Crna Gora smatra da predstojeći Samit EU - Zapadni Balkan predstavlja stratešku priliku za oblikovanje šireg političkog narativa o proširenju Evropske unije u odlučujućem trenutku za Evropu.
Paket proširenja EU za 2025. godinu svrstava Crnu Goru među vodeće zemlje kandidate za članstvo u Evropskoj uniji. Iz Vašeg ugla, koje su reforme bile najtransformativnije do sada i gdje Crna Gora treba da pokaže najveću ambiciju kako bi odlučno napredovala ka usklađivanju sa pravnom tekovinom EU?
Paket proširenja EU za 2025. godinu jasno potvrđuje da je Crna Gora danas najnaprednija zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Izvještaj o Crnoj Gori najbolji je do sada, uz jasno uočen napredak u gotovo svim pregovaračkim poglavljima, bez stagnacije ili nazadovanja u bilo kojem od njih. To potvrđuje da evropski put nije samo politička orijentacija, već rezultat konkretnih reformi. Reforme su kontinuiran proces koji podrazumijeva unaprjeđenje zakonodavstva i njegovu dosljednu primjenu. Ključ nije samo u ocjeni Evropske komisije, već u izgradnji pouzdanih institucija i demokratskog, prosperitetnog i pluralističkog društva. U tom kontekstu, posebno su važni jačanje nezavisnosti pravosuđa, unaprjeđenje sistema javnih nabavki, poboljšanje slobode medija i efikasnija kontrola javnih finansija. Poseban značaj imaju poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Crna Gora je 2024. godine bila prva zemlja kandidat koja je dobila pozitivan IBAR, što potvrđuje značajan napredak u ovim oblastima. Ova poglavlja zatvaraju se na kraju pregovaračkog procesa, što dodatno ukazuje na njihov značaj. Naš pristup je jasan: niko nije iznad zakona. Crna Gora prelazi iz faze deklarativne evropske orijentacije u fazu konkretnih rezultata i operativne integracije. Ključni prioritet ostaje obezbjeđivanje nepovratnosti reformi: puna nezavisnost i efikasnost pravosuđa, donošenje pravosnažnih presuda u slučajevima visoke korupcije i kontinuirano sprovođenje istraga. Time se ne jača samo pravda, već i investiciona sigurnost zemlje. Paralelno s tim, reforme u ekonomiji i javnoj upravi, digitalizacija i energetska tranzicija doprinose održivom razvoju i višem kvalitetu života građana. Važno je i unaprjeđenje društvene klime. Crna Gora pripada Evropi i po istoriji i po vrijednostima, a članstvo će donijeti koristi u svim sferama – od lakšeg kretanja i obrazovanja do ekonomskih prilika. Cilj je suštinska transformacija društva. Zato podržavamo princip zasluga: napredak u reformama treba da vodi bržem, ali u potpunosti zasluženom članstvu.
Crna Gora je počela da koristi sredstva iz EU Plana rasta (383 miliona eura za period 2024–2027). Koje konkretne koristi će ova sredstva donijeti građanima i ekonomiji Crne Gore?
Crna Gora je prihvatila Plan rasta ne samo zbog finansijske podrške, već prije svega zbog njegovog reformskog karaktera. Riječ je o instrumentu koji podstiče reforme, jača regionalnu saradnju i olakšava integraciju u jedinstveno tržište Evropske unije. Sredstva su uslovljena ispunjavanjem konkretnih, mjerljivih koraka, što dodatno jača odgovornost i kredibilitet javnih politika. Time se pravi jasan pomak od deklarativnih obaveza ka njihovoj stvarnoj implementaciji. Agenda reformi obuhvata projekte koji direktno utiču na građane: unaprjeđenje javnih usluga, modernizaciju transportne i energetske infrastrukture, digitalizaciju, kao i jačanje obrazovnih i socijalnih kapaciteta. Plan dodatno podstiče razvoj privatnog sektora, povećava povjerenje investitora i doprinosi fiskalnoj stabilnosti. Dugoročni cilj je ubrzanje ekonomskog rasta i približavanje jedinstvenom tržištu EU. Građani će koristi osjetiti i prije punopravnog članstva, što je od posebnog značaja za jačanje povjerenja u evropski proces. Iako značajna, ova sredstva predstavljaju uvod u znatno veće fondove koji će biti dostupni nakon pristupanja. Plan rasta zato treba posmatrati kao prelaznu fazu i most ka punoj finansijskoj i ekonomskoj integraciji.
