Danas se, kao i svakog 18. aprila, obilježava Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina, a ovogodišnja tema je „Kompleksne prošlosti – raznolike budućnosti”. Ovaj važan datum ustanovio je Međunarodni savjet za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS) 1982. godine, a kasnije prihvatio Unesko. Obilježava se u cijelom svijetu kako bi se uticalo na jačanje svijesti o kompleksnosti i raznovrsnosti kulturnog nasljeđa, kao i o nastojanjima koja su neophodna da bi se ono zaštitilo i sačuvalo za buduće generacije, ali i ukazalo na njegove vrijednosti i ranjivost.
Već nekoliko godina, ICOMOS predlaže određenu temu koja se na ovaj dan promoviše i koja predstavlja jednu od dimenzija kulturnog nasljeđa kako bi se skrenula pažnja na njegov značaj u cijelom svijetu. Istovremeno sa brojnim kulturnim specifičnostima i raznolikostima, evropski narodi danas dijele i brojne segmente zajedničkog kulturnog nasljeđa, istoriju, dostignuća, vrijednosti i kolektivna sjećanja koja ih povezuju, ali i, na različite načine, obavezuju. Ovo podrazumijeva savremeno nastojanje da se očuvaju i razvijaju specifičnosti materijalnog i nematerijalnog kulturnog nasljeđa različitih naroda, ali, ništa manje, i univerzalne ljudske vrijednosti kao vrijednosti kulture uopšte.
Podsticanje stvaranja zajedničke i jedinstvene Evrope sve izraženije se temelji na kulturi, pri čemu očuvanje kulturnih dobara zauzima značajno mjesto u strategiji evropskih integracija. Zato ovaj proces predstavlja veliki pokušaj dijaloga među kulturama – pokušaj da se uz kritičku svijest o kulturnim dobrima očuvaju različitosti i pretvore u zajedničke vrijednosti koje će doprinositi opštem društvenom razvoju i napretku. Socijalna komponenta kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori trebalo bi da doprinese izgradnji kohezivnog, inkluzivnog i demokratskog društva, u kome će različitost identiteta i bogatstvo kulturnog nasljeđa različitih grupacija biti podsticaj, a ne prepreka, društvenom i kulturnom razvoju.
Posljednjih godina svjedoci smo brojnih rasprava o preispitivanju i brisanju pojedinih istorijskih narativa i stavljanju u prvi plan drugih, što zahtijeva kompleksne analize i izbjegavanje pristrasnih stavova i interpretacija prošlosti. Konvencija o svjetskoj baštini (1972) opominje na to da „oštećenje ili nestanak bilo kog predmeta kulturne ili prirodne baštine predstavlja štetno osiromašenje baštine svih naroda svijeta” – međutim neravnoteža u prepoznavanju, tumačenju i stavovima o očuvanju različitih segmenata kulturne baštine i dalje postoji. Zbog toga Crna Gora svaki segment svoje bogate i raznolike kulture čuva jednako, kao dokaz njene kompleksne istorije i kao zalog za budućnost. To se može sagledati kroz brojne spomenike, spomeničke cjeline i lokalitete koji ukazuju na višeslojnu prošlost, koja zahtijeva inkluzivne pristupe jer samo kroz njih možemo očuvati izvorne evropske vrijednosti.
Obilježavajući ovaj dan, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, pridružuje se planetarnoj misiji i postaje dio nje. Ovogodišnja tema „Kompleksne prošlosti – raznolike budućnosti” predstavlja jednu od višestrukih dimenzija kulturnog nasljeđa čime ukazuje na značaj očuvanja svih segmenta prošlosti, kako bismo, čuvajući prošlost, očuvali autentične civilizacijske vrijednosti.