Napadi usmjereni na ličnost, pol, izgled ili privatne okolnosti žene na javnoj funkciji nisu kritika javne politike, već oblik diskriminacije i ponižavanja koji obeshrabruje učešće žena u političkom i javnom prostoru.
Kritika javnih politika je legitimna i dobrodošla, ali se mora zasnivati na argumentima i činjenicama — nikada na uvredama, stereotipima i diskriminaciji.
Napredak u normativnom usklađivanju kroz Zakon o radu je pozitivan, posebno u dijelu rješenja koja prate evropske standarde u oblasti ravnoteže između poslovnog i provatnog života,transparentnosti zarada i jednakog postupanja. Ovakva rješenja doprinose pravednijem tržištu rada, većoj ravnopravnosti u rodoteljskim ulogama i smanjenju rodnih nejednakosti.
Podsjećamo javnost da su u pripremi nova zakonska rješenja u oblasti rodne ravnopravnosti, sa ciljem jačanja institucionalne zaštite od diskriminacije, uznemiravanja i govora mržnje, uključujući i digitalni prostor. Online okruženje ne može biti prostor bez odgovornosti: zaštita dostojanstva i zabrana diskriminacije moraju važiti jednako i na društvenim mrežama, kao i u svim drugim javnim sferama.
Pozivamo sve učesnike u javnom prostoru — političke aktere, medije i korisnike društvenih mreža — da pokažu odgovornost i doprinesu kulturi poštovanja. Pozivamo i nadležne institucije da, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa važećim propisima, reaguju na prijavljene slučajeve govora mržnje i diskriminatornih sadržaja.
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava ostaje posvećeno zaštiti dostojanstva, ravnopravnosti i sigurnosti svih žena i muškaraca u javnom prostoru, kao i izgradnji društva u kojem se razlike rješavaju dijalogom, a ne uvredama.