Crna Gora je zatvorila 13 pregovaračkih poglavlja. Koji su najveći preostali izazovi i koliko je realno zatvaranje pregovora do kraja 2026. godine?
Najveći izazovi ostaju poglavlja 23 i 24, gdje se napredak mjeri konkretnim rezultatima u oblasti vladavine prava. Takođe, poglavlje 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine, zahtijeva značajna ulaganja i dugoročno planiranje. Ipak, Crna Gora je pokazala sposobnost da odgovori na složene zahtjeve. Zahvaljujući jasno definisanim ulogama institucija i visokom nivou koordinacije, završetak pregovora do kraja 2026. godine predstavlja ostvariv cilj. Evropske integracije danas su za Crnu Goru realnost, a ne samo strateški cilj. Proces je, međutim, dvosmjeran – podjednako zavisi i od Crne Gore i od Evropske unije.
Nastavak podrške Evropske komisije i država članica od ključnog je značaja za uspješan završetak procesa. Crna Gora će 2026. godine prvi put predsjedavati Berlinskim procesom. Koji su prioriteti i očekivani rezultati?
Predsjedavanje dolazi u politički i geopolitički važnom trenutku, kada regionalna saradnja postaje nužnost. Moto predsjedavanja glasi: „Region u pokretu: Vlasnici promjena“, čime se naglašava odgovornost za sprovođenje konkretnih rezultata. Četiri ključna prioriteta su održivi ekonomski rast, konkurentnost, sigurnost i otpornost, te zelena tranzicija. To podrazumijeva unaprjeđenje zajedničkog regionalnog tržišta, priznavanje profesionalnih kvalifikacija, smanjenje trgovinskih barijera, jačanje borbe protiv organizovanog kriminala i napredak u sprovođenju Zelene agende. Planirani su brojni ministarski sastanci i tematski forumi, uključujući i prvi medijski forum, kao i sastanak posvećen javnoj upravi. Crna Gora želi da djeluje kao konstruktivan posrednik regionalne saradnje i postizanja konkretnih rezultata.
Kako Crna Gora vidi značaj Samita EU–Zapadni Balkan u junu 2026. godine?
Samit, koji će biti održan 5. juna 2026. godine, okupiće lidere država članica Evropske unije i Zapadnog Balkana, kao i predstavnike ključnih evropskih institucija. Riječ je o najvažnijem diplomatskom događaju koji Crna Gora organizuje tokom pregovaračkog procesa. Ovaj događaj predstavlja potvrdu međunarodnog položaja Crne Gore, ali i priliku da se pošalje jasna politička poruka da proširenje ostaje strateški prioritet. U izmijenjenom geopolitičkom kontekstu, integracija Zapadnog Balkana postaje ključna za stabilnost, sigurnost i konkurentnost Evrope. Poseban fokus biće na očuvanju kredibiliteta procesa proširenja – napredak mora biti nagrađen, a proces predvidiv i zasnovan na zaslugama. Važan element biće i postepena integracija regiona u politike EU prije punopravnog članstva, posebno u oblastima energetike, infrastrukture i digitalne transformacije.
Ambicija Crne Gore je da Samit donese konkretan i vidljiv napredak u odnosima između Evropske unije i Zapadnog Balkana. U tom kontekstu već je pokrenuta diskusija o pripremi Ugovora o pristupanju, a cilj je da se pregovori zaključe tokom 2026. godine. To neće biti samo uspjeh Crne Gore, već i snažna potvrda kredibiliteta politike proširenja Evropske unije. Na kraju, predsjedavanje Berlinskim procesom i organizacija Samita poklapaju se sa značajnim jubilejom – dvadeset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Uz očekivani završetak pregovora, 2026. godina može predstavljati prekretnicu u evropskom putu države.
Cijeli intervju na engleskom jeziku dostupan je na sljedećem linku: https://www.yumpu.com/en/document/read/71071753/diplomatic-world-magazine-79