitalnim tržištem EU - Forbes