Crna Gora je ostvarila istorijski napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU) i nalazi se u završnoj fazi pregovora, ocijenila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je na radnom doručku sa novinarima, predstavljajući ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije (EK) za Crnu Goru, kazala da je to najbolji izvještaj EK do sada.
Dokument potvrđuje da je naša država ostvarila istorijski napredak u procesu pristupanja EU i da se nalazi u završnoj fazi pregovora, rekla je Gorčević.
Kako je rekla, Izvještaj jasno pokazuje da rad, posvećenost i odgovornost daju rezultate.
Crna Gora je prepoznata kao država koja dosljedno, odlučno i evropski sprovodi reforme na putu ka punopravnom članstvu u EU, navela je Gorčević.
Prema njenim riječima, EK je konstatovala da je Crna Gora u protekle tri godine ostvarila najznačajniji reformski pomak od početka pregovora 2012. godine.
Prosječna ocjena opšte spremnosti u 33 pregovaračka poglavlja porasla je sa 3,12 u 2023. na 3,45 u 2025. godini, dok je prosječna ocjena godišnjeg napretka skočila sa 2,69 na 3,51, navela je Gorčević.
To, kako je pojasnila, znači da nijedno poglavlje nije ocijenjeno kao stagnirajuće.
“Naprotiv, napredak je zabilježen u svih 33 poglavlja, dok je brži napredak registrovan u čak 18 ”, dodala je Gorčević.
Ona je kazala da je u 13 poglavlja Crna Gora unaprijedila opšti nivo spremnosti, a čak tri poglavlja — Privredno pravo, Pravo intelektualne svojine i Spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika — sada imaju ocjenu „napredna spremnost“.
Gorčević je istakla da je Crna Gora je zadržala 100 odsto usklađenost sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.
U poglavljima 23 i 24 Crna Gora je ostvarila ocjenu „umjereno ka dobra spremnost, što predstavlja važan pomak i potvrdu da su institucije vladavine prava ojačale i da isporučuju rezultate, rekla je Gorčević, navodeći da je EK posebno pohvalila bilans rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou, kao i jačanje pravosuđa.
Ona je rekla da je Komisija ukazala i na izazove — potrebu za pravosnažnim presudama, jačanjem institucionalne odgovornosti i nastavkom borbe protiv organizovanog kriminala.
“To su oblasti koje su sada u fokusu našeg djelovanja i u kojima ćemo, u mjesecima koji slijede, pokazati punu odlučnost i rezultate”, istakla je Gorčević.
Ona je kazala da je EK jasno poručila da Crna Gora ima postavljen okvir za demokratsko sprovođenje izbora, stabilne institucije koje funkcionišu u evropskom duhu i pluralističko i slobodno medijsko okruženje.
Istaknuto je da Crna Gora sprovodi politiku nulte tolerancije prema nasilju nad novinarima, da civilno društvo djeluje slobodno i da Skupština obavlja efikasnu kontrolu izvršne vlasti, navela je Gorčević.
Prema njenim riječima, Crna Gora je ostvarila značajan napredak u privrednom pravu, finansijskim uslugama i pravu intelektualne svojine, a prepoznat je vidljiv napredak i u oblastima digitalne transformacije i reforme javne uprave.
EK je, kako je navela Gorčević, istakla da je Crna Gora na dobrom nivou pripremljenosti za digitalnu tranziciju, da su u oblasti javne uprave pohvaljeni novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima, rad na profesionalizaciji i optimizaciji administrativnih kapaciteta, kao i jačanje sistema interne kontrole i budžetske inspekcije.
Ona je dodala da je u okviru zelene agende, Crna Gora napravila korake naprijed u energetici, saobraćaju i klimatskoj politici, ali da je EK jasno naglasila potrebu da se dodatno ubrza reforma u poglavlju 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
Gorčević je kazala da su tokom izvještajnog perioda održane dvije međuvladine konferencije, a uspješno su zatvorena četiri pregovaračka poglavlja, što, prema njenjim riječima, dodatno potvrđuje stabilnu dinamiku procesa pristupanja.
Ona je navela da će do kraja godine Crna Gora imati najveći broj interno spremnih poglavlja od početka pregovora, što, kako je rekla, može biti presudno za zatvaranje niza poglavlja na decembarskoj međuvladinoj konferenciji.
To će, po ocjeni EK, označiti prelazak Crne Gore u finalnu fazu procesa i stvaranje uslova za pripremu Ugovora o pristupanju EU, rekla je Gorčević.
Ona je istakla da dodatni impuls evropskom putu Crne Gore daje komunike Paketa proširenja EK, objavljen danas, u kojem se po prvi put Komisija vremenski odredila prema članstvu Crne Gore u EU.
