Poglavlje 2: Sloboda kretanja radnika donosi više prava, veću sigurnost i manje neizvjesnosti za građane, kroz bolju zaštitu i jednakost radnika, bez obzira na to gdje rade. Ono uspostavlja jasna pravila koja važe u svim državama članicama EU, na koja se građani mogu osloniti, bez razlike između domaćih i stranih radnika. To je poručeno sa panela „Evropsko tržište rada – nove prilike i izazovi“, koji su organizovali Ministarstvo evropskih poslova i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, uz podršku Evropske unije kroz projekat EU4ME, u okviru kampanje „28do28“, a u susret zatvaranju ovog poglavlja krajem maja na Međuvladinoj konferenciji.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević naglasila je da Poglavlje 2 obuhvata politike koje direktno oblikuju svakodnevni život građana, od zapošljavanja i tržišta rada, do zaštite prava radnika i socijalne sigurnosti.
„Poglavlje 2 uređuje pravo građana da rade bilo gdje u okviru Evropske unije, bez diskriminacije u pogledu državljanstva. Ističem, građani EU su jednaki i kada to kažem ne govorim samo u vrjednosnom smislu, nego kroz jasno postavljena pravila koja se dosljedno primjenjuju“ rekla je Gorčević.
Ministarka Naida Nišić poručila je da Poglavlje 2 predstavlja temelj evropskog tržišta rada i donosi šire mogućnosti za građane i poslodavce.
„Upravo kroz pregovoranje u okviru slobode kretanja radnika omogućava se efikasnije povezivanje crnogorskog tržišta rada u jedinstven evropski prostor, u kojem znanje, vještine i iskustvo mogu slobodno da cirkulišu tamo gdje su najpotrebniji. Na taj način se ne samo unapređuje konkurentnost privrede, već se i podstiče inovativnost, produktivnost i održivi ekonomski rast“, rekla je Nišić.
Na panelu „Sloboda. Zapošljavanje. Integracija – šta donosi Poglavlje 2?“ govorilo se o uticaju slobode kretanja radnika na tržište rada i pravima koja prate mobilnost radne snage. Ivana Šućur, šefica Radne grupe za Poglavlje 2 iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, poručila je da je Crna Gora u završnoj fazi priprema za zatvaranje ovog poglavlja. Govoreći o ključnim reformama, Šućur je ukazala da je Evropska komisija jasno definisala završno mjerilo za zatvaranje ovog poglavlja.
„Crna Gora mora pokazati da ima adekvatne strukture i kapacitete za punu i pravilnu primjenu pravne tekovine Evropske unije u oblasti slobode kretanja radnika. Od Crne Gore se očekuje potpuna operativnost ključnih sistema, kao što su EESSI, EURES i EHIC, ojačana inspekcija za radne odnose što podrazumijeva dobro funkcionisanje u praksi i svakodnevnu upotrebu od strane institucija i građana. Poseban naglasak stavlja se na uspostavljanje pouzdane i interoperabilne IT infrastrukture, koja je u potpunosti“, objasnila je Šućur.
Dragan Dašić iz Ministarstva unutrašnjih poslova govorio je o izmjenama Zakona o strancima kao važnom koraku u usklađivanju sa EU standardima. Posebno je naglasio da je prošlogodišnjim usvajanjem izmjena Zakona EU Direktiva 2004/38/EZ u potpunosti i sistematski prenesena u nacionalno zakonodavstvo.
„Ovim zakonom državljani EU i članovi njihovih porodica izjednačavaju se u pravima sa crnogorskim državljanima, uključujući pravo na rad i samozapošljavanje“, rekao je Dašić.
Iskustvo članice EU podijelila je Ivana Ružman, ekspertkinja za tržište rada iz Hrvatske, ukazujući da je otvaranje tržišta rada donijelo više prilika za zapošljavanje i jačanje standarda rada, ali i izazove poput odliva radne snage i nedostatka kvalifikovanih kadrova. Istakla je da su početna tranziciona ograničenja u pojedinim državama članicama bila privremena, te da je puna sloboda kretanja radnika postepeno dovela do veće mobilnosti i integracije na evropskom tržištu rada.
