Digitalna transformacija nije samo pitanje tehnologije, već boljeg rada institucija i dostupnijih javnih usluga, a države Zapadnog Balkana, koje su ostvarile napredak na nacionalnom nivou, sada moraju da uspostave interoperabilnost i na regionalnom nivou, za šta su ključni povjerenje među javnim upravama, zajednički standardi i saradnja.
To je poručeno na otvaranju drugog dana osmog Digitalnog samita Zapadnog Balkana i na panelu „Izgradnja digitalnih javnih usluga: od spremnosti na nacionalnom nivou do pružanja usluga unutar regiona“.
Osmi Digitalni samit Zapadnog Balkana u Herceg Novom organizovalo je Ministarstvo javne uprave pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore, u partnerstvu sa Savjetom za regionalnu saradnju (RCC) i u okviru predsjedavanja Crne Gore Berlinskim procesom. Generalni sponzor događaja je kompanija MTEL.
Državni sekretar u Ministarstvu javne uprave Naim Gjokaj istakao je da digitalna transformacija nije samo pitanje tehnologije, već znači unapređenje načina na koji institucije rade, veću dostupnost i jednostavnije korišćenje javnih usluga, stvaranje novih prilika za privredu i, na kraju, bolji svakodnevni život građana.
Prema njegovim riječima, diskusije sa prvog dana Samita ukazale su na nešto što je posebno važno za Zapadni Balkan.
„Iako se možda nalazimo u različitim fazama digitalnog razvoja, dijelimo mnoge iste izazove, prioritete i ambicije. Upravo zato su regionalna saradnja i događaji poput ovog Samita toliko važni. Oni nam pružaju priliku da razmijenimo iskustva, učimo jedni od drugih i istražimo kako možemo zajedno da postignemo bolje rezultate“, poručio je Gjokaj.
Kako društva postaju sve digitalnija, potrebno je, smatra Gjokaj, obezbijediti da tehnologija stvara prilike za sve, ali i da pruža bezbjedno i pouzdano onlajn okruženje, naročito za djecu i mlade.
„Vjerujem da je najvažnije kako ćemo ove diskusije nastaviti – da dobre ideje pretvorimo u praktična rješenja, ojačamo našu saradnju i donesemo stvarnu korist našim građanima. Jer, na kraju, uspjeh naše digitalne transformacije neće se mjeriti samo tehnologijama koje uvodimo, već stvarnim poboljšanjima koja one donose u živote ljudi. Uvjeren sam da će nam današnje diskusije pomoći da napredujemo u tom pravcu, uz nove ideje, snažnija partnerstva i zajedničku posvećenost izgradnji povezanijeg i konkurentnijeg Zapadnog Balkana“, kazao je Gjokaj.
Menadžerka programa u Generalnom direktoratu Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo (DG ENEST) Elena de Bortoli ukazala je da su neke zemlje već razvile portale, registre i elektronsku identifikaciju, što je dobar korak, odnosno da je ostvaren određeni napredak, ali da je sada trenutak da se omogući prekogranična saradnja i interoperabilnost.
„Ono što je zajedničko zemljama članicama jeste povjerenje, odnosno sistem i dokumenta jedne države priznaju se u drugoj državi članici. To želimo da postignemo u regionu i sve zemlje treba da idu u tom pravcu. Kada je sve usklađeno, usaglašeno i uspostavljeno, biće lakše integrisati se u sistem EU. Zemlje i vlade treba da budu zainteresovane i spremne da uspostave već usklađen okvir, koji će u budućnosti pomoći da se kreiraju interoperabilnost i uzajamno povjerenje preko granica. Za nas je interoperabilnost važna, želimo da integrišemo region u jedinstveno digitalno tržište i zbog toga investiramo u regionalne programe“, ukazala je de Bortoli.
Direktorka Direkcije Vladinog portala eAlbania u Tirani Nevila Repishti saopštila je da su u Albaniji puno investirali u nacionalne platforme i interoperabilnost i da očekuje da će na narednom Samitu predstaviti konkretnije rezultate.
