Prema rezultatima najnovijeg istraživanja Specijalnog Eurobarometra o bezbjednosti hrane 2025, koje je sprovela Evropska agencija za bezbjednost hrane (EFSA), građani Crne Gore pokazuju rastuće interesovanje za pitanja bezbjednosti hrane i visok nivo povjerenja u institucije koje sprovode kontrole duž lanca „od farme do stola“.
Istraživanje je sprovedeno u periodu od 26. marta do 14. aprila 2025. godine na uzorku od 520 ispitanika u Crnoj Gori, dok je u 27 država članica Evropske unije anketirano ukupno 26.370 građana. Pored Crne Gore, u istraživanju su učestvovale i druge zemlje kandidati – Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.
Cilj istraživanja bio je da se sagleda interesovanje građana za teme vezane za bezbjednost hrane, percepcija rizika, izvori informacija i povjerenje u institucije koje sprovode kontrole i osiguravaju da hrana na tržištu bude bezbjedna.
Za građane Crne Gore, bezbjednost hrane (78%) je među glavnim kriterijumima pri kupovini, uz svježinu proizvoda (82%), rok trajanja (74%) i cijenu (70%).
Ovi pokazatelji su vrlo slični prosjeku Evropske unije, što ukazuje da crnogorski potrošači sve više razmišljaju o kvalitetu, porijeklu i sigurnosti hrane koju konzumiraju.
Rezultati pokazuju da su građani Crne Gore najviše zabrinuti zbog: prisustva pesticida i hemikalija u voću i povrću (63%), aditiva i konzervansa u hrani (52%), antibiotika i hormona u mesu i mliječnim proizvodima (48%), mikroorganizama koji izazivaju trovanje hranom (salmonela, listerija i sl.) (39%) i bezbjednosti hrane uvoznog porijekla (37%).
Rezultati pokazuju da građani Crne Gore, kao i većina potrošača u Evropskoj uniji, najviše brinu zbog prisustva hemikalija u hrani, dok rizike poput bakterija ili fizičkih nečistoća smatraju manjim, ali i dalje važnim za bezbjednost hrane.
Većina ispitanika (oko 67%) izjavila je da je veoma zainteresovana za teme bezbjednosti hrane, dok bi čak 72% promijenilo svoje navike pripreme i konzumacije hrane ukoliko bi se pojavila informacija o bolesti prenosivoj hranom.
Ovo pokazuje da građani Crne Gore posvećuju sve više pažnje rizicima vezanim za hranu i spremni su da reaguju u cilju zaštite svog zdravlja.
Pored toga, primjetan je porast interesovanja za zdrave prehrambene navike, ali i svijest da sigurnost hrane ostaje osnovni preduslov za zdravu ishranu.
Kada je riječ o informisanju, građani Crne Gore najviše povjerenja imaju u naučnike i stručnjake – 78%, državne institucije i zdravstvene organe – 74%, tradicionalne medije – 41%, dok su društvene mreže i dalje među najmanje pouzdanim izvorima informacija, sa svega 19% povjerenja.
U poređenju sa prosjekom EU, Crna Gora bilježi veći stepen povjerenja u nacionalne institucije, što odražava prepoznatljivost uloge Uprave za bezbjednost hrane, veterinarske i fitosanitarne poslove u zaštiti zdravlja potrošača i kontroli bezbjednosti hrane na tržištu.
Gotovo polovina ispitanika u Crnoj Gori (47%) izjavila je da je upoznata sa činjenicom da EU ima zajednički sistem bezbjednosti hrane, dok 53% prepoznaje Evropsku agenciju za bezbjednost hrane (EFSA) kao ključnu instituciju koja procjenjuje rizike i daje naučne savjete.
Ovi podaci pokazuju da građani Crne Gore sve više razumiju principe evropskog sistema bezbjednosti hrane, koji se zasniva na transparentnosti, naučnoj procjeni i zajedničkom pristupu „od farme do stola“.
Specijalni Eurobarometar 103.3 o bezbjednosti hrane predstavlja zajedničku inicijativu Evropske komisije i Evropske agencije za bezbjednost hrane (EFSA) i omogućava poređenje percepcije i ponašanja potrošača u svim državama članicama EU i zemljama kandidatima.
Detaljni rezultati za Crnu Goru dostupni su u posebnom nacionalnom izvještaju objavljenom uz glavni Eurobarometar 2025 dokument.