Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodni saziv Vlade Crne Gore.
Arhiva

Najboljim odgovorima na izazove do slobodnih medija i medijskih zakona koji će ubrzati reformske procese

Objavljeno: 2021-12-17 11:18:00

Djelujući istrovremeno na cijeli paket medijskih zakona osiguraćemo njihovu usklađenost, učinkovitost i obezbijediti dosljedniji razvoj zakonodavnog okvira, kako bi u Crnoj Gori imali slobodne medije i ubrzali reformske procese. 

To je saopštila ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, Tamara Srzentić, povodom početka rada Radne grupe za izradu medijskih zakona. 

Kazala je da je Vlada pred sobom postavila jako ambiciozan cilj - da u potpuno inkluzivnom, konstruktivnom i uvažavajućem procesu, slušajući struku, težeći evropskim standardima i preporukama partnera iz Evropske komisije i Savjeta Evrope, uredi medijsku oblast kroz izmjene i dopune Zakona o medijima i nacionalnom javnom emiteru, kroz Nacrt zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, i krovnu medijsku Strategiju.

“Imamo priliku da u istom trenutku djelujemo na cijeli paket medijskih zakona, čime možemo osigurati njihovu usklađenost, olakšati učinkovitost i obezbijediti dosljedniji razvoj zakonodavnog okvira. Raznolikost sastava ove radne grupe, garantuje nam i raznolikost perspektiva u kreiranju najboljih odgovora na stare i nove izazove koji se preklapaju, a koji bi trebalo da budu prevaziđeni kako bi u Crnoj Gori imali diversifikovane i slobodne medije, i normativni okvir koji će ubrzati reformske procese koji su započeti”, kazala je Srzentić.

Rekla je da je praksa pokazala da aktuelni Zakon o medijima iz 2020. godine treba korigovati i riješiti određena pitanja da bi u potpunosti bio u skladu sa primjenjivim međunarodnim i regionalnim standardima. 

“Neke od najbitnijih oblasti koje ćemo kroz izmjene zakona probati da unaprijedimo su: unapređenje regulisanja zaštite novinarskih izvora, finansiranje samoregulacije od strane države, kroz Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija i sam Fond, u smislu njegove veličine, prioriteta, kriterijuma i načina distribucije sredstava. To su pitanja gdje postoji prostor za poboljšanje, mišljenje je i većeg dijela vas i eksperata iz međunarodne zajednice”, navela je Srzentić.

Prema njenim riječima, kod Zakona o nacionalnom javnom emiteru, posljednje novine i pravila koja uređuju imenovanje i razrješenje članova Savjeta RTCG, donijela su najviše sjenki na proces kroz koji je trebalo da dobijemo nezavistan i profesionalan javni servis svih građana.

“Očekujem da ćemo u ovom dijelu ponuditi rješenja, koja će omogućiti da se nastave započete reforme, koje su poslije dugo godina i konstatovane u posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore Evropskoj uniji”, istakla je Srzentić.

Kod Nacrta Zakona o audio vizuelnim uslugama, otvoren je, kako je rekla, jos jedan krug konsultacija kako bi obezbijedili da taj zakon odgovori svim izazovima modernog digitalnog doba i pruži osnov za pravilan rast i razvoj medijske industrije, ali i da posveti dužnu pažnju medijskoj pismenosti.

“Očekuje nas rad i na krovnom dokumentu, medijskoj strategiji, alatu koji će strateški pokriti sve bitne oblasti koje se tiču medijske zajednice: zaštite novinara, govora mržnje, medijske pismenosti, tržišta medija, rada medija, njihove odgovornosti. Znam da vas ne treba posebno pozivati da se aktivno uključite, ali želim dodatno naglasiti da vam na ovom važnom zadatku dajem punu podršku, i da ćemo moje kolege i ja u narednom periodu, lobirati da osiguramo političku volju da se u Parlamentu prihvate svi prijedlozi koji će dovesti do toga da se unaprijedi stanje medijske zajednice, stvore bezbjedniji i bolji uslovi za rad novinara i medija u Crnoj Gori”, poruka je Srzentić.

Članovi radne grupe su i predstavnici nevladinog sektora, Medijskog savjeta za samoregulaciju, predstavnici emitera sa nacionalnom pokrivenošću i komercijalnih radio emitera, predstavnici Agencije za elektronske medije, Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, Ministarstva vanjskih poslova, Ministartsva pravde, ljudskih i manjinskih prava, EKIP-a.