Kako je rekla, u izvjestaju se navodi se da će, pod uslovom da Crna Gora održi tempo reformi, Komisija predstaviti nacrt finansijskog paketa, zatim nacrt zajedničkih stavova za zatvaranje pregovora o finansijskim i budžetskim odredbama, i pripremiti nacrt zajedničkog stava za poglavlje o institucijama.
To je najkonkretniji i najpozitivniji signal koji je Crna Gora ikada dobila iz Brisela, istakla je Gorčević.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović rekao je da je Izvještaj EK najbolji od početka pregovaračkog procesa.
“Danas o Crnoj Gori više ne govorimo kao državi kandidatu, već kao o narednoj članici EU”, istakao je Šaranović.
On je kazao da sve što je postignuto u prethodnom periodu govori o fokusu Vlade da svoje strateško opredjeljenje sprovede u najkraćem roku i integracioni proces dovede do kraja.
Prema riječima Šaranovića, ocjena EK da je Crna Gora najnapredniji kandidat govori da iza toga stoji danonoćni rad administracije.
On je kazao da su, kada je u pitanju poglavlje 24, ponosni na postignute rezultate i da je EK prepoznala dobar napredak u borbi protiv organizovanog kriminala.
Šaranović je istakao da je u Izvještaju posebno pohvaljena usvojena reorganizacija Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), prije svega u dijelu davanja samostalnosti Specijalnog policijskog odjeljenja, te da je pozitivno ocijenjena saradnja organa za sprovođenje zakona sa EUROPOL-om i Evropskom agencijom za azil.
On je rekao da je ostvaren napredak u borbi protiv tehnoloskog kriminala i trgovine ljudima, kao i da je Komisija pozdravila stupanje na stagu inoviranog sporazuma sa FRONTEX-om i usklađivanje zakodavnog okvira sa šengenskim standardima.
Šaranović je kazao da je profesionalizacija policije potvrđena kroz proces koji uključuje veting, provjerljive kriterijume integriteta i jasnu liniju odgovornosti.
On je dodao da je to prepoznato u izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, za koji uskoro očekuju odobrenje EK, kako bi bio upućen Skupštini na izglasavanje, što je preduslov za ostvarenje zadataka koje je neophodno ispuniti do kraja pregovaračkog procesa.
Šaranović je rekao da je u Izvještaju konstatovamo da je oprema za policiju nabavljana uglavnom iz donacija i istakao da je Vlada za narednih pola godine odredila dodatnih blizu 54 miliona EUR za nabavku opreme, sa fokusom na jačanje kapaciteta u oblasti granične bezbjednosti.
“Reforme sprovodimo odlučno, efikasno i kontinuirano i bez većih poteškoća u narednih 12 mjeseci ćemo realizovati sve aktivnosti koje su neophodne da bi smo zatvorili poglavlje 24”, kazao je Šaranović.
Državni sekretar Ministarstva pravde Sergej Sekulović rekao je da su u tom resoru zadovoljni izvještajem jer je, kako je naveo, generalno pozitivan u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava.
“Ne smijemo se opustiti jer nas čeka veliki posao koji moramo da završimo u kratkom periodu”, kazao je Sekulović.
On je istakao i da su svjesni nedostaka koji su mapirani kroz Izvještaj.
“Jasno je da, kroz izvještaj, imamo jasan put, a mi garantujemo da imamo jasan plan. Možemo li upsjeti? Možemo i moramo”, rekao je Sekulović.
Na pitanje novinare u vezi sa odlukom Vijeća za nacionalnu bezbjednost da se smanji dozvoljeni boravak na 30 dana državljanima zemalja koje nijesu usklađene sa viznom politikom EU, Šaranović je rekao da su ostale određene sitnice koje treba usaglasiti prije nego budu dodatno iskomunicirane sa javnošću.
“Određene mjere će biti usaglašene sa novim zakonom o strancima koji je u skupštinskoj proceduri”, dodao je Šaranović.
On je istakao da EU od Crne Gore traži stopostonu usklađenost sa viznom polikom Unije, ali da je ovo pregovarački proces i da Crna Gora zadržava autonomiju u donošenju određenih odluka koje su u njenom interesu.
„Uvijek sam na sjednicama Vlade izdvajao mišljenje o uvođenju bezviznih režima za određene zemlje jer vodim računa o bezbjednosti, ali imamo razumijevanja prema potrebi turističke privrede, disproporciji između ponude i tražnje na tržištu rada“, rekao je Šaranović.
Sekulović je, odgovarajući na novinarska pitanja, rekao da se od ideje vetinga nije odustalo i da u Ministarstvu pravde razrađuju modele.
“Ali je procjena, s obzirom na nekoliko argumenta koji su iznošeni u kontinuitetu, da bi u ovom trenutku vođenje vetinga, na način na koji smo ga mi zamislili, neke procese mogao usporiti, a mi vremena za usporavanje nemamo”, kazao je Sekulović.
Izvor: mina.news
