U tekstu koji je objavio portal Antena M iznijete su tvrdnje koje nemaju utemeljenja kada su u pitanju zahtjevi koje Evropska komisija stavlja pred Crnu Goru u dijelu integracionog procesa.
U odnosu na navodni zahtjev Brisela o otpuštanju 25% zaposlenih u javnom sektoru, saopštavamo da eksplicitni zahtjev za procentualnim smanjenjem ukupnog broja trenutno zaposlenih ne postoji. Evropska komisija kontinuirano ukazuje na potrebu reforme javne uprave, ali ne sa fokusom na smanjenje broja zaposlenih, već na jačanje funkcionalnih i profesionalnih kapaciteta administracije.
Tome ide u prilog činjenica da se oko 40% završnih mjerila u pregovorima sa EU odnosi upravo na jačanje administrativnih kapaciteta, kako bi se uspješno zatvorila pregovaračka poglavlja, ali i kako bi Crna Gora bila u stanju da preuzme i sprovodi obaveze koje proizilaze iz članstva u EU. Logično je da jačanje administrativnih kapaciteta ne ide pod ruku sa radikalnim otpuštanjem zaposlenih, kako bi se moglo zaključiti iz navedenog teksta.
Dakle, govorimo o transformaciji javne administracije zemlje kandidata za punopravno članstvo u EU. To uključuje spremnost za upravljanje kohezionim fondovima, efikasnu implementaciju evropskog zakonodavstva, aktivno učešće u EU tijelima i agencijama, kao i vođenje javnih politika u skladu sa pravilima i praksama Evropske unije.
Vlada Crne Gore je, prateći obaveze iz završnih mjerila, sprovela detaljnu procjenu svih novih radnih mjesta koja su potrebna radi usklađivanja sa EU zahtjevima.
Analiza je pokazala da su najveće potrebe u oblasti zaštite granica, prije svega u jačanju kapaciteta granične policije, ali i sektora bezbjednosti hrane, fitosanitarnih poslova i carine. Značajna zapošljavanja očekuju se i u oblasti vladavine prava, kako na nivou Vlade, tako i u pravosudnim institucijama. Jačanje kapaciteta neophodno je i u sektoru poljoprivrede ali i u IT sektoru. Više stotina novih radnih mjesta odnosi se na upravljanje EU fondovima.
Planiranje kapaciteta sprovodi se u direktnoj komunikaciji sa Evropskom komisijom a za većinu pregovaračkih poglavlja izrađuju se posebni akcioni planovi za jačanje kadrovskih kapaciteta, koji moraju dobiti mišljenje Evropske komisije, što proces čini utemeljenim i transparentnim i značajno sužava prostor za zloupotrebe.
U kontekstu kvalifikacija zaposlenih, važno je istaći da je Ministarstvo javne uprave već preduzelo konkretne i sistemske korake ka unapređenju kvaliteta kadra. Kroz uvođenje okvira kompetencija unaprijeđen je proces zapošljavanja, ali i šire upravljanje ljudskim resursima u državnoj upravi.
Osim toga, paralelno s tim, sproveden je čitav niz aktivnosti usmjerenih na jačanju administrativnih kapaciteta za EU integracije, koji su prepoznati kao izazov na početku mandata ove Vlade, a koji su zapravo zahtjevi EK u kontekstu upravljanja ljudskim resursima i administrativnim kapacitetima. Napravljeni su pozitivni iskoraci, što je u međusobnoj komunikaciji sa EK i konstatovano. Takođe, značajno se, a u cilju optimizacije i ostvarenja cilja da pravi ljudi budu na pravom mjestu, koristi institut trajnog raspoređivanja unutar javne uprave što je jedna od novina novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
Kroz brojne programe koji se sprovode u javnoj upravi, između ostalih, program Ready4EU, državnim službenicima se omogućava sticanje konkretnih znanja i vještina potrebnih za rad u institucijama, agencijama i savjetodavnim tijelima Evropske unije, čime se dodatno gradi dugoročna spremnost crnogorske administracije za članstvo.
Sve ove mjere jasno pokazuju da je fokus reforme na jačanju kvaliteta i funkcionalnosti javne uprave, a ne na linearnom smanjenju broja zaposlenih. Zato je od izuzetne važnosti da svi akteri, uključujući medije, pokažu veći nivo razumijevanja procesa evropskih integracija.
Prije iznošenja ovako ozbiljnih tvrdnji, neophodno je konsultovati zvanične podatke i ciljeve relevantnih institucija, kako bi javnost bila tačno i odgovorno informisana o jednoj od najvažnijih strateških tema za Crnu Goru.