Umjetnost i kultura su oduvijek bile sastavni dio obrazovanja. Muzička i likovna kultura, kao i jezik i književnost, izučavaju se od najranijih godina školovanja, jer kroz njih djeca razvijaju kreativnost, senzibilitet, sposobnost izražavanja i razumijevanja svijeta oko sebe. Istovremeno, svako novo vrijeme donosi i nova znanja koja obrazovni sistem treba da prepozna. Tako su razvoj tehnologije i digitalno doba u škole donijeli informatičko-komunikacione tehnologije, programiranje i kodiranje.
Na isti način, već dugo postoji potreba da audiovizuelna kultura dobije jasnije i sistematičnije mjesto u obrazovnom kurikulumu. Film i drugi audiovizuelni sadržaji danas su među dominantnim oblicima kroz koje djeca i mladi upoznaju svijet, usvajaju informacije, formiraju stavove i razvijaju odnos prema društvu. Zato je važno da ih učimo ne samo da gledaju film i konzumiraju audiovizuelne sadržaje, već da razumiju njihov jezik, analiziraju ih i kritički promišljaju.
Upravo zbog toga uvođenje predmeta „Filmska kultura“ nije samo uvođenje još jednog izbornog predmeta, već odgovor obrazovnog sistema na vrijeme u kojem živimo i način na koji nove generacije komuniciraju, stvaraju i upoznaju svijet.
Ovaj iskorak vidim i kao logičan nastavak reformi koje smo u prethodnom periodu sproveli u oblasti medija i audiovizuelne politike. Crna Gora je 2024. godine dobila novi set medijskih zakona, među kojima i Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama, kojim je naš regulatorni okvir dodatno usklađen sa evropskim standardima i otvoren prostor za snažnije povezivanje sa evropskim audiovizuelnim sektorom, uključujući ponovno učešće u programu Creative Europe MEDIA.
Ali zakonodavni okvir je samo jedan dio posla. Jednako je važno da kod novih generacija razvijamo znanje, radoznalost i sposobnost da razumiju sadržaje kojima su svakodnevno izloženi. Upravo zato uvođenje „Filmske kulture“ ima širi značaj, jer istovremeno doprinosi kulturnoj, filmskoj i medijskoj pismenosti mladih.
Posebno je vrijedno što će učenici kroz ovaj predmet upoznavati filmski jezik, istoriju kinematografije i različite filmske forme, ali i imati priliku da razvijaju sopstvenu kreativnost. Na taj način razvijamo novu filmsku publiku, njegujemo kritičko mišljenje i, vjerujem, otvaramo prostor da među tim učenicima prepoznamo i neke od budućih crnogorskih autora i autorki.
Čestitam Filmskom centru Crne Gore, Nacionalnom savjetu za obrazovanje i svim stručnjacima koji su učestvovali u izradi programa. Ovo je dobar primjer kako povezivanje kulture i obrazovanja može dati konkretne i dugoročne rezultate.
Ministarstvo kulture i medija snažno podržava inicijative koje kulturu približavaju djeci i mladima, jer se odnos prema umjetnosti, kulturnoj baštini i stvaralaštvu gradi upravo od najranijeg uzrasta. Ulaganje u kulturno obrazovanje mladih jeste ulaganje u kreativnije, otvorenije i kritički osvješćenije društvo.