Klimatske promjene predstavljaju dugoročne promjene uobičajenih ,prosječnih vremenskih uslova u nekoj oblasti,regionu.Ogledaju se u promjeni temperature,količini padavina ,učestaloj pojavi ekstremnih vremenskih prilika kao što su oluje,toplotni talasi ,poplave ,požari i dr.
Poljoprivreda je veoma ranjiva na klimatske promjene jer direktno zavisi od vremenskih i klimatskih uslova i zato klimatske promjene predstavljaju ozbiljan izazov za održivost i produktivnost poljoprivrede.
Klimatske promjene su sve izraženije kod nas i ispoljavaju se kroz:
Vinogradarska geografska proizvodna područja Crne Gore su podijeljena na četiri regiona za proizvodnju grožđa i vina:
1. Vinogradarski region Crnogorski basen Skadarskog jezera, u okviru koga postoji sedam subregiona, i to: Kučki, Crmnički, Riječki, Podgorički, Piperski, Katunski i Bjelopavlićki
2. Crnogorsko primorski vinogradarski region, u okviru koga postoje četiri subregiona- Bokokotorski, Budvansko-barski, Ulcinjski i Jadransko zaleđe
3. Vinogradarski region Nudo
4. Vinogradarski region Crnogorski sjever, u okviru koga postoje četiri subregiona- Dragaljsko polje, Nikšićki subregion, Šćepan Polje i Bjelopoljski subregion
Najveće površine pod vinogradima su u vinogradarskom regionu Crnogorski basen Skadarskog jezera koji karakteriše submediteranska klima sa izraženim mediteranskim uticajem( ljeta duga, topla ,veoma suva, sa velikim brojem sunčanih dana ,zime blage i relativno kišovite).
Prоizvоdnjа vinа u ovom regionu uglаvnоm je uz uz primjenu moderne tehnologije i inovacija, kontrolu tеmpеrаturе prilikоm prоizvоdnjе vinа, upotrebu savremenih enoloških sredstava.
Proizvođači sa manjim obimom proizvodnje grožđa i vina, prоizvоdnju obavljaju uz ograničenu primjenu tehnologija i inovativnih rješenja.
Klimatske promjene utiču na vinogradarstvo i vinarstvo kroz porast temperatura,češće suše,promjene u režimu padavina , ekstremne vremenske prilike ,promjenu u pojavi bolesti i štetočina što sveukupno mijenja uslove za sazrijevanje grožđa i kvalitet vina .
Porast temperature
Porast prosječnih temperatura utiče na vinovu lozu na nekoliko načina: ranije kretanje vegetacije i cvjetanje,ranije sazrijevanje grožđa( često 2–4 sedmice prije uobičajenih rokova),promjena hemijskog sastava bobica- veći sadržaj šećera što dovodi do većeg procenta alkohola u vinima, smanjena kisjelost grožđa- sveukupno može negativno uticati na svježinu i balans vina.
Za sorte poput Vranca, više temperature mogu povećati koncentraciju boje i tanina, ali prekomjerna toplota može dovesti do gubitka aromatske složenosti.
Suše i nedostatak vode
Suše predstavljaju jedan od najvećih izazova za vinogradarsku proizvodnju posebno u regionima sa mediteranskom klimom ( basen Skadarskog jezera i primorski region)
Posljedice uključuju: smanjenje prinosa po hektaru, stres biljaka zbog nedostatka vlage, neujednačeno sazrijevanje grožđa,veće troškove navodnjavanja.
Iako umjeren vodni stres može poboljšati kvalitet grožđa, dugotrajne suše mogu ozbiljno ugroziti proizvodnju.
Ekstremne vremenske prilike
Sve češće se javljaju toplotni talasi, intenzivne padavine, grad ,jaki vjetrovi,oluje koji mogu izazvati oštećenja grozdova,eroziju zemljišta,povećanu pojavu bolesti nakon obilnih kiša, gubitke u kvalitetu i količini prinosa.
Promjene u pojavi bolesti i štetočina
Toplija klima pogoduje širenju određenih bolesti i štetočina vinove loze.
Moguće posljedice: produžena sezona razvoja insekata,pojava novih patogena koji ranije nijesu bili prisutni, veća potreba za zaštitnim tretmanima.
Uticaj na vinarstvo
Klimatske promjene ne utiču samo na vinograde već i na karakter vina.
Moguće promjene uključuju: viši sadržaj alkohola u vinima,nižu ukupnu kisjelost,promjene u aromatskom profilu vina, potrebu za prilagođavanjem tehnologije proizvodnje, veću i drugačiju upotrebu enoloških sredstava kako bi se očuvao tip i karakter vina .
Preporuka je da vinari prilagođavaju vrijeme berbe i tehnološke postupke kako bi očuvali željeni stil vina.
Chardonnay ,zasad u Bijelom Polju (2025.g.)
Vinogradari i vinari i mogu odgovoriti kroz:
Klimatske promjene predstavljaju jedan od većih izazova kako za poljoprivredu sveukupno tako i za vinogradarstvo i vinarstvo . Iako pojedini efekti, poput bolje fenolne zrelosti grožđa, u nekim godinama, mogu kratkoročno donijeti određene koristi, dugoročno dominiraju rizici povezani sa sušama, ekstremnim vremenskim pojavama i promjenama kvaliteta grožđa. Budući razvoj vinogradarstva/vinarstva biće olakšan pravovremenim prilagođavanjem vinogradarskih i vinarskih praksi novim klimatskim uslovima.
Savjetodavna služba Ministarstva poljoprivrede ,šumarstva i vodoprivrede pored pružanja redovnih stručnih savjeta poljoprivrednim proizvođačima ukazuje kontinuirano na značaj korišćenja mjera Agrobudžeta , naročito onih koje se odnose na prilagođavanje klimatskim promjenama ,preventivnu zaštitu i ublažavanje negativnih uticaja, u cilju održivog razvoja , unapređenja efikasnosti proizvodnje i očuvanja kvaliteta proizvoda .
Savjet pripremila: Danijela Zuber, Direkcija za savjetodavne poslove i kontrolu na terenu u oblasti biljne proizvodnje, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.