„Tehnologija nije problem. Albanija je puno investirala u interoperabilnost na nivou domaćeg koncepta pružanja usluga i 95 odsto javnih usluga je onlajn. Mislim da je manje-više ista situacija u zemljama Zapadnog Balkana. Građani moraju imati isto iskustvo“, rekla je Repishti.
Ako je cilj postići interoperabilnost svih elektronskih sistema zemalja Zapadnog Balkana u procesu pristupanja EU, sve se to, kako smatra, može ostvariti na regionalnom nivou, a zatim i na nivou EU.
Savjetnik u Kabinetu u Ministarstvu za digitalnu transformaciju u Skoplju Miroslav Grozdanovski podsjetio je da je Sjeverna Makedonija prvi pilot-projekat sprovela 2011. godine i povezala pet institucija, a 2015. godine definisala pravni, semantički, tehnički i organizacioni aspekt interoperabilnosti, koji pokrivaju kompletan okvir za zemlju.
„Nažalost, napredak nije bio tako dobar. Godine 2024. unaprijedili smo platformu i to je udvostručilo broj povezanih institucija. Imamo 90 institucija koje su povezane i četiri miliona transakcija mjesečno, što je povećanje u odnosu na situaciju prije dvije godine“, rekao je Grozdanovski.
Vjeruje da još postoji prostor za poboljšanje, a postoji i otpor nekih institucija.
„Kada je riječ o regionalnoj saradnji, potrebno je da definišemo zajedničke standarde. To znači da, na primjer, koncept izvoda iz matične knjige rođenih treba da bude isti u Beogradu, Skoplju i Podgorici. Treba međusobno omogućiti priznavanje elektronskog identiteta i potpisa. Treba da znamo ko stoji iza toga. A ono što je takođe potrebno jeste zakonodavna osnova. Paralelno sa ovim treba da analiziramo šta je potrebno građaninu. Ne šta mi treba da ponudimo, već šta građani žele“, rekao je Grozdanovski.
Viši ekspert za trgovinu uslugama u Sekretarijatu CEFTA Erkand Kola rekao je da je region već ostvario napredak u uspostavljanju interoperabilnosti na nacionalnom nivou, ali da još uvijek nije u mogućnosti da omogući prekogranične transakcije za građane i privredu.
„Dosta toga je urađeno, progres je ostvaren, a kada je riječ o regionalnom aspektu, on ne nedostaje, već predstavlja pitanje fokusa. Potreban nam je nivo upravljanja koji već postoji u okviru CEFTA-e na regionalnom nivou. Radimo na uspostavljanju okvira koji će omogućiti ispunjavanje preduslova za razne razmjene servisa i usluga u raznim zemljama. Trenutno radimo na operativnom dijelu koji će omogućiti servisima da prelaze iz jedne zemlje u drugu“, objasnio je Kola.
Ako uprave danas nisu u poziciji da imaju zajednički osnov i da pripreme sve za realizaciju, neće moći, kako je rekao, da prepoznaju servis koji dolazi iz jedne zemlje u drugu.
Regionalni ekspert za interoperabilnost u Skoplju Goce Armenski rekao je da je bitno da države budu dovoljno sposobne da uspostave sve što je neophodno za zajedničko regionalno tržište kako bi se pridružile evropskom, a ništa od toga se ne može uraditi bez javnih uprava koje dobro sarađuju.
„Ključno je da izgradimo povjerenje. Javne uprave treba da vjeruju jedna drugoj. Bitna je i infrastruktura i to je najlakši dio ovoga posla. I tehnologija nije razlog zašto nismo međusobno povezani. Pored povjerenja i infrastrukture, veoma je bitna saradnja. To znači jasne smjernice ko je nadležan za šta, ko je pouzdan izvor podataka, ko uzima podatke i pod kojim uslovima, na koji način građanin daje saglasnost“, pojasnio je Armenski.
Građane, kako je kazao, samo interesuje, i treba da ih interesuje, da dobiju servis koji im je potreban na jednostavan i lak način.
FOTO I VIDEO: Interoperabilnost ključ za povezivanje Zapadnog Balkana i integraciju u EU