U Bakuu, u Azerbejdžanu, od 7. do 10. oktobra 2026. godine, održana je Četvrta međunarodna konferencija u okviru inicijative „Baku dijalog o nestalim licima“, posvećena temi „Jačanje povjerenja i razvoj efikasnih mehanizama u rješavanju pitanja nestalih lica“. Konferencija je okupila predstavnike država, međunarodnih organizacija, stručnjake i druge relevantne aktere radi razmatranja mogućnosti unapređenja međunarodne saradnje u pronalaženju nestalih lica i utvrđivanju njihove sudbine.
Skup je organizovala Državna komisija Azerbejdžana za ratne zarobljenike, taoce i nestala lica, a u središtu razgovora bili su jačanje međusobnog povjerenja, razmjena informacija i razvoj praktičnih mehanizama za rješavanje ovog značajnog humanitarnog pitanja. Poseban značaj dat je pravu porodica da saznaju sudbinu svojih nestalih članova, kao i primjeni savremenih forenzičkih metoda, DNK analiza i novih tehnologija u identifikaciji posmrtnih ostataka.
Crnogorsku Komisiju za nestala lica na konferenciji su predstavljali predsjednik Komisije Dragan Đukanović, članica Komisije Andrijana Vujošević i sekretarka Komisije Darka Džabasan.
U okviru 4. međunarodne konferencije u formatu „Baku dijalog“, 8. oktobra održana je panel diskusija pod nazivom „Od pronalaska lokacije, grobnog mjesta do identifikacije - nacionalni pristupi i forenzička rešenja“. Među učesnicima panela bili su Nikola Perišić, predsjedavajući Odbora direktora Instituta za nestala lica Bosne i Hercegovine; Dragan Đukanović, predsjednik Komisije za nestala lica Crne Gore; Maja Vasović, šefica Grupe za nestala lica na teritoriji bivše Jugoslavije - predstavnica Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije; Ivona Paltrinieri, predstavnica Uprave za zatočene i nestale Republike Hrvatske; Gilbert Masengeli, zamjenik generalnog inspektora Uprave policijske službe Nacionalne policijske službe Kenije; Dhruba Kumar Chauhan, sekretar Komisije za istragu o prisilnom raseljavanju Nepala, kao i drugi učesnici.
Učesnici konferencije usvojili su 8. oktobra završnu deklaraciju kojom su, između ostalog, pozvali države da: preduzmu mjere za sprečavanje nestanaka i intenziviraju potragu za nestalim licima; razmjenjuju raspoložive informacije, uključujući podatke o pojedinačnim i masovnim grobnicama; obezbijede bezbjedno i dostojanstveno pronalaženje, dokumentovanje i identifikaciju posmrtnih ostataka; unaprijede saradnju država, međunarodnih organizacija i nevladinog sektora i podrže uspostavljanje posebnog mehanizma u okviru Ujedinjenih nacija za rješavanje pitanja nestalih lica u oružanim sukobima.
Tokom konferencije istaknuto je da utvrđivanje sudbine nestalih lica predstavlja važan preduslov za izgradnju povjerenja, pomirenje i uspostavljanje trajnog mira. Naglašena je potreba za depolitizovanim humanitarnim pristupom, pouzdanom razmjenom podataka i kontinuiranom podrškom porodicama koje godinama čekaju odgovore o sudbini svojih najbližih.
Prateći program konferencije obuhvatio je i posjetu regionu Karabaha, uključujući memorijalni kompleks u Hodžaliju, Šušu i Lačin, sa ciljem upoznavanja učesnika sa humanitarnim posledicama sukoba, izazovima u potrazi za nestalim licima i problemima koje predstavljaju mine i neeksplodirana ubojna sredstva.
Konferencija „Baku dijalog“ tako je poslužila kao platforma za razmjenu iskustava i razmatranje konkretnih koraka ka efikasnijem rješavanju sudbine nestalih lica, uz naglasak na međunarodnoj odgovornosti, zaštiti ljudskog dostojanstva i pravu porodica na istinu.