Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Gjeka učestvovao je na regionalnom dijalogu „Žene liderke: Ekonomija, savezništva i budućnost integracije“, održanom u Budvi, u partnerstvu Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Agencije Ujedinjenih nacija za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena (UN Women), uz podršku Ministarstva evropskih poslova i finansijsku podršku Evropske unije.
Regionalni dijalog okupio je predstavnike i predstavnice institucija, međunarodnih organizacija, akademske zajednice, civilnog društva, kao i stručnjake i stručnjakinje iz regiona, sa ciljem razmjene mišljenja o ekonomskom osnaživanju žena, institucionalnim reformama, liderstvu i budućnosti evropske integracije Zapadnog Balkana.
Ministar Gjeka učestvovao je u panelu „Kako redizajnirati sistem? Ravnopravnost. Znanje. Napredak.“, koji se bavio institucionalnim i političkim sistemima potrebnim za podršku ekonomskom osnaživanju žena. U fokusu njegovog izlaganja bila je potreba za donošenjem novog Zakona o rodnoj ravnopravnosti, reformom zakonodavstva kroz ugradnju rodne perspektive u javne politike, jačanjem institucionalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost, kao i uspostavljanjem buduće Agencije za rodnu ravnopravnost.
Ministar je poručio da rodna ravnopravnost ne može ostati samo princip ili dobra namjera, već mora biti ugrađena u zakone, politike, budžete i svakodnevni rad institucija. Istakao je da novi Zakon o rodnoj ravnopravnosti, orodnjavanje zakonodavstva, snažniji institucionalni mehanizmi i buduća Agencija za rodnu ravnopravnost predstavljaju temelj promjene koja treba da obezbijedi jednake mogućnosti za žene i muškarce, posebno na tržištu rada.
Poseban akcenat stavio je na buduću Agenciju za rodnu ravnopravnost, kao institucionalni mehanizam koji treba da doprinese snažnijoj koordinaciji, većoj vidljivosti, jasnijoj odgovornosti i djelotvornijem sprovođenju politika rodne ravnopravnosti. Naglasio je da Agencija treba da bude važan oslonac sistemu u kojem rodna ravnopravnost neće zavisiti od pojedinačne volje, već će biti dio obaveznog, kontinuiranog i mjerljivog rada institucija.
Govoreći o jačanju institucionalne arhitekture, ministar je ukazao i na značaj mehanizma za rodnu ravnopravnost u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, kao i na važnost mreže službenika i službenica za rodnu ravnopravnost u institucijama. Takav pristup, kako je istaknuto, omogućava da se odgovornost za rodnu ravnopravnost jasno rasporedi kroz čitav sistem.
Učešće predstavnika i predstavnica Ministarstva ljudskih i manjinskih prava na regionalnom dijalogu u Budvi bilo je prilika da se predstave prioriteti Crne Gore u oblasti rodne ravnopravnosti, posebno u kontekstu evropskih integracija, reforme zakonodavstva, jačanja institucionalne arhitekture, uspostavljanja buduće Agencije za rodnu ravnopravnost i stvaranja uslova za ravnopravno učešće žena u ekonomskom, političkom i društvenom životu.
Ključna poruka učešća Crne Gore na konferenciji jeste da rodna ravnopravnost ne smije ostati deklarativna vrijednost, već mora postati mjerljiv rezultat institucija, vidljiv u zakonima, budžetima, politikama i svakodnevnom životu žena i muškaraca.