„Ulazak Hrvatske u EU 2013. označio je početak transformacije tržišta rada. Hrvatska je iz relativno zatvorenog tržišta rada prešla u otvoreni, konkurentni europski sustav, s velikim koristima za pojedince, ali i izazovima za gospodarstvo.“, kazala je Ružman.
U drugom panelu, fokusiranom na institucionalnu spremnost, govorila je Gordana Vukčević iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, ističući obaveze u okviru EURES mreže i jačanje povezanosti sa evropskim tržištem rada.
„Ulazak države u EURES mrežu donijeće višestruke koristi. Prije svega, omogućiće građanima bolji pristup zapošljavanju u inostranstvu, uz pouzdane i provjerene informacije. Istovremeno, poslodavcima će se otvoriti mogućnost pronalaska kvalifikovane radne snage iz šireg evropskog okruženja. Takođe, kroz EURES će se jačati institucionalna saradnja, unaprediti razmjena podataka i doprinijeti usklađivanju nacionalnih tržišta rada sa evropskim standardima. Na taj način, EURES predstavlja važan instrument za unapređenje mobilnosti radne snage, smanjenje nezaposlenosti i jačanje ukupne konkurentnosti tržišta rada,“ objasnila je Vukčević.
Vladimir Drobnjak, VD direktora Fonda PIO, pojasnio je da je suština koordinacije sistema socijalne sigurnosti u obezbjeđivanju kontinuiteta i zaštite prava građana koji se kreću unutar Evropske unije, kroz usklađivanje nacionalnih sistema sa pravilima EU.
„Koordinacija sistema socijalne sigurnosti podrazumijeva skup pravila kojima se usklađuju nacionalni sistemi socijalne zaštite sa propisima Evroske unije kako bi se osigurala prava građana koji se kreću unutar EU. Koordinacija se odnosi na prava kao što su: penzije, zdrastveno osiguranje, naknade za nezaposlene, porodične naknade, bolovanje i invalidnine“, objasnio je Drobnjak.
Vinka Vukeljić iz Fonda za zdravstveno osiguranje govorila je o uvođenju Evropske kartice zdravstvenog osiguranja i jačanju dostupnosti zdravstvene zaštite u EU.
„Evropska kartica zdravstvenog osiguranja (EHIC) je dokument koji se izdaje osiguranicima država članica EU i važi na teritoriji cijele Unije i evropskog ekonomskog područja, omogućavajući jednostavniji pristup neophodnoj zdravstvenoj zaštiti tokom boravka u drugim državama, pod istim uslovima kao za domaće osiguranike. Uvođenjem ove kartice, koja zamjenjuje postojeće obrasce, unapređuje se efikasnost sistema kroz razvoj informacionih rješenja i bržu razmjenu podataka, čime se građanima obezbjeđuje sigurniji, transparentniji i jednostavniji pristup zdravstvenim uslugama u inostranstvu, bez dodatnih procedura i neizvjesnosti“, rekla Vukeljić.
Darka Radulović, inspektorka rada, ukazala je na reforme inspekcije rada i značaj jačanja kontrolnih mehanizama u procesu pristupanja EU.
„Inspekcija za radne odnose obezbjeđuje nadzor nad primjenom propisa iz oblasti rada, uključujući zaštitu prava radnika, kontrolu uslova rada i sprečavanje diskriminacije, dok Crna Gora kroz Akcioni plan za period 2025–2027 sprovodi sistemsko jačanje njenih kapaciteta, kroz zapošljavanje dodatnih inspektora, jačanje saradnje sa institucijama i međunarodnim partnerima, kao i razvoj Jedinstvenog inspekcijskog informacionog sistema i digitalnih alata za prijavu nepravilnosti. Ove mjere treba da obezbijede efikasniji nadzor i veću zaštitu prava radnika u praksi, uz dosljednu primjenu propisa i veću sigurnost za građane“, objasnila je Radulović.
Panel je organizovan u okviru kampanje „28 do 28“, koja ima za cilj da građanima približi benefite i izazove pregovaračkog procesa. Crna Gora je do sada zatvorila 14 poglavlja i krajem maja se očekuje zatvaranje najamnje jos dva, ukljucujuci i Poglavlje 2.
